Na čelu Tesla banke bit će Zvonko Agičić kao predsjednik Uprave (prvi slijeva) i Dubravka Filipčić kao članica Uprave, a donedavni većinski vlasnik A štedne banke Goran Crnčević bit će član Nadzornog odbora (prvi zdesna)“U prvoj godini planiramo doći do 100 milijuna kuna kapitala te dalje tu bilancu graditi na 200, 300, 500 milijuna”, kaže Zvonko Agičić, predsjednik Uprave Tesla banke koja je prošlog tjedna napokon dobila odobrenje HNB-a za poslovanje u Hrvatskoj. To je prva srpska financijska institucija u Hrvatskoj od početka 90-ih, čiji se ulazak na hrvatsko tržište najavljuje već nekoliko godina. Kao i sve strane banke dosad, kojima je restriktivna politika guvernera Rohatinskog dopuštala ulazak na hrvatsko tržište jedino ako bi preuzele neku od već postojećih manjih banaka, i Tesla banka domogla se odobrenja za rad na taj način – Fond za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine kupio je, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem u Hrvatskoj, većinski paket dionica A štedne banke malog poduzetništva. Ona je donedavno bila u većinskom vlasništvu poduzetnika Gorana Crnčevića, koji se prije nekoliko mjeseci našao u velikom poslovnom sukobu s bivšim partnerom Novom ljubljanskom bankom. Tesla banka je projekt Srpskog narodnog vijeća i Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj, koji je inicirao predsjednik vijeća i potpredsjednik stranke Milorad Pupovac, a koji će u Tesla banci biti na čelu Nadzornog odbora.

Dugo se u Hrvatskoj pisalo o osnivanju srpske Tesla banke, koja je bila najavljivana prije svega kao razvojna banka koja će povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogućiti održiv povratak srpskih izbjeglica te olakšati Srbima u Hrvatskoj osnivanje malih i srednjih tvrtki. Međutim, sada, kad Tesla banka počinje s radom, situacija je nešto drukčija: niti banka može poslovati na principu nacionalnosti, niti će odmah biti poticajna – objašnjava predsjednik Uprave Tesla banke Zvonko Agičić, bivši voditelj Centra za kartično poslovanje u Zagrebačkoj banci te bivši član Uprave Privredne banke Zagreb. “Koncept Tesla banke sastoji se od dvije poslovne linije: prva će biti komercijalna, usmjerena prema klijentima koji imaju kvalitetne programe, kojima ćemo ponuditi kamatnu stopu po najpovoljnijim tržišnim uvjetima. Drugi segment je razvojni i podrazumijeva financiranje projekata s kamatnom stopom od 2 do 3 posto, koje s još toliko subvencionira država. Razvojni će se dio odnositi na poticanje već postojećih programa za razvoj poduzetništva koje ima HBOR.” Agičić ističe da takvi programi ne mogu vrijediti samo za srpsku manjinu u Hrvatskoj. “Banka ne može poslovati na nacionalnom principu, jer je to poslovna banka pod ingerencijom HNB-a i ne možemo svoje programe bazirati na diskriminaciji. Doduše, dio razvojnih programa odnosit će se na krajeve gdje obitavaju Srbi i u suradnji s lokalnim zajednicama kreirat ćemo posebne programe za njih, ne bi li se tamo omogućio brži povratak i zapošljavanje povratnika. No smatram da svako novo radno mjesto ili novi pogon pridonosi cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu.” Za komercijalno-razvojni koncept odlučili su se jer razvojni segment ne donosi visoku profitabilnost banci, a žele privući “široku bazu dioničara”. Ipak, ta razvojna komponenta morat će, govori Agičić, pričekati nekoliko godina i banka će funkcionirati samo komercijalno dok se “ne stvori dovoljan kreditni potencijal za odobravanje razvojnih programa”. No ono po čemu će ta banka biti specifična dvije su stvari: u planu je, kaže Agičić, da banka, s obzirom na svoje ime, ima specijalan program za brzorastuće tvrtke iz segmenta informacijske tehnologije te da, u sklopu razvojnog segmenta, ne nudi samo kredite, nego i cjelokupnu logistiku kad je o ulaganju riječ – “od edukacije u svladavanju nove tehnologije, do povezivanja poljoprivrednika s institutima, tehnološkim parkovima u Hrvatskoj i inozemstvu te s dobavljačima, ne bi li im se tako osigurali plasman i marketinška potpora, pomogle organizirati zadruge i nastup takvih proizvođača u našim lancima”, kaže Agičić.

“Svjesni smo da je to jako rizična kategorija klijenata i ako ih se dobro ne pripremi, ishod neće biti dobar ni za njih, ni za banku. Za to je potreban velik napor, ali strategija je da se upravo po takvom nastupu izdvojimo od ostalih banaka.” Uloga Fonda za razvoj Vojvodine je, govori, bila presudna utoliko što je on prvi reagirao na zamisao Milorada Pupovca o osnivanju srpske banke u Hrvatskoj te su s inicijalnih 11 milijuna kuna ušli u dioničku strukturu. Iako su oni trenutačno većinski vlasnici banke, to nije tako zamišljeno: “Ideja je da oni budu samo jedan od dioničara i u sljedećim fazama dokapitalizacije banke njihov bi udio trebao znatno opadati. Naš je interes da dođemo do diverzificirane strukture dioničara, odnosno da oni budu podijeljeni u tri stupa. U prvom bi bili institucionalni ulagači i razvojni fondovi, u drugom tvrtke i pojedinci sa značajnijim ulozima, a u trećem mali dioničari. Tako da računamo na nekoliko tisuća dioničara i ideja je da nitko i ne bude vlasnik više od 9,90 posto dionica.” S vojvođanskim fondom banka će, tumači Agičić, posebno surađivati jedino na programima povratnika koji se žele vratiti, a žive na području Vojvodine. Fond će sudjelovati i u međuregionalnoj suradnji tvrtki koje će biti klijenti Tesla banke s vojvođanskim malim poduzetnicima – time se, kaže Agičić, želi potaknuti međuregionalna suradnja te povećati izvoz iz Hrvatske u Vojvodinu i obrnuto. “Vojvođanski fond u prvoj je fazi dokapitalizirao banku sa 6 milijuna kuna, tako da ona sada ima temeljni kapital od oko 11 milijuna. U drugoj fazi dokapitalizacije, do kraja lipnja, planira se doći do 40-60 milijuna kuna, a do kraja godine dosegnuti kapital od 80 do 100 milijuna kuna. Učešće fonda bit će samo oko 11 milijuna kuna, a sve ostalo bit će kapital drugih dioničara.” Sjedište banke bit će u Zagrebu, a u planu je otvaranje podružnica i u drugim hrvatskim gradovima. Osnovna pretpostavka na kojoj će banka temeljiti poslovanje je će se, kaže Agičić, izlazak Hrvatske iz gospodarske krize i “val novog investicijskog ciklusa”. “Hrvatskoj će uskoro trebati deseci, ako ne i 100 milijardi eura ulaganja u sve gospodarske grane i u idućih pet do 10 godina će se sigurno naći mjesta za više od 100 milijardi eura investicija. To će netko morati financirati i mi u tom razvojnom ciklusu vidimo potencijal i za nas.” Iako su najave pokretanja prve srpske banke u Hrvatskoj prethodnih godina uglavnom povlačile za sobom političke konotacije, one su ovaj put pale u drugi plan.

MILORAD PUPOVAC, potpredsjednik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća začetnik je ideje o osnivanju srpske banke u Hrvatskoj, a u Tesla banci biti će predsjednik Nadzornog odboraZamijenila ih je poslovna priča Gorana Crnčevića, dugogodišnjeg zastupnika za luksuzne jahte Sunseeker za jugoistočnu Europu, čiji se dio poslovnog sustava Spectator nedavno našao u stečaju zbog suradnje s Novom ljubljanskom bankom. Njemu je većinsko vlasništvo u A štednoj banci do sukoba s NLB-om bio marginalni projekt, no sada se na njega orijentirao: “Mi smo prodajom većinskog paketa dionica zadržali kontrolni paket i želimo zadržati prisutnost u banci. U današnjim prilikama smatramo velikim uspjehom što će banka sutra imati 100 milijuna kuna kapitala i moći će okretati i do milijardu kuna aktive.” Crnčević ističe još jedan aspekt poslovanja Tesla banke: “Cilj banke u početku će biti da privuče kapital iz Srbije – hrvatski poduzetnici posluju u Srbiji i naša su ulaganja tamo velika, dok se obrnuta situacija još nije dogodila, a neminovna je. Zato nam je i ideja pokušati privući tamošnje poduzetnike koji bi željeli ulagati u Hrvatsku, kako bi sav taj kapital išao upravo preko Tesla banke. Drugi bi korak bio da se pokuša ostvariti regionalno poslovanje banke, otvaranjem poslovnica i u drugim državama regije. Velik potencijal vidimo i u pretpristupnim fondovima EU, koji potiču regionalnu suradnju”, najavljuje Crnčević, koji u banci ostaje član Nadzornog odbora te imenuje jednog člana uprave. Osim vojvođanskog fonda imao je, kaže, i drugih ponuda za kupnju većinskog paketa dionica, i to za “puno interesantnije cijene”, ali se za njega odlučio zbog procjene da regionalna suradnja banci može zajamčiti veći uspjeh. Goran Crnčević osnovao je A štednu banku 2008. godine, kao prvu banku utemeljenu u Hrvatskoj nakon 16 godina. Banka je osnovana na inicijativu Nove ljubljanske banke, kojoj HNB ne dopušta ulazak na hrvatsko tržište dok se ne riješi pitanje dugovanja štedišama Ljubljanske banke. Upravo je zbog toga NLB i ušao u partnerstvo s Crnčevićevim Spectatorom, osnivajući s njim u Hrvatskoj tvrtke Optima leasing i OL nekretnine, a iz istog je razloga inicirano i osnivanje A banke.

“Budući da sam imao informacije iz NLB-a da oni žele riješiti problem štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, jedna od opcija bila je da im omogućimo da uđu u vlasništvo banke. Međutim, dolaskom novih struktura u NLB došlo je do zategnutih odnosa, koji su nastali zbog mojih neprestanih upozorenja da u Optima leasingu negdje novac curi. Ta su moja zapitkivanja na kraju rezultirala ovakvim ružnim, nelegalnim blokiranjem Spectator grupe.” Iako se pisalo da je Optima leasing potraživala dionice koje Spectator grupa ima u A štednoj banci te je navodno pisala i HNB-u i vojvođanskom fondu, Crnčević tvrdi da na to nemaju pravo. “Mi smo, smatrajući Optima leasing svojom tvrtkom, u dobroj vjeri svojim partnerima dali zadužnice u vezi s poslom koji smo trebali ostvariti. Oni su ih iskoristili na kriminalan način i pokušali blokirati cjelokupno naše poslovanje. Banka ih nije interesirala jer su mislili da će propasti, a kad se pojavio strateški partner, pokušali su uništiti i taj projekt, ali neuspješno.”