19.05.2011. / 11:48

Autor: Ivona Bečeić

Žižek: Protiv ustaškog kršćanstva i desničarske iluzije o Europi

Neoliberalizam je po Žižeku mit, ideologija u naivnom smislu i nijedna ga država zapravo ne prakticira - ni financijski ni ekonomski. Naprotiv, država jača, pogotovo SAD, Kina, Singapur... a krize su dogovoreni kolapsi. Cilj Velike ekonomske krize 2002. bio je privatizacija energije

Slavoj Žižek (Pixsell)Slavoj Žižek (Pixsell)'Ovdje, na našoj strani fronte, situacija je ozbiljna, ali nije katastrofalna', poručili su Nijemci u telegramu Austrijancima usred Prvog svjetskog rata. Austrijanci odgovaraju: 'Kod nas je situacija katastrofalna, ali nije ozbiljna'. Stotinjak godina kasnije, u utorak, 19. svibnja, slovenski filozof Slavoj Žižek poslužio se tom apokrifnom anegdotom za naslov svog predavanja i s pozornice Kina Europa izvijestio: 'Situacija je katastrofalna, ali nije ozbiljna.' To je psihološko stanje poricanja karakteristično za međuljudske odnose i odnose snaga u svijetu danas. Znamo da se približavamo katastrofi, ali ne možemo to prihvatiti kao ozbiljno. Iako znamo da je ozbiljno, ne možemo to prihvatiti. Da bi promijenili tu katastrofalnu situaciju, takvo stanje moramo nadvladati.

Osvrnuo se u tom smislu prvo na ekologiju i odnos medija prema katastrofalnom stanju planeta. Kao što su desničari branili Hitlera jer je ipak sagradio autoceste, tako se i danas pronalaze svjetle točke efekta staklenika. Na Grenlandu već raste povrće, a otapanje polova skratit će morske puteve.

Katastrofama do radikalnog kapitalizma

Drugi oblik bijega imaju katastrofičari - oni se nadaju da se, ako stalno pričaju o tome, možda neće ništa desiti.

Ono što se zapravo događa, kaže Žižek, potvrđuje tezu Naomi Klein o doktrini šoka - megakatastrofe će biti samo poticaj za još radikalniji kapitalizam. Velike političke snage prihvatile su da će katastrofa doći, a jedini način da se spasimo su megaintervencije u prirodu - geoinženjering koji bi promijenio atmosferu. Tako planiraju, ako zatreba, visoko u orbitu postaviti velika stakla koja bi odbijala sunčeve zrake. Ako ne želimo saznati što će biti biti preslika i što sve može uzrokovati, moramo uvesti radikalne promjene, a Žižek želi da bude jasno da pritom ne misli na reciklažu boca i platnene vrećice. Takva 'lifestyle ekologija' je samo praznovjerje svakodnevnog života koje nam pomaže da se bolje osjećamo, kao kada navijači od kuće prate utakmicu pa skaču i navijaju da pomognu svom timu. To je izgovor da se ne bavimo većim stvarima, čista ideologija, jedna od mnogih na koje će Žižek upozoriti tijekom predavanja.

Prvo pravilo kritike ideologije jest - ne gledaj samo što se kaže, nego što se ne kaže kad se nešto kaže. Tu 'udvostručenu implicitnu negaciju' Ilustrirao je vicom o Crnogorcu, scenama iz filmova 'Brassed off' i ' Ninočka' te pregovorima Europe i Velike Britanije oko intervencije u Iraku.

Otvoreno cinična vremena

Pa tako SAD kaže: 'Idemo u Irak naći oružje masovnog uništenja.'

Europa odgovara: 'Ali mi nemamo sredstva za pronalaženje tih stvari.'

A SAD će na to: 'Nema problema, ionako nemaju oružja masovnog uništenja.'

Živimo u otvoreno ciničnim vremenima, gdje oni na vlasti otvoreno priznaju da njihove argumente ne treba uzimati ozbiljno, nastavlja Žižek. Kao kada NATO navali na Libiju pod izgovorom da će spriječiti trpljenje i smrt, a na prigovor da će tada biti još više trpljenja i smrti odgovaraju da nema veze, jer će onda moći još više napadati.

Libija model krize ljevice

Libija je, za Žižeka, model krize ljevice. Neshvatljivo je da ljevičar može pitati zašto NATO napada Libiju - mora valjda već znati da velike sile interveniraju samo iz ekonomskih interesa.

Pozitivnu stranu Žižek može vidjeti samo u tome što u Libiju stiže puno američkog oružja, pa tko zna, možda će se moći iskoristiti kroz nekoliko godina protiv nove intervencije NATO-a.

O situaciji u Egiptu kaže da ga podsjeća na onu - pazi što sanjaš da ti se ne bi ostvarilo. Htjeli su sekularnu revoluciju, sad je imaju i sad su svi u panici. Imali su sve što treba - krutog diktatora, bivšeg terorista, humanitarne žrtve... sve isprike za vojnu intervenciju. Koja im je jako dobro poslužila za to da se ne govori u medijima o nekim drugim stvarima, npr. o Bahrainu, gdje je Saudijska Arabija vojno intervenirala, a o tome gotovo da se ne govori i nikoga ne brine gdje je tu demokracija.

Dvostruki penis

Žižek tvrdi da u Americi postoje klinike u kojima je moguće raspoloviti penis tako da se može voditi ljubav s dvije žene!? U sferi znanosti, tehnologije i privatnog života sve je moguće, ali je solidarnost nemoguća, nemoguće je brinuti o drugome i dati više para onima kojima trebaju, pogotovo studentima i starim ljudima. Takva opozicija mogućeg i nemogućeg je neprihvatljiva. I tu je na djelu još jedna ideologija - ako je više solidarnosti, smanjit će nam se kompetitivnost.

Neoliberalizam je po Žižeku mit, ideologija u naivnom smislu i nijedna ga država zapravo ne prakticira - ni financijski ni ekonomski. Naprotiv, država jača, pogotovo SAD, Kina, Singapur... a krize su dogovoreni kolapsi. Cilj Velike ekonomske krize 2002. bio je privatizacija energije.

Država blagostanja na koju se poziva neoliberalizam danas ne postoji, nego velike sile trguju i ratuju s državama svijeta tako da se same ne drže pravila koja njima nameću.

U promišljanju nove Europe najbolje se voditi definicijom nacije koju je dao filozof i pisac Ernest Renan: Nacija je velika grupa ljudi koja dijeli laži o svojoj prošlosti, neprijateljstvo prema susjedima i iste iluzije o budućnosti. Prema tome, za Europu koju žele sačuvati desnica - njeni samoprozvani čuvari - nas ne treba biti briga, nego se moramo se boriti za svoju Europu - radikalnu emancipaciju i jednakost, starogrčku demokraciju i kršćanstvo - koje nije ustaško kršćanstvo i koje nema veze s hijerarhijskim društvenim poretkom

Javna sfera važnija no ikada

Zato Žižek traži agresivniju ljevicu. Studentske demonstracije su svijetli primjer i veoma važna promjena, jer prava opasnost za Europu je kada se studij pokušava svesti samo na odnos između privatnog građanina i sveučilišta kao privatnog agenta na tržištu. Ljevica mora, Žižek stalno naglašava, promijeniti taj odnos mogućeg i nemogućeg. Ideologija je kada kažemo - jebi ga, i ja bih bolje stručnjake, liječnike, ali si ih ne možemo priuštiti. Zato je javna sfera važnija no ikada.

Wikileaks je odigrao pozitivnu ulogu jer politička klasa kao takva sve više gubi legitimnost.

Zabrinjavajuća je u tom smislu pojava 'cloud computinga', koji kao ideja zvuči lijepo, čak i komunistički. Sav je softver u oblaku i možeš downlodat što god poželiš. Problem je, naravno, što ti oblaci postaju privatni. Nedavno je Steve Jobbs sklopio ugovor s Murdochom dopuštajući da Appleov 'oblak' pune vijesti Murdochova medijskog carstva, pa je Žižek izgubio iluzije da je Jobbs bolji od Gatesa

Ideologija danas funkcionira bitno različito nego prije 20 - 30 godina. Model ideologije prije je imao dva osnovna aparata - školu i pravo. U pravnom sustavu svi smo jednaki, a škola nas treba ustrojiti u jednake građane i patriote.

Padanje u ljubav

Danas je obrazovanje sve manje ideološki aparat države, a sve više tržišni moment koji zahtijeva manje uloge i više učinkovitosti. To je dobar pokazatelj da ekonomija, odnosno logika tržišta, sve više postaje ideologija, a izbori za državnu vlast sve se više doživljavaju kao tržište na kojem se treba izboriti.

Takav trend javlja se i u privatnom životu. Postoje tržišta na kojima se nudi ljubav, različite agencije za pronalaženje partnera i sklapanje brakova, koje mogu organizirati da budete zaljubljeni bez da 'padnete u ljubav'; zamislite da vam je život organiziran i sređen, a onda padnete u ljubav? Prave strasne ljubavne veze postale su politički nekorektne, što se dobro vidi i u zadnjem Jamesu Bondu, prvom koji nema sex na kraju.

Agencije nude ljubav bez ekscesa, sve će organizirati. Zabranjeno je biti ranjen od ljubavi - važno je kako se predstaviti. To je novi nacistički oblik subjektiviteta, zaključio je Ž.

I novi holivudski hitovi uspjeli su zaraditi Oscara na porukama o političkoj nekorektnosti. U 'Kraljevom govoru' kralj muca, jer tko bi normalan prihvatio kada mu netko kaže 'Ti si božjom voljom izabran da budeš kralj'. I onda zovu trenere da ga učine dovoljno glupim da bi to prihvatio. A kada je naposljetku postao glup - rekli su mu da je ozdravio. Dakle, muškarci ne smiju biti prepametni - to je za njihovo dobro.

A 'Crni labud' je antifeministički i osnovna poruka je da potpuni angažman žene u bilo čemu što se ne uklapa u njenu tradicionalnu ulogu nužno vodi autodestrukciji. Može se malo zaigrati s karijerom, ali zna se gdje joj je mjesto.

Neoliberalizam kojeg nema

Da bi objasnio koliko je pogrešno neoliberalističko shvaćanje ekonomije, Žižek povlači paralelu s panseksualizmom kod Freuda. Seksualnost nije toliko snažna da može sve, nego je svugdje jer nema svog mjesta - jer je u sebi impotentna. Tako i ekonomija u socijalnoj realnosti sve više gubi svoju autonomiju i integrira se u politiku, strategiju, rat, kulturu, što neoliberalizam prikriva suprotnom ideološkom tendencijom gdje se ekonomija prikazuje kao glavni ideološki aparat države. Suočeni smo s paradoksom koji se može usporediti s vremenom socijalizma kada se tvrdilo da je najveća opasnost za samoupravljanje monopol partije - a partija jest bila na vlasti. Danas imamo kapitalizam kada se tvrdi da je najveća opasnost brutalni kapitalizam jer skandali koje svakodnevno čitamo u novinama usmjereni su antikapitalistički i bave se izrabljivanjem radnika, zapošljavanjem djece, korupcijom. Tako se zapravo štiti sam kapitalistički društveni sustav jer se za sve neuspjehe i loše stvari krivi korupcija i stvara se dojam da će sve biti u redu kada se izbace korumpirani.

Izazov ljevice

Umjesto toga, moramo tražiti novi društveni poredak. To je danas izazov ljevice - nova institucionalna borba. Bilo je prekrasno vidjeti kopte i muslimane u zajedničkoj borbi i tu moramo tražiti nadahnuće. Ali što dalje, što nakon tog momenta jedistva, pita se Žižek i priznaje da situacija ponekad izgleda gotovo bezizlazno. svi smo jedno - što kasnije, gdje je novi poredak. Antonio Gramsci opisao je mračna razdoblja povijesti, kada staro umire, a novo se nije još rodilo pa monstrumi izlaze iz mraka. Ti monstrumi u prošlom su stoljeću bili staljinizam i fašizam, kaže Žižek, i vrijeme je da se pojavi novo svijetlo.

Najviše što ljevica danas čini je malo bolji menadžment kapitalizma, za što je dobar primjer politika brazilskog predsjednika Lula da Silve. Svi koji pokušaju ići dalje, dolaze do neke granice. Dobar primjer je i Južnoafrička Republika i Mandella; nakon početnog zanosa i sloma aparthejda za dvije godine počinju problemi.

Žižeka smeta vlastiti skepticizam i vjeruje da se čuda događaju, ali moramo biti strpljivi. Gledajmo stvari s platonističke strane - kao da postoji vječna ideja slobode i emancipacije koja s vremena na vrijeme, kroz povijest, eksplodira. Tu eksploziju slobode treba prenijeti u novu institucionalnu borbu. Inače će pobijediti cinični um i moći ćemo samo ponavljati - e, svi smo bili revolucionari kad smo bili mladi.

Sve je jasnije da je sistem u krizi. Problemi s kojima se suočavamo - odnos prema prirodi, obrazovanju, znanju - su problemi komunizma jer su zajednički i tim putem ih moramo i rješavati, jer komunizam je ime programa, ne rješenja. Ako to ne učinimo, pojavit će se neki novi autoritarni aparthejd, nekakva autoritarna vladavina eksperata, hedonista.

Ovakva Europa neće trajati unedogled

Jedina je utopija danas je samo da će ovakva Europa trajati unedogled. To je nemoguće, nešto će se dogoditi, i to na opasan način, da nećemo ni opaziti, kaže Žižek. U posljednjim epizodama serijala '24' je ono što trebamo danas. Vlada apsolutni pesimizam, Jack Bauer je potpuno slomljen, kao i njegova liberalna predsjednica. Otvoreno suočen s time da nema izlaza unutar postojećeg sistema, mora činiti užasne stvari s kojima mora živjeti.

U Egiptu se na demonstracijama prakticirao univerzalizam, ne kulturni, dosadni, Unescov, nego univerzalizam borbe.

'Njihova borba postala je naša borba. Ja neću toleranciju - nego da svi imamo zajednički front. Kad se boriš za slobodu - to nije iluzija ni prazna parola', poručio je pred kraj Žižek. Predavanje je zaključio svojom vizijom multukulturalizma, koju dobro oslikava jedna rečenica Salmana Rushdiea: 'Na mene su najveći utjecaj imala dva ruska pisca, Charles Dickens i Jane Austin. Taj London i ta engleska obitelj moj su Bombaj i moja obitelj.'

Vezane vijesti

Spasite nas od spasitelja

Spasite nas od spasitelja

Slovenska filozofska superzvijezda Slavoj Žižek u eseju za London Review of Books piše o usponu ksenofobične desnice u Grčkoj i mogućim ishodima… Više

Komentari

registracija
7/1/11

djani, 19.05.11. 14:33

Hebale vas Ustaše
šta su vam one najveći problem?


registracija
22/2/11

grrow, 19.05.11. 16:45

moronu, pročitaj prije nego komentiraš


registracija
16/8/06

tectonic, 19.05.11. 17:24

ne može taj to razumjeti


registracija
17/6/10

jjkeizerin, 19.05.11. 17:25

Gospodin je vrlo nacitan i inteligentan, ali sto se slobode covjekove tice; sloboda je uvijek na pocetku a nikad na kraju. Intelekt, sto ce reci periferija ljudskoga uma, ma koliko god velikog kapaciteta taj intelekt ili talent ili nadarenost da je, nikada ne mogu osloboditi covjeka. Samo ukoliko covjek sve ovo sam uvidi i to je jedini nacin, tada nastaje spoznaja i ''kvaliteta'' uma koja nije od vremena, nakupljenih informacija, tzv. znanja ili bilo kakvih drugih oblika uslovljavanja kao sto su odgoj, skolovanja, drustveni statusi bivsi ili sadasnji, imovinska stanja i sve sto covjeka cini ovisnim o proslosti ili bilo kakvoj ideji, sto je jedno te isto.
Jedino smireni, pazljivi i suosjecajni um je sposoban ''djelovati'' bez destrukcije i to je jedini izlaz iz kaosa u kojem je svijet od pamtivijeka. Ljubav je jedini moguci nacin. Ljubav je nemoguca dok postoji ego koji dijeli i cijepa i stalno nesto postize kako bi nasao laznu sigurnost. Sigurnost je najveca iluzija i teznja ka tome je vijecno ropstvo za covjecanstvo, sto je oduvijek kao i sada sasvim ocito.


registracija
11/4/11

Jozef, 19.05.11. 17:34

Gospodin Djani je uložio sve kapacitete na naslov, nemojte pretjerivat. Možda sutra da osvrt na prvu rečenicu.


registracija
5/3/10

starimudrac, 19.05.11. 19:18

ne mogu se otet dojmu da je djani ustvari đakić.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika