Objavljeno u Nacionalu br. 424, 2003-12-30

Autor: Mislav Šimatović

SUBVENCIONIRANI STAMBENI KREDITI

Hypo i Zaba ratuju oko kredita za splitsko sveučilište

Čelni ljudi Hypo Alpe-Adria banke ovih će dana podići tužbu protiv Zagrebačke banke, Ministarstva znanosti i tehnologije te Sveučilišta u Splitu kojom traže povrat 10 milijuna eura zbog nepropisno provedenog natječaja za dodjelu subvencioniranih kredita za kupnju stanova zaposlenicima splitskog sveučilišta

Situacija je kulminirala u utorak, 9. prosinca, kada je rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić potpisao s tadašnjim ministrom znanosti i tehnologije Gvozdenom Flegom i Zagrebačkom bankom ugovor o subvencioniranom kreditiranju kupnje stanova zaposleniSituacija je kulminirala u utorak, 9. prosinca, kada je rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić potpisao s tadašnjim ministrom znanosti i tehnologije Gvozdenom Flegom i Zagrebačkom bankom ugovor o subvencioniranom kreditiranju kupnje stanova zaposleniČelni ljudi Hypo Alpe-Adria-banke u Zagrebu ovih dana ozbiljno razmišljaju o tužbi protiv Zagrebačke banke, Ministarstva znanosti i tehnologije i Sveučilišta u Splitu, kojom će tražiti povrat 10 milijuna eura zbog, navodno, nepropisno provedenog javnog natječaja, doznajemo iz izvora bliskih upravi Hypo Alpe-Adria-banke. Situacija je kulminirala u utorak, 9. prosinca, kada je rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić potpisao s tadašnjim ministrom znanosti i tehnologije Gvozdenom Flegom i Zagrebačkom bankom ugovor o subvencioniranom kreditiranju kupnje stanova zaposlenika Sveučilišta. Ugovor kojim bi sveučilištarci u Splitu trebali povoljno riješiti svoje stambene probleme sklopljen je pod znatno lošijim uvjetima nego što je na natječaju nudila Hypo Alpe-Adria-banka, tvrde članovi povjerenstva za javnu nabavu koje je splitsko sveučilište osnovalo kako bi provelo natječaj na kojem se za posao vrijedan 10 milijuna eura borilo pet banaka s podružnicama u Splitu. Sveučilište u Splitu spomenuti je nepovoljni ugovor sa Zagrebačkom bankom sklopilo izravnom pogodbom nakon što je Vladin ured za nabavu, na čelu s bivšim pomoćnikom ministra financija Jurom Bajićem, poništio ranije proveden natječaj na kojem je kao najbolji ponuđač izabrana Hypo Alpe-Adria-banka. Drugi natječaj nije proveden, a Vladin ured za nabavu je na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije dopustio izravno sklapanje posla sa Zagrebačkom bankom, a da o tome i o poništenju natječaja nisu obaviješteni drugi ponuđači. Zanimljivo je što je Jure Bajić, kao osoba u Vladi RH zadužena za nadgledanje i provedbu javnih natječaja, poništio natječaj splitskog sveučilišta zbog proceduralne greške, premda je on proveden upravo na način kako je to preporučio njegov ured, tada dio Ministarstva financija – pozivnim natječajem bez javnog objavljivanja. “Ministarstvo financija je formalnu obvezu da se natječaj objavi u javnim glasilima iskoristilo kao osnovu za poništavanje natječaja, iako se na to nitko nije žalio niti je itko bio oštećen. Dapače, u žalbi Zagrebačke banke jasno je izrečeno da su oni bili na vrijeme i uredno obaviješteni o natječaju i njegovim uvjetima”, izjavio je za Nacional šef povjerenstva splitskog sveučilišta i profesor na Ekonomskom fakultetu Srećko Goić.

LOŠIJA PONUDA Da je na kraju splitsko sveučilište izabralo lošiju ponudu vidi se iz komparativnih tablica troškova kredita i odbijenice KONKURENCIJA Natječaj je raspisan u srpnju i pozivi za sudjelovanje poslani su u 15 banaka od kojih je u borbi za posao vrijedan 10 mil. eura ostalo petDa je na kraju splitsko sveučilište izabralo lošiju ponudu vidi se iz komparativnih tablica troškova kredita i odbijenice koju je tijekom natječaja 30. rujna povjerenstvo sveučilišta poslalo Zagrebačkoj banci, navodeći nekoliko ključnih uvjeta po kojima bi krediti Hypo Alpe-Adria-banke bili jeftiniji od kredita Zagrebačke banke.

Priča počinje u svibnju ove godine kada je rektorat splitskog sveučilišta donio Pravilnik kojim se regulira kreditiranje zaposlenika po modelu subvencionirane kamate i provedba natječaja na kojem bi se pronašla banka koja bi po najpovoljnijim uvjetima kreditirala zaposlenike. Po tom modelu, koji se već primjenjuje na Sveučilištu u Zagrebu, Ministarstvo znanosti i tehnologije sudjeluje u otplaćivanju kamate na kredit svakog zaposlenika sa 4,19 posto, a kupnju pedesetak stanova sufinancira i grad Split sa 170 eura po četvornom metru. Natječaj je raspisan u srpnju i pozivi za sudjelovanje na natječaju poslani su u 15 banaka od kojih je u borbi za posao vrijedan 10 milijuna eura ostalo njih pet. Pošto su ponude razmotrene, povjerenstvo sveučilišta je 8. kolovoza poslalo dopis Hypo Alpe-Adria-banci u kojem obavještava upravu da je njihova ponuda ocijenjena najpovoljnijom, s molbom da se pregovori nastave. Krenulo je uobičajeno cjenkanje kojim je sveučilište nastojalo ishoditi još povoljnije uvjete. Na neke je uvjete banka pristala i već 25. kolovoza na sastanku u Splitu član uprave Hypo Alpe-Adria-banke Zoran Sikirica i voditelj sveučilišnog povjerenstva za javnu nabavu Srećko Goić postigli su dogovor oko većine pitanja vezanih uz ugovor o kreditiranju. Konačni dogovor s bankom postigli su Srećko Goić i drugi član povjerenstva Željko Mrnjavac 17. rujna, kada je dogovoreno da se ugovor o kreditiranju potpiše u subotu, 27. rujna.

Međutim, dan uoči dogovorenog potpisivanja ugovora pravnica u rektoratu koja je radila na izradi ugovora Dubravka Radas nazvala je Upravu Hypo banke i odgodila potpisivanje ugovora zbog navodnog prigovora Zagrebačke banke, koja se žalila na provedbu natječaja. Stručno povjerenstvo splitskog sveučilišta odbilo je žalbu Zagrebačke banke i 1. listopada Hypo banci poslalo dopis s konačnom odlukom o izboru te banke na natječaju.

Zagrebačka banka žalila se jer je smatrala da je njena ponuda povoljnija. Prema uvjetima koje je nudila Hypo banka, a koje je stručno povjerenstvo sveučilišta prihvatilo kao najbolje, korisnici kredita na koje bi jamstvo dalo splitsko sveučilište plaćali bi godišnju kamatu manju od dva posto. Premda je kasnije sveučilište zbog nedostatka novca odustalo od davanja jamstava, ponuda Hypo banke i dalje je bila povoljnija zbog ukupno manjih troškova kredita, što je vidljivo iz odbijenice poslane Zagrebačkoj banci 30. rujna: ”...i u tom slučaju, uzmu li se u obzir troškovi vezani uz kredit koje druga banka (Hypo A-A-B, op.a) neće zahtijevati, ukupni troškovi za korisnika kredita su viši, što uklanja vašu nominalnu prednost.”

Nakon što joj je propala žalba na sveučilištu, Zagrebačka banka uložila je prigovor Ministarstvu znanosti i tehnologije, a nedugo nakon toga Ministarstvo financija poništilo je natječaj zbog nečeg na što se nitko od ponuđača nije žalio. Naime, Jure Bajić poništio je natječaj jer nije objavljen u Narodnim novinama. Zanimljivo je da je povjerenstvo sveučilišta raspisalo natječaj prema modelu koji im je na konzultacijama preporučio upravo službenik Bajićeva ureda, naglasivši da se takav pozivni natječaj ne mora javno objaviti. Isti ured, nakon poništenja natječaja, na preporuku Ministarstva znanosti i tehnologije, dao je dozvolu rektoru sveučilišta Ivanu Paviću i Senatu da ugovor potpišu izravnom pogodbom sa Zagrebačkom bankom, kako je to mjesec dana ranije učinilo Sveučilište u Zagrebu.

Ne znajući za poništenje natječaja, Hypo banka je 9. prosinca poslala dopise Sveučilištu u Splitu i Ministarstvu znanosti i tehnologije kojim ih je pozvala na već ranije dogovoreno potpisivanje ugovora, ne sluteći da je isti dan ugovor potpisan sa Zagrebačkom bankom. To su doznali tek sljedeći dan u izvješću objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji.

Osim Hypo Alpe-Adria-banke, koja suprotno pravilima nikada nije bila obaviještena o poništenju natječaja i raspisivanju novog, o ugovoru splitskog sveučilišta i Ministarstva znanosti i tehnologije sa Zagrebačkom bankom pojma nisu imali ni u oba nadležna povjerenstva sveučilišta, koja prema Pravilniku o kreditiranju zaposlenika Sveučilišta u Splitu predlažu Senatu odabir banke. Za njega su, kao i Hypo banka, doznali iz novina. To su u razgovoru za Nacional potvrdili pojedini članovi povjerenstva, kojima ugovor službeno nije predočen nikada, a do njega su došli neslužbenim kanalima.

Tome svjedoči zahtjev pisan paničnim tonom, koji je 11. prosinca voditelj povjerenstva Roko Markovina poslao rektoru Ivanu Paviću i ostalima u povjerenstvu, pozivajući ih da na sjednici pokušaju izmijeniti dijelove ugovora. Pozivajući se na članke 1 i 9 prema kojima rektor može u ime sveučilišta tražiti promjenu nekih uvjeta, Markovina traži od Pavića da sa Zagrebačkom bankom dogovori uvjete povoljnije od onih koji su zadani ugovorom i da budu barem onakvi kakve je prije nudila Hypo Alpe-Adria-banka. U suprotnom, procjena je povjerenstva, zbog nepovoljnog ugovora sa Zagrebačkom bankom barem polovica kandidata s liste Sveučilišta neće moći podići kredit.

Rektor Ivan Pavić vodio je nakon toga, kako sam kaže, uspješne pregovore sa Zagrebačkom bankom. Napokon je uspio ishoditi uvjete slične onima koje je nudila Hypo banka i u konačnici, kako stvari stoje, zaposlenici sveučilišta moći će uskoro podići jeftine subvencionirane kredite. No postavlja se pitanje kako je moguće da jedan od konkurenata za taj posao, koji je u jednom trenutku čak izabran za najboljeg ponuđača, nije bio obaviješten o poništenju natječaja. Što je možda još čudnije, Hypo banka nije pozvana na ponovljeni natječaj koji je proveden po modelu izravne pogodbe, premda je Zakonom o javnoj nabavi u članku 12 propisano da u takvom pregovaračkom postupku moraju sudjelovati barem tri ponuđača. Može se, prema istom članku, posao dogovoriti i bez nadmetanja, ali samo u slučaju kada je pristigla jedna ponuda.

Vezane vijesti

Kulterer u Austriji osuđen za zlouporabu položaja

Kulterer u Austriji osuđen za zlouporabu položaja

Bivši predsjednik uprave Hypo-Alpe-Adria banke Wolfgang Kulterer nepravomoćno je osuđen u četvrtak na sudu u Klagenfurtu na tri i pol godine zatvora… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika