Objavljeno u Nacionalu br. 422, 2003-12-16

Autor: Berislav Jelinić

POSRNULI INVESTITOR U SUKOBU S HYPO BANKOM

Hypo banka uništava Marasku kako bi zagospodarila nekretninama

Walter Wolf, kanadsko-austrijski poduzetnik koje je u posljednje četiri godine u Hrvatskoj kupio niz kompanija od kojih ni jedna nije pretjerano uspješna, pojašnjava pozadinu afere Maraska i razloge eskalacije sukoba s Hypo Alpe-Adria bankom koja je kreditirala njegove investicije

Većinski paket dionica Maraske kupio sam u proljeće 2001. Te sam dionice kupio uz pomoć kredita Hypo banke. Nakon što sam ušao u tvrtku, otkrio sam da ona posluje puno lošije no što sam imao prilike vidjeti prije kupnje.Većinski paket dionica Maraske kupio sam u proljeće 2001. Te sam dionice kupio uz pomoć kredita Hypo banke. Nakon što sam ušao u tvrtku, otkrio sam da ona posluje puno lošije no što sam imao prilike vidjeti prije kupnje.Walter Wolf, kanadsko-austrijski poduzetnik koji je u prošle četiri godine investirao u Hrvatskoj, najavio je prije nekoliko dana u WirtschaftsBlattu, austrijskom gospodarskom listu, milijunsku tužbu protiv austrijske Hypo Alpe Adria banke. Wolfu je prije nekoliko godina ta banka kreditirala preuzimanje zadarske tvornice pića Maraska i neke druge projekte u Hrvatskoj. Uz pomoć kredita te banke Wolf je u Hrvatskoj stekao i karlovačku tvornicu obuće KIO, pazinsku prehrambenu kompaniju Puris te brodogradilište Lamjanu na Ugljanu.

Pred više svjedoka s Hypo bankom usmeno sam se dogovorio da ne plaćam kamate na kredit, već da će se banka podmiriti zaradom od projekta prodaje zemljišta Zajedno s investitorima i s Hypo bankom dogovorio smo se da ćemo obnoviti zgradu Maraske u centru Zadra, povoljnije je prodati i na tome dobro zaraditiWolf tvrdi da se potom dogovorio da Hypo Alpe Adria banka preuzme pazinski Puris i brodogradilište Lamjanu, jer nije vidio perspektivu za te tvrtke. U Maraski je Wolf također zatekao tešku situaciju, ali tvrdi da je za dvije godine preokrenuo poslovanje i tvrtku iz velikih gubitaka doveo do novog pozitivnog početka.

Zatim je u srpnju 2003. Wolf najavio da će prodati veliku poslovnu zgradu Maraske u centru Zadra i premjestiti poslovanje u prigradsko naselje Gaženicu, gdje Maraska već ima proizvodne pogone. To je ogorčilo tadašnjeg zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmetu koji se tome javno protivio. Potom je 3. listopada 2003. Hypo banka objavila da preuzima Marasku zbog Wolfovih neplaćenih dugova.

Wolf je nakon toga 6. prosinca 2003. u WirtschaftBlattu najavio tužbu protiv Hypo Alpe Adria banke i teško je optužio za manipulacije nekretninama. On tvrdi da ga je Hypo Alpe Adria banka nezakonito izbacila iz Maraske i najavljuje tužbu u kojoj će pred austrijskim sudom tražiti najmanje 10 milijuna eura odštete. U razgovoru za Nacional Wolf je objasnio pozadinu svog sukoba s Hypo Alpe Adria bankom i pojasnio zašto nijedna od njegovih investicija u Hrvatskoj nije bila pretjerano uspješna.

NACIONAL: Zašto ste odlučili tužiti Hypo banku, koja je prije dva mjeseca objavila da vam je oduzela zadarsku tvornicu Maraska? – Većinski paket dionica Maraske kupio sam u proljeće 2001. Te sam dionice kupio uz pomoć kredita Hypo banke. Nakon što sam ušao u tvrtku, otkrio sam da ona posluje puno lošije no što sam imao prilike vidjeti prije kupnje. Osim toga, Hypo banka je otprije imala upisanu hipoteku na imovinu Maraske, na temelju nekih prije odobrenih kredita. Krajem 2001. Maraska je poslovala s gubitkom od 14 milijuna kuna. Smanjio sam gubitke za više od 10 milijuna kuna. Mnogo smo truda uložili u konsolidiranje poslovanja. Do kolovoza 2003. ostvarili smo pozitivno poslovanje. Tvrtka je tada bila oko 900 tisuća kuna u dobiti. Ja sve vrijeme uopće nisam imao plaću, niti sam od Maraske tražio pokriće bilo kakvih mojih troškova. Potom sam u ljeto u tjedniku Globus najavio da ćemo prodati zgradu Maraske u centru Zadra i prebaciti svu proizvodnju Maraske izvan grada na područje Gaženice, gdje se već nalazi dio proizvodnje. Tada su počeli problemi.

NACIONAL: Do kakvih je problema došlo i kako ste preseljenje proizvodnje namjeravali financirati? – Zajedno s predstavnicima Hypo banke i još nekim stranim investitorima dogovorili smo da ćemo obnoviti staru zgradu Maraske u centru i povoljnije je prodati te na tomu dobro zaraditi. Iza te zgrade nalazi se 15 tisuća m2 zemljišta na kojem smo planirali izgraditi poslovno-sportski i stambeni centar veličine 28 tisuća m2. Njegovom prodajom također bi se odlično zaradilo. Našli smo investitore te smo zajedno s Hypo bankom krenuli tražiti dozvole za realizaciju tog projekta. Investitor je trebao imati 50 posto udjela u projektu, dok bismo Hypo banka i ja imali po 25 posto. Svi bi od toga dobro zaradili. Ja bih od svog dijela vratio kompletan kredit od 5 milijuna eura Hypo banci i još bih dobro zaradio. Tim bih novcem financirao obnovu proizvodnje Maraske izvan grada. Prebacivanjem te proizvodnje tvrtka bi uštedjela oko milijun eura godišnje, jer sadašnji ustroj naprosto nije isplativ. Primjerice, tvrtka sada ima čak 14 portira i troškove koji su s obzirom na godišnji promet od 90 milijuna kuna nepotrebni. Osim toga, proizvodnja u centru Zadra loša je i za turistički imidž grada, jer je vrlo teško organizirati da veliki šleperi u centru grada ukrcavaju i odvoze robu. Preseljenje je trebalo trajati koliko i gradnja novog centra. Mi smo se tada pred više svjedoka usmeno dogovorili da ja ne moram plaćati kamate na kredit od 5 milijuna eura koje sam prema ugovoru ove godine trebao platiti. Sve bi se pokrilo nakon realizacije projekta. Do tada sam uredno izvršavao sve obveze. Hypo banka je na sve pristala, ali se nakon srpnja sve iznenada promijenilo.

NACIONAL: Što se tada dogodilo? – Predstavnici Hypo banke početkom listopada najavili su da od mene preuzimaju tvrtku. Usporedo s tim najavama zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta izrazio je oštro protivljenje tom projektu, a napao me i Slavko Linić. Sve je pratila medijska kampanja, bazirana na navodnoj činjenici da nisam uredno plaćao dospjeli dug, odnosno kamate tog kredita. Potom su ušli u Marasku i htjeli je preuzeti. No to nisu učinili zakonito, jer mi nisu poslali nikakvu prethodnu opomenu kojom bi me upozorili da nisam na vrijeme plaćao dospjele kreditne obveze. Da su mi je poslali, morali bi mi ostaviti rok od 90 dana da ih podmirim. Posve je apsurdno da su mi prvu opomenu za plaćanje dospjelih obveza poslali mjesec dana nakon što su nasilno ušli u tvrtku. Tužit ću ih jer mi žele nezakonito oduzeti sve dionice koje sam dao u zalog za taj kredit.

NACIONAL: Što se trenutačno događa s Maraskom? – Oni su trenutačno u Maraski, ali je formalno nisu preuzeli. Proizvodnja se srozava jer nisu u stanju uspješno voditi tvrtku. Mislim da ih to i ne zanima. U međuvremenu, kako bi podmirili troškove rada i plaće radnicima, daju nove kredite Maraski, za koje unaprijed znaju da ih tvrtka neće moći vraćati. Iako javno tvrde da su preuzeli Marasku 3. listopada, ja sam bio taj koji je u ime Maraske 24. listopada morao potpisati novi ugovor o kreditu od gotovo 2 milijuna eura. Da taj ugovor nisam potpisao, Hypo banka bi imala povod da tvrtku blokira i pred radnicima mene optuži za njenu propast. To je prljava igra. Kako u međuvremenu ne razvijaju proizvodnju, zapravo tvrtku guraju u propast kako bi mogli preuzeti njene nekretnine. Vjerujem da Hypo banka sve to čini kako bi s nekim drugim ušla u unosni projekt izgradnje poslovno-sportskog i stambenog centra. Interes im se jako pojačao nakon što sam im, kao dugogodišnji klijent, ali i prijatelj, otkrio koliko bi se od svega moglo zaraditi. Za sudbinu više od 200 radnika nije ih briga. U cijeloj priči Hypo banka ima jedan problem. Svoj sumnjivi plan ne mogu formalno-pravno provesti na temelju medijske kampanje na televiziji i novinama. To će im se pred austrijskim sudom razbiti o glavu. Oni tehnički vrlo spretno rade svoj posao. Svjestan sam da više ne možemo surađivati. Neka uzmu Marasku, ali meni će ako treba i sudskim putem u Austriji vratiti sav novac koji sam uložio u kupnju njenih dionica. Kako će poslovati u Zadru kad unište više od 200 obitelji, mene neće zanimati.

NACIONAL: Zašto su vas istodobno s ulaskom Hypo banke u Marasku javno napali tadašnji zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, ali i potpredsjednik Vlade Slavko Linić? Kalmeta je napao ideju o prodaji zgrade Maraske u centru grada, a Linić vas je nazvao poduzetnikom prošlosti. – Očito u toj priči ima i određenih političkih interesa. Ne znam samo zašto se u ovaj slučaj miješa Slavko Linić. On ima dosta svojih problema vezanih uz Riječku banku, Viktor Lenac? Doista ne znam zašto se Kalmeta buni protiv prodaje te zgrade. Ja bih tim potezom zaradio, ali i Maraska bi imala dugoročno velike koristi.

NACIONAL: Kakva je sudbina kompanija u koje ste prije investirali, ali ste iz njih izišli pošto ih niste uspjeli preporoditi? Može li vas se u Hrvatskoj zato smatrati neuspješnim poduzetnikom? – Pogon za proizvodnju dizalica koji sam osnovao i danas odlično radi. Brodogradilište Lamjana i danas radi, ja sam otišao jer nisam vidio perspektivu. Tu sam se s Hypo bankom korektno razišao. Radnici nisu gubili poslove nakon mog dolaska. U karlovačkoj tvornici obuće situacija je teška, ali počeli su se nazirati prvi pozitivni pomaci. Ljudi često misle da će dolaskom novog vlasnika odmah poteći med i mlijeko. To ne ide preko noći, a radnici stvaraju velike pritiske. Potom mediji počnu pisati o teškom stanju kompanije i eto vam priče o meni kao neuspješnom poduzetniku. Maraska je nakon mog dolaska počela pokazivati velike pozitivne pomake. Ne želim odgovarati za ono što bi joj se kasnije moglo dogoditi. Dva mjeseca nakon što su me nezakonito izbacili iz tvrtke, prodaja se prepolovila. Želim Hypo banci puno uspjeha u vođenju Maraske, ali meni će morati nadoknaditi nezakonito preuzimanje mojih dionica.

WOLF ? BIOGRAFIJA
Walter Wolf rođen je u Grazu 1939. Sa 19 godina seli s obitelji u Njemačku. Ondje stječe zvanje zrakoplovnog tehničara i komercijalnog pilota. Ubrzo nakon toga seli u SAD te nakon kraćeg letenja zrakoplovima s prijateljima kupuje građevinsku tvrtku koja je u Montrealu dobila ugovor za gradnju objekta za Svjetsku izložbu. Ta je tvrtka ostvarivala godišnji promet od 25 milijuna dolara. Wolf je ubrzo prodaje i ulazi u naftni biznis. Nakon deset godina rada promet njegovih naftnih tvrtki doseže 2,8 milijardi dolara. U drugoj polovici 70-ih vlasnički ulazi u Lamborghini, slavnu talijansku tvornicu automobila, a potom osniva i vlastitu momčad Formule 1.
U Hrvatsku ga je doveo prvi ministar vanjskih poslova Zdravko Mršić. Tada počinje surađivati s Tvornicom duhana Rovinj, kojoj prodaje trade mark vlastitog imena. Njegovo ime i danas nosi jedna marka cigareta te tvornice. Već uoči Domovinskog rata Wolf je sudjelovao u pripremi projekta za izgradnju autoceste Zagreb-Split. Projekt je propao zbog izbijanja rata, iako je Wolf već bio osmislio način financiranja.
Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj Wolf je pomogao Ministarstvu obrane u naoružavanju Hrvatske. Vladimiru Zagorcu, bivšem šefu tvrtke Alan, Wolf je otvorio vrata utjecajnih izraelskih poslovnih krugova koji su poslije u Hrvatsku izvozili oružje.
Wolf sve to vrijeme nije investirao u Hrvatsku, u prve poslovne projekte ušao je tek nakon smjene vlasti 2000.

HYPO ALPE ADRIA BANKA ? ODGOVOR GUENTER STRIEDINGER

“Jako mi je žao što je Walter Wolf odlučio preko novina rješavati svoje probleme. Mi smo godinama dobro surađivali i imali smo za njegove projekte puno razumijevanja. No on svoje obveze nije na vrijeme plaćao, a mi kao banka moramo zaštiti svoje interese. Nisu točne njegove tvrdnje da mu Hypo Alpe Adria banka nije slala opomene o neplaćenim dospjelim obvezama. Više o tom slučaju ništa ne želim komentirati”, izjavio je za Nacional Guenter Striedinger, direktor Hypo Alpe Adria banke u Klagenfurtu.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika