Objavljeno u Nacionalu br. 417, 2003-11-12

Autor: Eduard Šoštarić

Borba za PPK Valpovo

Radničke barikade protiv tajkuna Ive Brzice

Visoki trgovački sud u Zagrebu 6. studenoga odbio je žalbu malih dioničara te potvrdio da je Ivo Brzica - unatoč nezakonitoj skupštini dioničara - sa samo 42 posto dionica preuzeo PPK Valpovo

Da je situacija toliko dramatična i da je o svemu vrlo dobro upoznata Vlada, pokazao je i popodnevni dolazak ministrice obrane Željke Antunović, inače nositeljice SDP-ove liste u ovoj izbornoj jedinici.Da je situacija toliko dramatična i da je o svemu vrlo dobro upoznata Vlada, pokazao je i popodnevni dolazak ministrice obrane Željke Antunović, inače nositeljice SDP-ove liste u ovoj izbornoj jedinici.Glavni ulaz u PPK Valpovo od rujna mjeseca sve više sliči dobro utvrđenoj i organiziranoj obrani neke gradske četvrti nego prostoru u kojem se proizvodi stočna hrana za svinje, junice i ostalu stoku. S tako dramatičnom situacijom upoznali su se koncem prošlog tjedna i Nacionalovi novinari koji su posjetili PPK Valpovo, gdje su susreli radnike pod barikadama cestovne mehanizacije: auto cisternama, rovokopačima, i automobilima. Radnici su to učinili kako bi zapriječili ulaz direktoru osječke tvrtke Novocommerce, i suvlasniku PPK Valpovo Ivi Brzici, a u slučaju potrebe i njegovim zaštitarima.

Naime, slavonskom su tajkunu rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu prihvaćene sve odluke sa Skupštine dioničara PPK Valpovo održane 25. srpnja ove godine – smjena predsjednika i dopredsjednika, i cjelokupnog nadzornog odbora unatoč protivljenju većine dioničara kombinata, pa je u konačnici Brzica sa samo 42 posto dionica preuzeo PPK Valpovo. Na blokadu tvrtke radnici su se odlučili početkom rujna, nakon što je Brzica uz pomoć zaštitara pokušao na temelju rješenja Trgovačkog suda u Osijeku nasilno preuzeti prostorije tvrtke. Brzica, njegovi suradnici i zaštitari tada su bili pometeni i rastjerani vodenim topom. Sada, kako kažu radnici, će to učiniti priručnim sredstvima: štapovima, letvama, polugama i sličnim rekvizitima. Premda iscrpljeni od danonoćnog čuvanja kombinata jer su neki od njih na “stražama” već 65 dana, ne pomišljaju odustati.

Da je situacija toliko dramatična i da je o svemu vrlo dobro upoznata Vlada, pokazao je i popodnevni dolazak ministrice obrane Željke Antunović, inače nositeljice SDP-ove liste u ovoj izbornoj jedinici, baš u trenutku boravka Nacionalovih novinara u PPK Valpovo. Međutim, nisu ogorčeni radnici jedini problem zbog kojeg će se morati pozabaviti Vlada. “Imamo tonski zapis, odnosno svjedočenje jedne osobe s Visokog trgovačkog suda o tome da su tri suca podmićena s milijun eura kako bi Ivo Brzica preuzeo PPK Valpovo. Tonski zapis zasad ostaje kod nas, a ime suca ćemo držati u tajnosti dok god on ne bude spreman javno svjedočit”, prošlog je tjedna izjavila Marica Kolarić, pomoćnica Uprave za pravne poslove PPK Valpovo nakon što je Visoki trgovački sud u Zagrebu 6. studenog, odbijajući žalbe malih dioničara na presudu Trgovačkog suda u Osijeku od 3. rujna legitimnom priznao Upravu kombinata na čelu s Ivom Brzicom, vlasnikom 42 posto dionica PPK Valpovo, direktorom osječke tvrtke Novocommerce. Brzica je i nekadašnji slavonskim dožupanom čije je supruga nositeljica liste Hrvatskog bloka u Osječko-slavonskoj županiji za predstojeće parlamentarne izbore.

Odluka suda u Zagrebu poprima skandalozne razmjere jer su dosadašnja Uprava, radnici kao mali dioničari, i Hrvatski fond za privatizaciju koji ne žele Brzicu za vlasnika tvrtke, u posjedu ukupno 57 posto dionica PPK Valpovo. Naime, za do sada uloženih 9 milijuna kuna u dionice kombinata Brzica je odlukom Visokog trgovačkog suda postao vlasnikom 122 milijuna kuna kapitala, a radnici mu nude i 10 milijuna samo da izađe iz vlasničke strukture. Lavina nezadovoljstva radnika i malih dioničara PPK Valpova pokrenuta je 3. rujna neočekivanim rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku kojim su Brzica i Novocomerce unatoč očitim nemoralnostima, pritiscima i ucjenama počinjenim na Glavnoj skupštini dioničara 25. srpnja preuzeli kombinat što je potvrđeno rješenjem Suda. Kulminacija sukoba uslijedila je nakon donošenja rješenja kada je Brzica sa zaštitarima “borbašima” nasilno htio preuzeti prostorije tvrtke. Došlo je i do međusobnog fizičkog obračuna, a ulazak Brzici spriječen je upotrebom vodenog topa iz kruga kombinata nakon čega su se “borbaši” razbježali. Od tada do danas radnici na čelu s predsjednikom Uprave Ivicom Berečićem, koji već 65 dana boravi u prostorijama kombinata, čuvaju tvrtku od mogućeg ulaska Brzice i njegovih suradnika.

Zbog sporne odluke Visokog trgovačkog suda i mogućnosti da su suci zaista dobili milijunski mito kako bi potvrdili novu Upravu na čelu s Brzicom, na pomolu je vjerojatno najveći pravosudni skandal hrvatske vlade od njenog dolaska na vlast. Nacional je u posjedu neuobičajene prepiske između predstavnika malih dioničara s predsjednikom Visokog trgovačkog suda Borislavom Blaževićem nakon što je najnovije rješenje postalo pravomoćno. Naime, Blažević je u dva navrata rukom pisanim tekstom slao faks poruke ogorčenim radnicima što je posve neuobičajen način komunikacije visokog dužnosnika Suda. U njima Blažević emotivno poručuje kako u njega uvijek mogu vjerovati, ali da je u nemogućnosti ispraviti sve neprilike brojnim ljudima koje im život donosi. Pri tome Blažević tvrdi kako bi osobno bio za svaki progon suca koji bi primio mito.

Premda je u početnim fazama dioničarstva u Hrvatskoj bilo slučajeva nezakonitog preuzimanja ovakav pokušaj, protiv volje velike većine dioničara, Uprave i Nadzornog odbora je bez presedana. Vlasnička kriza u kombinatu traje već dvije godine, a vrhunac sukoba dogodio se 25. srpnja 2003. na Glavnoj skupštini. Naime, Brzica nije uspio putem uređenog tržišta kapitala unazad dvije godine ostvariti većinu vlasničkog udjela u kombinatu, pa se okrenuo sasvim drugim metodama koje nemaju puno veze s pravnim postupcima. Primjerice, još u tijeku javne ponude dionicama pred kamerama Slavonske televizije Brzica je izjavio da već ima 52 posto dionica čime je praktično, tri dana prije isteka ponude, htio poručiti dioničarima da je priča oko preuzimanja završena, i da je bolje za njih da prodaju svoje dionice njemu. Poznavajući njegov dosadašnji stil ponašanja i namjere, mali dioničari nisu nasjeli takvim obmanama, pa je Brzica tada uspio otkupiti samo 1,48 posto dionica. Kada je i Brzici postalo jasno da od preuzimanje tvrtke na taj ili sličan način neće biti ništa, odlučio se na metode tipične privatizacijskim obrascima u vrijeme vladavine HDZ-a.

Naime, na trećoj po redu Glavnoj skupštini 25. srpnja pod drugom točkom dnevnog reda “Opoziv predsjednika i dopredsjednika glavne skupštine Društva”, koju je predložila tvrtka Novocommerce i na čijem je čelu Ivo Brzica, opunomoćenik ESOP programa ( u kojem je 683 radnika s ukupno 25 posto dionica) Franjo Abramić glasovao je u korist Ive Brzice, što je bilo suprotno volji svih radnika i vlasnika 25 posto dionica. Abramićev potez izazvao je zgražanje i ogorčenje među radnicima koje je zastupao. Jedini koji nisu bili iznenađeni takvim razvojem događaja bili su predstavnici Brzičine tvrtke Novocommerce koji su se i pripremili za navedeni scenarij zajedno s Abramićem. Želeći dodatno unijeti nemir i nepovjerenje između malih dioničara, Brzica je po trećoj točki dnevnog reda, “Izbor predsjednika i dopredsjednika Skupštine”, za dopredsjednika predložio Andriju Križaneca računajući kako će Križanec primamljivu ponudu prihvatiti i tako razbiti koheziju i jedinstvo malih dioničara.

Međutim, Križanec je odbio decidirano takvu ponudu jer ga nitko ništa nije pitao. Predsjednik Skupštine Berislav Brkić, suočen sa skandaloznom i amoralnim postupkom Franje Abramića, na kraće je vrijeme je zbog konzultacija s dioničarima prekinuo sjednicu. Dioničari su potom napustili sjednicu a Brzica i Abramić, kao izdvojena manjina, pokušali su njezin nastavak na brzinu izabravši Luku Klobučara za predsjednika Skupštine, dok dopredsjednik uopće nije izabran. Pritisak je potom uslijedio i na javnu bilježnicu Mandicu Popović da vodi zapisnik Skupštine, unatoč njezinim upozorenjima da nemaju svu potrebnu dokumentaciju ni kvorum. Brzica je bio uporan tvrdeći kako s Abramićem, koji je zastupao 683 mala dioničara odnosno 25 posto dionica, ima preko 60 posto prisutnih pa će time i njihove odluke biti pravovaljane.

Kulminacija je uslijedila kada su Marica Kolarić, članica Nadzornog odbora i Lidija Rešetar, članica uprave ESOP-a, donijele javnoj bilježnici dokument o opozivu punomoći Abramiću. Uz stalne prijetnje da se pozovu zaštitari, Brzica, njegov odvjetnik Oleg Uskoković i Luka Klobučar izgurali su Maricu Kolarić i Lidiju Rešetar iz prostorije. Ne obazirući se na dokument o opozivu i na činjenicu da Abramić više nije imao punomoć glasati u ime 683 radnika, te da od tog trenutka nisu imali kvorum potreban za donošenje odluka, predstavnici Novocommerca izglasali su nepovjerenje Upravi društva i Nadzornom odboru, a javna bilježnica je prešla preko očitog bezakonja. Nakon “kvaziskupštine”, predstavnici Novocommerca otišli su u Osijek gdje su istog dana i održali sjednicu tzv. novoizabranog Nadzornog odbora i zatražili na Trgovačkom sudu u Osijeku legalitet odluka pri čemu im je sutkinja Vlasta Velicki izašla u susret.

Ne samo da je skandalozan način kako je Brzica postao predsjednik Nadzornog odbora PPK Valpovo već i kronologija na koji je način kupovao dionice kombinata od njegova ulaska u vlasničku strukturu. Naime, Brzica je 1991. privatizirao pogon mehanizacije tvrtke Poljoopskrba, a 1992. osnovao tvrtku Novocommerce sa sjedištem u Osijeku. Područje djelatnosti tvrtke je poljoprivredna mehanizacija, priključni poljoprivredni strojevi, rezervni dijelovi i servis poljoprivredne mehanizacije, te promet poljoprivrednih proizvoda i žive stoke. Novocommerce. je 1995. postao i vlasnik svinjogojske farme Lipine u blizini Našica. Kada je Brzica izrazio interes za kupnjom dionica PPK Valpovo, tadašnji su dioničari smatrali kako bi upravo farma Lipine s 15 tisuća tovljenika mogla značajno povećati proizvodnju stočne hrane, pa su Brzici dopustili ulazak u vlasničku strukturu. U to vrijeme tvrtka je imala 27 posto trezorskih dionica. Brzica je kupio 7,85 posto trezorskih dionica, a još 17 posto od Hrvatskog fonda za privatizaciju, čime je došao na granicu od 25 posto iznad koje je obećao da više neće ići.

Sredinom srpnja 2001. kupuje još 14 posto dionica od Mirovinskog fonda što mu je ukupno donijelo 39 posto dionica tvrtke, a time su i jasno bile pokazane njegove namjere za preuzimanjem kombinata. Uprava PPK Valpovo 13 je puta slala prekršajne prijave Komisiji za vrijednosne papire protiv Brzice, no samo jednom bio prekršajno kažnjen, i to upravo zbog kršenja praga preuzimanja dionica od 25 posto, kada je došao u posjed 39 posto, a da nije objavio ponudu za preuzimanjem. Zanimljivo je i to da je Brzica od države kupio 31 posto dionica za samo 3, 8 milijuna kuna, a trezorske dionice u visini 7,85 posto udjela za 3, 2 milijuna. Naime, država mu je za dionice ponudila cijenu od 30 kuna. Premda se Brzica u lokalnim medijima želi promovirati kao poduzetnik koji će zaposliti još 200 novih radnika i krenuti u razvoj poduzeća, činjenice ne odgovaraju istini.

Naime, Brzica je 2002. godine želio zaustaviti projekt nove klaonice vrijedne 31 milijun kuna jer se prije svega želio dokopati imovine tvrtke, a ne ulagati u razvoj i pri tome podnio tužbu protiv Uprave i tražio poništenje Ugovora o kreditu za izgradnju klaonice. Spor je izgubio i morao je platiti 650 tisuća kuna. Pored toga, Brzica je u novi Nadzorni odbor doveo i bivšeg generalnog direktora Antona Sauhera koji je tvrtku do 1994. doveo u gotovo bezizlaznu situaciju, gdje su dugovi bili ravni imovini tvrtke. Zbog novonastale situacije “stara” Uprava pokrenut će spor pred Ustavnim sudom za zaštitu zakonitosti, iznijet će svoje dokazne materijale državnom odvjetniku Mladenu Bajiću dok će sindikati ovog četvrtka sa svojim članstvom doći pred zgradu Vlade. Sindikalisti ističu kako će Vladi predložiti zamjenu dionica koje posjeduje Brzica, odnosno da mu se ponude bilo koje druge dionice.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika