Ulaskom u Uniju Slovenija će na tom prijelazu, kao i na ukupnoj 670-kilometarskoj granici s našom zemljom, početi primjenjivati takozvane šengenske standarde.Na slovenskoj strani granice s Hrvatskom slovenski je premijer Anton Rop 1. prosinca ove godine svečano pustio u rad novoizgrađene objekte na međunarodnom graničnom prijelazu Obrežje-Bregana. Slovenija će 1. svibnja 2004. biti primljena u Europsku uniju i od tada granični prijelaz Obrežje?Bregana postaje najveći cestovni prijelaz granice koja će Hrvatsku dijeliti od EU. Ulaskom u Uniju Slovenija će na tom prijelazu, kao i na ukupnoj 670-kilometarskoj granici s našom zemljom, početi primjenjivati takozvane šengenske standarde. Riječ je o mjerama koje nalaže Schengenski sporazum, a koje podrazumijevaju slobodan promet ljudi i robe unutar granica zemalja Unije, ali i strogi nadzor granica sa zemljama koje nisu članice EU. Usporedno sa slovenskim najavama o strožoj kontroli granice, iz Slovenije su stizala i uvjeravanja kako hrvatski građani ne moraju strahovati da će imati problema na graničnim prijelazima. Ipak, teško je povjerovati da provedba novih mjera neće usporiti protok ljudi i roba. Na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije, osobito onom na Bregani, zastoji i kilometarske kolone ni do sada nisu bili rijetkost, pa se očekivanja o još mukotrpnijem prelasku u Sloveniju s primjenom strogog schengenskog režima čine u velikoj mjeri opravdanima. Desetak dana nakon otvaranja reporteri Nacionala obišli su novi granični prijelaz Obrežje?Bregana, najveći na budućoj posljednjoj granici Europske unije na kojem će se hrvatski građani prvi put susresti s schengenskim režimom kontrole.

Iako će Slovenija Europskoj uniji pristupiti iduće godine, neće istodobno postati članica Schengenskog sporazuma. To će se dogoditi tek kada ispuni sve uvjete na osnovi kojih će Vijeće ministara EU odlučiti o mogućem ukidanju “unutarnjih granica” između Slovenije i današnjih članica Schengena. Jedan od prvih koraka k ispunjavanju zadanih uvjeta bila je izgradnja novih objekata na graničnom prijelazu Obrežje?Bregana čije je nedavno otvaranje najavilo prvu fazu slovenskog puta k “Schengenlandu”.

Gradnja novog graničnog objekta završena je dva mjeseca prije predviđenog roka, a donedavno neugledni i mali granični prijelaz na slovenskoj strani granice u usporedbi s onim Hrvatskim danas izgleda doista impresivno. Uz potpuno nove zgrade, na Bregani su “niknula” prostrana parkirališta i masivni metalni stupovi ? nosači krova koji natkriva veći dio graničnog prijelaza.

Službeni tehnički podaci otkrivaju kako novi granični prijelaz čini 4000 četvornih metara natkrivenih površina namijenjenih graničnim službama te 6000 četvornih metara otvorenog prostora kojim će se kretati vozila, osobe i roba. Slovenci su izgradili ukupno deset novih objekata za potrebe različitih službi – policije, carine te veterinarske, fitosanitarne i zdravstvene kontrole. Svi ti objekti i prateći sadržaji trebali bi, uvjeravaju nas slovenski granični policajci, jamčiti bolju protočnost putnika. Isti ti policajci nisu nam doduše sa sigurnošću mogli garantirati da se na Bregani više neće viđati kilometarske kolone vozila koja su često znala “zapinjati” baš na ovom prijelazu. Nacionalovi reporteri su se ipak, vozeći prema obližnjim Brežicama, uvjerili da je uz gradnju na samom prijelazu Slovenija pokrenula i opsežne radove na obnavljanju i izgradnji okolnih cesta, nadvožnjaka i prilaza. Sva novosagrađena infrastruktura na Bregani slovensku vladu stajala je više od 30 milijuna eura s tim da je otprilike sedam posto sredstava osigurala Europska komisija.

Inače, taj je prijelaz jedan od četiri granična prijelaza s Hrvatskom koje će Slovenija imati kad postane članicom Europske unije i na kojima će od tada početi primjenjivati schengenski režim kontrole prometa. Uz Breganu, to su i granični prijelazi Macelj, Rupa i Dobova, a za schengensku kontrolu bit će osposobljen i aerodrom Brnik u Ljubljani. Kada je o graničnom prijelazu Bregana-Obrežje riječ, procjenjuje se da je dosad preko njega godišnje prelazilo 11 milijuna putnika i 300 tisuća kamiona, a promet na tom najvećem hrvatsko-slovenskom prijelazu u budućnosti bi se trebao i povećati. Nacionalovim reporterima slovenski policajci na Bregani pojasnili su da će zbog schengenskog režima, koji podrazumijeva pažljivu kontrolu svakog kilometra granice, nadzor same granice morati biti znatno stroži. Zbog gorućeg problema Europske unije s ilegalnim useljenicima standardi su, kažu policajci, strogi, no izuzetaka će biti i to upravo za građane Hrvatske. Naši državljani bi prilikom prelaska granice, objasnili su nam slovenski policajci, trebali u posebnoj koloni i fizički biti odijeljeni od stanovnika nečlanica Europske unije koji će kroz Hrvatsku ulaziti u Sloveniju. Za razliku od stanovnika ostalih zemalja izvan EU, hrvatskim će građanima biti dopušteno da u Sloveniju uđu bez putovnice, s osobnom iskaznicom. Hrvatski građani tako bi se trebali naći u povoljnijem položaju u odnosu na stanovnike ostalih zemalja koje nisu ušle u EU, jer će njihovi građani morati proći strožu kontrolu prilikom ulaska u Sloveniju, odnosno u Europsku uniju. Postizanje takve, visoke razine kontrole granica prva je faza koju Slovenija mora proći kako bi postala članicom Schengenskog sporazuma. Ako nakon toga Vijeće ministara EU podrži ulazak Slovenije u Schengen, a Slovenci najavljuju da bi se to trebalo dogoditi krajem 2006., Hrvatska će postati svojevrsna tampon zona između Europske unije i istočnih zemalja.

Inače, Schengenski sporazum je u zajednički sustav propisa EU ušao 1995. kako bi se ukinule prepreke i kontrole na “unutarnjim” granicama između država EU, ali i s ciljem jačanja kontrole na “vanjskim” granicama zbog onemogućavanja ilegalnih migracija i širenja kriminala. Sporazumom sklopljenim u lipnju 1985. u Schengenu u Luksemburgu, Belgija, Francuska, Luksemburg, Njemačka i Nizozemska dogovorile su postupno ukidanje unutarnjih zajedničkih graničnih kontrola i uvođenje slobode kretanja za sve fizičke osobe odnosno državljane zemalja potpisnica sporazuma, drugih zemalja članica EU ili trećih zemalja. Schengensku konvenciju te su zemlje potpisale 1990., a uskoro su se pridružile i Italija, Portugal, Španjolska, Grčka, Austrija te Švedska, Finska i Danska. Kada su u pitanju granice zemalja članica EU, schengenski režim kontrole granica podrazumijeva slobodan promet ljudi i roba, zajedničke propise o vizama i prava na azil. Slobodno kretanje unutar schengenskog prostora moraju pratiti “kompenzatorne” mjere koje provodi svaka članica sporazuma. Riječ je o mjerama koje uključuju koordinaciju policijskih snaga, carine i sudstva unutar granica zemalja potpisnica schengenskog sporazuma. Takva koordinacija nužna je kako bi se na granicama s ostalim zemljama mogle poduzeti sve potrebne mjere za borbu protiv ilegalne trgovine oružjem, drogom i ljudima, kao i s problemima vezanim uz terorizam.

Sukladno takvim mjerama znatno će se, doznajemo u slovenskoj vladi, pooštriti i kontrola prometa ljudi i roba koji će preko Hrvatske ulaziti u Europsku uniju. Ipak, slovenski diplomatski krugovi često napominju da buduće mjere nikako neće biti usmjerene protiv Hrvatske, nego da su naprosto put ka kvalitetnom pripremanju Slovenije za pristupanje Schengenskom sporazumu. Jednako tako, slovenska je diplomacija naglašavala kako bi učinak novog režima mogao biti itekako poticajan za našu zemlju jer bi pomogao Hrvatskoj da se ubrzano počne pripremati za iste mjere, koje su jedan od uvjeta za ulazak u punopravno članstvo EU.

Uvjete za strožu kontrolu granica Slovenija je djelomično već ispunila izgradnjom odvojenih objekata policijske i carinske službe te veterinarske, fitosanitarne i zdravstvene kontrole, koja će se pojačano obavljati već od svibnja sljedeće godine. Ono što će Slovenija dobiti tek kada postane članicom Schengena je takozvana SIS baza. Riječ je o schengenskom informacijskom sustavu koji sadrži podatke o osobama kojima je zabranjen ulazak u EU te podatke o ukradenim dokumentima, ukradenim vozilima i osobama za kojima je izdana policijska tjeralica. Takav informatički sustav, koji dijele zemlje potpisnice schengenskog sporazuma, pruža mogućnost da svaka osoba pri ulasku u EU bude upisana u računalnu bazu podataka dostupnu svim članicama Schengena. Takva rigorozna kontrola trebala bi, kako su objasnili granični policajci na Bregani, biti namijenjena prije svega olakšavanju potrage za osobama za kojima je izdana Interpolova tjeralica. Slovenski policajci na granici će uz pomoć posebnih optičkih čitača moći provjeriti valjanost svih dokumenata, a nova suvremena oprema koristit će se i za detaljniji pregled osoba, vozila i svih sumnjivih predmeta. To će, kažu policajci na Bregani, uvelike olakšati pronalazak droge, oružja i ostalih ilegalnih stvari koje se pokušavaju prenijeti preko granice. Novu suvremenu opremu od 1. svibnja imat će i policajci lokalnih policijskih postaja u blizini granice. Na raspolaganju će im biti više odgovarajuće opremljenih vozila za kontrolu granice, kao i razne druge naprave poput onih za noćno promatranje.

Konkretno pitanje – kakve promjene u prelasku granice sa Slovenijom građani Hrvatske trebaju očekivati nakon 1. svibnja sljedeće godine – redakcija Nacionala uputila je slovenskoj vladi. Odgovor je stigao iz Ministarstva za financije, odnosno Carinske uprave, te od Ministarstva unutarnjih poslova. U dopisu slovenskog MUP-a navodi se da s 1. svibnjem 2004. zapravo neće doći do bitnih promjena kada je u pitanju rad granične policije. Naime, slovenska policija kontrolu granice već sada provodi u skladu sa zakonom za čije su usklađivanje s europskim normama zaslužni austrijski i njemački eksperti. Tako se policijska kontrola na slovenskim granicama odnosi na obveznu provjeru dokumenata nužnih za prijelaz granice, utvrđivanje identiteta putnika, kao i ostalih uvjeta za ulaz u državu. Policajci na granici dakle imaju pravo pregledati svaku osobu, prijevozno sredstvo, kao i sve stvari koje putnik prilikom prelaska granice ima uza se. Tako će biti i nakon 1. svibnja iduće godine. Promjene će nastupiti tek kada Slovenija i formalno uđe u Schengenski sporazum. Tada će, objašnjavaju u MUP-u susjedne države, policijska kontrola na granici osim nabrojenih radnji podrazumijevati puno opsežniju kontrolu osoba iz trećih zemalja. Oštriju kontrolu omogućit će spomenuta SIS baza. Potvrđeno je i da će u idućim godinama Slovenija na svoje granice rasporediti veći broj policijskih službenika te da će na graničnim prijelazima osigurati napredniju opremu. Sve to, uvjeravaju, jamčit će kontrolu prometa bez većih zastoja.

Kada je pak riječ o carinskoj kontroli, generalni direktor Carinske uprave RS Franc Košir napominje kako će slovenska carinska služba s ulaskom Slovenije u EU imati zadatak da zaštiti ekonomske ali i financijske interese Unije. Ističe da će zbog toga sve izraženije biti provođenje nadzora granice kako bi se spriječio unos droge i oružja, kao i organizirani kriminal i terorizam. Slovenija je, napominje Košir, carinske zakone već uskladila s europskima, čije će odredbe početi provoditi s datumom ulaska u EU. Takvi propisi podrazumijevaju oštriju kontrolu svih roba, osobito prehrambenih proizvoda životinjskog podrijetla, kao i svih roba koje moraju proći zdravstvenu i fitoinspekciju. No direktor slovenske carinske uprave napominje kako će bitne olakšice vrijediti za turistički promet granicom, jer će putnici i dalje moći slobodno prenositi svoju osobnu prtljagu, lijekove za vlastitu upotrebu ili recimo kućne ljubimce.

Schengenski sporazum

Jedine dvije države koje su potpisnice Schengenskog sporazuma, a nisu članice EU su Island i Norveška. Te države s Unijom imaju sklopljen Sporazum o europskom gospodarskom prostoru (EEA) kojim je između Unije, Islanda i Norveške uspostavljeno slobodno kretanje roba, radnika, kapitala, i pružanja usluga. Stoga je, radi potpune provedbe Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru (EEA), posebice slobodnog kretanja osoba, bilo nužno da Island i Norveška pristupe Schengenskom sporazumu što je i učinjeno 1996. godine.