Objavljeno u Nacionalu br. 423, 2003-12-23

Autor: Robert Bajruši

VJEČNI PRIVREMENI RAVNATELJ HTV-a

HTV može nastaviti emitirati Treći program

Privremeni ravnatelj HTV-a Mirko Galić nakon tri i pol godine rekapitulira svoj mandat i u intervjuu za Nacional govori o svojim ravnateljskim potezima, sukobima s Jasnom Burić i Nikolom Kristićem, Novoj TV i RTL-u te o mogućnosti da i pod HDZ-om ostane na istom položaju

Unatoč svemu, Galić je i dalje ? istina privremeni ? ravnatelj HRT-a i nitko ne može sa sigurnošću reći da to neće ostati i pod HDZ-om.Unatoč svemu, Galić je i dalje ? istina privremeni ? ravnatelj HRT-a i nitko ne može sa sigurnošću reći da to neće ostati i pod HDZ-om.Iako su ga u protekle tri i pol godine mnogi smjenjivali s položaja na kojem se nalazi od proljeća 2000.-te, Mirko Galić je i dalje na čelu HRT-a. Bio je sklon kompromisima, nije se riješio HDZ-ovih novinara, a neke procjene govore i o padu gledanosti. Pouzdani izvori tvrde da ga niti Ivica Račan poslije nekog vremena više nije želio vidjeti na mjestu na koje ga je postavio. Unatoč svemu, Galić je i dalje ? istina privremeni ? ravnatelj HRT-a i nitko ne može sa sigurnošću reći da to neće ostati i pod HDZ-om. U razgovoru za Nacional govori o svom odnosu s političarima, kritikama iz crkvenih krugova i privatizaciji Trećeg programa.

Za pola godine izgubit ćemo pravo zemaljskog emitiranja Trećeg programa, ali to ne znači da ga ne možemo nastaviti emitirati na drugi načinNACIONAL: Kako bi ste vi, da ste novinar, ocijenili direktorski rad Mirka Galića? – Globalno, pozitivno. Rekao bih sebi u prilog da je u mom mandatu, ne samo mojom zaslugom, HRT politički oslobođena od vlasti. Sigurno da tu zaslugu treba podijeliti s drugima. Kad sam došao na čelo rekao sam da hoću maknuti politiku s Prisavlja: Čini mi se da je ta poruka pala na plodno tlo. Drugi poen koji bih sebi rekao u prilog je da smo stabilizirali poslovanje kuće i da smo od gubitnika koji je bio u velikoj stagnaciji, bez pravih razvojnih ambicija, stvorili kuću koja pozitivno posluje, dinamično se razvija i koja je uložila u razvoj velika sredstva. Pritom nismo uživali nikakvu financijsku pomoć države, nismo se zaduživali kod banaka, nego smo iz vlastitih sredstava počeli tehnološku modernizaciju koja će za godinu, dvije HRT dići na rang drugih europskih javnih radio-televizija: proizvodnja programa bit će digitalizirana, u funkciju će biti novi informacijsko-poslovni sustav, završit ćemo tri studija i potpuno ih opremiti što će omogućiti iznimne uvjete za proizvodnju programa. Ako bi tražio krupnu zamjerku, onda je to činjenica da nismo počeli dubinsko restrukturiranje kako bismo olakšali funkcioniranje HRT-a. Taj je teren pripremljen , ali ozbiljno na njemu nismo načinili ništa. Recimo da je globalni rezultat bio pozitivan u omjeru 2:1.

NACIONAL: Spomenuli ste u prvom dijelu odgovora da se politika nije miješala, dakle, Račanova koalicijska vlada. Međutim, često se išli na konzultacije kod Račana? – U gotovo četiri godine imali smo možda četiri razgovora koja nam se pripisuju kao dokazi naše poslovne bliskosti. Ivica Račan nikad nije, osim možda u jednom ili dva navrata i to u društvu s političarima koji su poslije postali njegovi veliki kritičari, tražio od HRT-a da napravi nešto, ili bolje rečeno, da pripazi što će raditi.

NACIONAL: Što je to tražio? – Ne znam koliko je zgodno prepričavati nešto što spada u memoarsku građu, ali ako već hoćete, bilo je to prije demonstracija u Splitu gdje je Račan, a neću imenovati trećeg čovjeka, rekao da pripazimo kako ćemo izvještavati. Nije rekao ono što se prije radilo ? ne izvještavajte, frizirajte ? nego budite odgovorni, budite ozbiljni. I to je bilo sve što je Račan u četiri godine preko mene tražio od HRT-a. Jesu li neki od njegovih ili nekih drugih ljudi išli nekim putem, to ne znam. Čak bih rekao da sam s pozicije na kojoj se nalazim premalo komunicirao s predsjednikom Vlade, da sam relativno malo komunicirao sa šefom države ili s predsjednikom Sabora ili s pojedinim ključnim ministrima. Sigurno nisam imao neke institucionalne odnose, a najmanje odnose koji bi njima davali za pravo da uređuju ili vode kuću.

NACIONAL: Koliko se sjećam, taj slučaj sa splitskim demonstracijama povezan je i s postupkom Dubravka Merlića koji vas je optužio za svojevrsnu cenzuru i poslije toga otišao s HTV-a. Merlić sad najavljuje povratak? – Merlić je televizijski potencijal za kojeg sigurno ima mjesta na HRT-u. Međutim, njegov odlazak bio je incident u našim odnosima koji nije vezan ni uz kakvu cenzuru, a najmanje s moje strane. Naprotiv, inzistirao sam na činjenici da se dvije strane u jednom drugom sporu, a ne splitskom, ravnopravno tretiraju. To je bio moj načelni stav od početka do kraja, a ostaje važiti i sada. HRT se ne smije vratiti na monizam i pluralizam je zakonska, profesionalna, novinarska i politička obveza moćnog medija kao što je HRT. Svaku monističku emisiju doživljavam kao opasnost restauracije stanja koje je prije vladalo, a pretpostavljam da znate na što mislim. Kolega Merlić je iznimno talentiran, ostali smo u vrlo dobrim odnosima i bilo bi mi žao ako bi on ostao nerealiziran na HRT-u. Nema mnogo ljudi koje televizija i kamera toliko vole kao njega i bila bi šteta da svoj potencijal ne ostvari do kraja. Mislim da ga nije ostvario bez obzira na pamtljive i značajne rezultate, odnosno emisije koje je vodio i uređivao.

NACIONAL: Hoćete li se ponovno kandidirati za glavnog ravnatelja? – Ne znam, četiri godine su sasvim lijepo razdoblje da pokažem što znam i što ne znam. Možda sam neskroman, ali smatram da sam u ove četiri godine ipak uspio. Makar je rezultat 2:1, smatram to pobjedom. Teško je riskirati i čovjek koji se vraća mora biti svjestan da ugrožava dobar rezultat. Može zabiti gol i uvjerljivije pobijediti, ali može primiti jedan ili dva gola i doživjeti poraz. Trebat će odvagnuti sve okolnosti i kad dođe vrijeme donijeti pravu odluku.

NACIONAL: Pitam vas to zato jer je politika uvijek imala i imat će utjecaja na izbor ravnatelja. Mislite li da ste kao “Račanov kadar” prihvatljivi Sanaderu i HDZ-u? – Ne znam kome sam prihvatljiv, ali znam da nisam ničiji kadar niti je točno da me Račan doveo na čelo kuće, nego me predložila tadašnja šestorka. Prvu informaciju o tome da bih trebao doći na čelo HRT-a nije mi dao Račan nego Zlatko Tomčić. Ali ne treba zaboraviti da me je na to mjesto izabrao Sabor s jednim suzdržanim glasom. Dakle, konsenzusom tadašnje vlasti i tadašnje oporbe. Jesam li kome prihvatljiv ili nisam danas, time se ne opterećujem jer mi je najvažnije da sam prihvatljiv sebi.

NACIONAL: Koliko je HTV sposoban suočiti se sa koncernom RTL Hrvatska koji za pola godine preuzima Treći program? – Radim sve da kući osiguram što mirniju budućnost. Osigurao sam ključna prava – sportska, filmska, serijska – za nekoliko sljedećih godina: Formula 1, Nogometna europska liga, Europsko prvenstvo u nogometu, Olimpijada, a osigurao sam i opstanak ključnih novinarsko-uredničkih i voditeljskih zvijezda za sljedeće razdoblje. Potpisao sam ekskluzivne ugovore da naši najgledaniji ljudi ne bi odlazili konkurenciji. Ubrzao sam gradnju studija, digitalizaciju proizvodnje da ne bismo izgubili utrku na terenu tehnološke sposobnosti i proizvodnji kvalitetnog programa. Konačno, HRT će izgubiti pravo zemaljskog emitiranja našeg Trećeg programa, a tko kaže da ga ne može emitirati na drugi način.

NACIONAL: Imate li nekih projekcija koliki će prihodi HTV-a biti manji poslije privatizacije Trećeg programa ? – Jedan program manje, i to samo zemaljski, sigurno će dovesti do problema, prije svega u marketingu. Koliki će biti, ne znam. Imamo određene procjene o padu prihoda i zato moramo smanjiti troškove. Na tom planu nismo učinili dovoljno i kad sam sebi dao negativni bod onda sam ga dao upravo zbog toga. Na prihodovnoj smo strani u tri i pol godine načinili skok od gotovo 50 posto i poslovno vrlo dobro funkcioniramo zahvaljujući povećanju prihoda posebno od marketinga, ali i od pristojbi. Povećali smo postotak naplativosti, broj pretplatnika, smanjili troškove naplaćivanja pretplate. Moramo smanjiti troškove, racionalizirati poslovanje i zadatak je da u idućoj godini troškovi moraju pasti za 10 posto.

NACIONAL: To znači da napokon morate smanjiti broj zaposlenih? – Ne samo to. Nedavno sam bio u Mediasetu da vidim njihove studije jer isti proizvođač radi i kod nas i kod njih i mogu reći da ćemo imati modernije studije. Talijani imaju, ali na prihode koji su neusporedivo veći od naših, na tri kanala 5000 zaposlenih. Dakle, nije 3500 zaposlenih, u koje je uključeno 1500 vanjskih suradnika jer smo problem vanjske suradnje regulirali, veliki problem. Još imamo mogućnosti smanjiti broj zaposlenih sigurno za nekoliko stotina, ali ne tako da ljude bacamo s palube u more i da ne bi cijeli brod potonuo zbog njihova tereta, nego da osiguramo šanse za spašavanje i to u kombinaciji socijalnih partnera. Dakle, nas vlasnika, odnosno Vlade i sindikata. To ne smije biti masovno otpuštanje ljudi ili bacanje na ulicu nego prijevremeno umirovljenje ili izdvajanje pojedinih službi.

NACIONAL: Kako gledate na ponašanje Vijeća HRT-a, posebno na posljednju sjednicu koja je bila poprilično incidentna? – Nemojte od mene očekivati da ocjenjujem ponašanje tijela koje je zaduženo ocjenjivati moje ponašanje. Činjenica je da Vijeće ima tešku ulogu da izabere prvog čovjeka. Prvi kadrovski potez, izbor glavnog ravnatelja, zahtijeva osam glasova od 11. Bit će vrlo teško dobiti takvu većinu i postići konsenzus u Vijeću. Želio bih samo da u Vijeću prevlada odgovornost za kuću i da rješenje bude dobro za HRT. Privremenost nije dobro stanje i ako se oduži to će bit kazna, a ja ću morati razmisliti mogu li i dalje preuzimati odgovornost.

NACIONAL: Kad smo već kod postavljanja ekipe, nemojte mi reći da niste bili razočarani kad je Jasna Ulaga, odnosno današnja Jasna Burić postavljena. Po čemu je Marija Nemčić bolja od nje? – U vrijeme suradnje s Nedom Ritzom, prvom glavnom urednicom u mom mandatu, imali smo vrlo kvalitetnu i korektnu suradnju u kojoj je bilo najvažnije amortizirati velike pritiske i izbjeći potrese. Neda Ritz je iskusna gospođa i dama. Ima kvalitetu da se ne zalijeće, ne izaziva sukobe i to je bilo iznimno važno za mirni prijelaz. Marija Nemčić je donijela jedan drukčiji dinamizam, drukčiji temperament. U njeno vrijeme smo uspjeli podići gledanost televizije na rekordnu razinu. Tada smo imali silni marketinški uspon i bilo mi je logično da se ekipa koja pobjeđuje ne mijenja. Ali kad su savjetnici iz Vijeća odlučili da se promijeni ekipa, prihvatio sam presudu i suradnju svjestan odgovornosti za interese kuće.

NACIONAL: Smatra se otprilike da je ste postavljanjem Vanje Sutlića ili sada zalaganje za Nikolu Kristića ipak pokazali kako ste protiv Jasne Burić? – Pogrešno je mišljenja da favoriziram Nikolu Kristića na račun Jasne Burić. Nisam čovjek pakta i ne mogu s jednim paktirati protiv drugog, ni s Kristićem protiv Jasne Burić, ni s Jasnom Burić protiv Kristića. Ako se u nečemu slažem s Jasnom Burić, podržavam to što radi, a ako se slažem s onim što radi Kristić, podržavam i njega. Nema nikakvog sistematskog rada na tome da upotrijebim jednoga protiv drugog, ili da imam jedne za saveznike, a druge za protivnike. To nije moj stil.

NACIONAL: Nedavno su iz crkvenih krugova došle žestoke zamjerke na programe. Kako gledate na to uplitanje? – Nije bilo uplitanja Crkve. Osim nadbiskupa Ivana Devčića koji je dao izjavu za koju mislim da bi bilo bolje da smo prije nje razgovarali, ali nitko se iz HBK nije oglašavao. Televizija nije napustila svoju obvezu iz sporazuma s HBK i nije bilo govora da će se on napustiti. Iskonstruirana je bura u čaši vode zato jer su pojedini urednici htjeli biti veći pape od pape i optužiti vlastitu kuću prije nego što su u njoj pokušali vidjeti da li se stvarno napuštaju odredbe. Ja sam taj sporazum potpisao i striktno pazio da se u vremenu, kad se na vlasti pojavila stranka koja vuče političko porijeklo iz doba kad su se ugrožavale temeljne slobode i prava Crkve, baš ničim ne izazove sumnja da se može još jednom dogoditi da Crkvi budu zapriječeni putovi prema medijima. Osobito prema najvažnijem, televiziji. Utoliko sam bio iznenađen time da se sada stvara nekakva lažna zbrinutost kako će se vratiti vrijeme u kojem će se ugroziti dosezi što je u demokratskom hodu hrvatskog društva ostvarila i Katolička crkva. Neće se ugroziti. Ostaje da na sličan način reguliramo pristup HRT-u i drugih crkvenih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj. Nakon usvajanja Zakona o vjerskim zajednicama postoje pravne pretpostavke za sve to. Sve što je ostvarila HBK konferencija i Katolička crkva nije ugroženo ni na koji način.

NACIONAL: Tijekom vašeg mandata otišli su desničarski novinari Mirjana Hrga, Saša Kopljar, Kosovac je maknut u Dokumentarni program. Mislite li da je to na kraju dobro ili loše? – Ne bih etiketirao ljude. Ako baš hoćete, ni Mirjana Hrga ni Saša Kopljar nisu otjerani, već su svojom voljom otišli na Novu TV. Vidjeli su bolju šansu, ja sam im zaželio sreću, ali nisam ničim pokušao osporiti njihovo pravo da biraju gdje će raditi. Obrad Kosovac je 2000. smijenjen s mjesta glavnog urednika, ali je nastavio raditi. Danas uređuje ono što je uređivao prije toga i to vrlo dobro, TV kalendar. Osvježio ga je i zapravo spojio dvije emisije koje su išle prije, TV kalendar i TV spomenar. Ostali novinari iz HDZ-ova vremena su manje-više radili, nije bio sječe glava, nije bilo nikakvog masovnog smjenjivanja. Tvrdim da je to, kao što sam objašnjavao u tri i pol godine, bilo potrebno radi trajnog smirivanja stanja. Jer da je napravljen revanš 2000., onaj uz 2004. bi bio još jači, a onda bi se već danas pripremao revanš za dvije tisuće i koju godinu kad će biti sljedeći izbori. Išli bismo tako iz revanša u revanš, a ovako s promjenom vlasti promjena na HRT-u bit će sve manje, što je jedan od dokaza demokratskog sazrijevanja hrvatskog društva. Da se ponovno nađem u poziciji u kojoj sam bio 2000., postupio bih na potpuno isti način.

NACIONAL: Dosta zvučite onako račanovski. Je li to samo na državnoj razini? – Što ja znam? Možda je to jedna vrsta odgovornosti koju ne crpim ni od koga drugoga, nego iz vlastitog iskustva i iz vlastitog znanja.

NACIONAL: Je li vam Nova TV konkurencija, sa sportskim prijenosima ili StorySuper Novom, koja ima veliku gledanost? – Dva sata uspješnog programa tjedno ne može biti jedini teren na kojem se igra naša konkurentska utakmica. Komercijalne televizije po definiciji, što nije samo slučaj u Hrvatskoj, imaju veći pristup mlađoj publici nego javne televizija. Ali ne mislim da je javna televizija osuđena na dosadan program, preozbiljni program, ni da je osuđena samo na publiku stariju od 35 godina. Treba se boriti za mlađu publiku i to ostaje veliki zadatak, ali i veliko iskustvo i pouka koju nam je Nova TV dala svojim uspjehom s reality showom. Mi smo nekoliko mjeseci prije toga imali priliku početi s jednim mnogo atraktivnijim reality showom, ali ga nismo do kraja uspjeli organizirati. Nadam se da će sa mnom ili bez mene HTV naći vlastiti odgovor na nove potrebe i novi senzibilitet publike koji su drugdje potvrđeni. Dovoljno je da se pogleda talijanska televizija, francuska televizija, BBC, kao najbolja televizija u Europi, pa će se vidjeti da se programi mijenjaju, moderniziraju i da nema više one stare i dosadne televizija koja samo podučava i docira. Ljudi hoće programe koji će ih relaksirati, olakšavati i zabavljati. Ne kažem da je televizija samo zabava, ali uz zabavu ona ima i obrazovnu funkciju, prije svega ima informativnu funkciju. Mislim da se sve te tri funkcije televizije mogu objediniti i da ih HTV ima snage objediniti i ostati dominantan na našem tržištu.

NACIONAL: Hoće li se, s obzirom na smanjenje broja programa, smanjiti pretplatu s 56 kuna, možda za jednu trećinu? – Zašto? Pretplata nije porez na gledanje HTV-a, nego porez na prijamnik koji je država ustupila HTV da bi on mogao obnašati svoje funkcije javne radiotelevizije. Tko kaže da je HTV osuđen da ima samo dva programa? On će imati dva zemaljska programa i to je točno. Javne televizije u Europi imaju tematske programe. Numerička televizija, digitalna televizija, sa satelitom ili bez njega, omogućuje da se emitira onoliko programa koliko imate novca i koliko imate publike i tržišta. Skandinavske zemlje, koje su najdalje otišle u digitalizaciji, odredile su “dan D” kad će se analogna tehnologija i analogni način proizvodnje i emitiranja programa staviti ad acta. U Švedskoj 2008., u Finskoj i ranije, Britanija je otišla daleko, Francuska se organizira. Za sad smo mi u Hrvatskoj diskretni, ali za godinu, dvije će se ponovno distribuirati karte televizijske i radijske frekvencije koje su podijeljene prije 40 godina u Stockholmu. Dijelit će se nove televizijske i radijske karte, a Hrvatska još nije organizirana.

Vezane vijesti

Izgubljeni spor Nove TV: Hlo ipak neće morati platit 222 tisuće kuna

Izgubljeni spor Nove TV: Hlo ipak neće morati platit 222 tisuće kuna

Šefica informative Nove TV nakon prelaska na Novu TV, sa 'socijalne' javne televizije ipak neće morati platiti HRT-u odštetu od oko 222 tisuće kuna.… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika