Objavljeno u Nacionalu br. 426, 2004-01-13

Autor: Berislav Jelinić

POLITICAL REPORT

Nova Sanaderova strategija - preko NATO-a u EU

Sanader je u Berlinu na Bertelsmann forumu predstavio svoju vanjskopolitičku strategiju i sastao se s brojnim dražavnicima

Optimistične procjene Žužul i Sanader baziraju na temelju dugog i kvalitetnog sastanka što su ga na Bertelsmann forumu u Berlinu održali s irskim premijerom i predsjednikom EU Bertiejem Ahernom.Optimistične procjene Žužul i Sanader baziraju na temelju dugog i kvalitetnog sastanka što su ga na Bertelsmann forumu u Berlinu održali s irskim premijerom i predsjednikom EU Bertiejem Ahernom.Miomir Žužul, hrvatski ministar vanjskih poslova, izjavio je prošli tjedan za Nacional da su on i premijer Ivo Sanader uvjereni da će Hrvatska u lipnju 2004. definitivno postati službenim kandidatom za pristupanje Europskoj uniji. Takve optimistične procjene Žužul i Sanader baziraju na temelju dugog i kvalitetnog sastanka što su ga na Bertelsmann forumu u Berlinu održali s irskim premijerom i predsjednikom EU Bertiejem Ahernom. Ahern je na tom sastanku Sanaderu i Žužulu najavio da će Irska kao trenutačno predsjedavajuća zemlja EU Hrvatskoj na putu u EU pružiti maksimalnu pomoć, što su prošli tjedan hrvatski mediji već prenijeli kao jednu od važnijih vijesti.

Nakon tog sastanka Žužul je za Nacional izjavio je da postoje indicije kako EU neće imati bitnih primjedbi na odgovore koje je hrvatska strana prije nekoliko mjeseci poslala EU radi ocjene stupnja njene pripremljenosti za pridruživanje Uniji. Zato on i Sanader i očekuju da će Hrvatska već u lipnju postati punopravnim kandidatom za EU.

Ako se to Žužulovo uvjerenje pokaže točnim, prvi odgovor koji Hrvatska od EU očekuje već uoči Uskrsa bio bi kompliment i radu bivše vlade. Utoliko Žužul nedavno nije pogriješio kada je izjavio da će i nakon smjene koalicijske vlade Sanaderova vlada uglavnom nastaviti provoditi istu vanjsku politiku.

Sanaderov prošlotjedni nastup na Bertelsmann forumu u Berlinu dodatno je potvrdio da je novi hrvatski premijer vrlo brzo definirao strateške ciljeve svoje vanjske politike. Osim pozitivnog mišljenja za kandidaturu Hrvatske za EU, tzv. avija, i određivanja datuma početka pregovora Hrvatske s EU o priključivanju, što Sanader očekuje već ove godine, Sanader je u Berlinu naznačio i da će Hrvatsku nastojati uvesti u punopravno članstvo EU zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. Svjestan da će premijer koji Hrvatsku uvede u punopravno članstvo EU ostati trajno zapamćen u hrvatskoj povijesti, Sanader će se tomu vjerojatno potpuno posvetiti.

Sanader i Žužul u Berlinu su se sastali i s Mirceom Geoanom, rumunjskom ministricom vanjskih poslova. Osim što su od rumunjskih sugovornika dobili načelnu podršku hrvatskim vanjskopolitičkim ambicijama, dvije su delegacije za 5. ožujka 2004. definitivno dogovorile susret hrvatskog i rumunjskog premijera, a potom bi u travnju i Mircea Geoana trebala u Zagrebu službeno posjetiti Žužula.

Tijekom razgovora s Mirceom Geoanom otvorena je i tema hrvatskog pristupa NATO-u, što je također Sanaderov važan strateški vanjskopolitički cilj. Žužul je za Nacional izjavio da ih je rumunjska sugovornica upozorila na važnost što skorijeg hrvatskog pristupa toj organizaciji. Još se nekim sudionicima Bertelsmannova foruma u Berlinu učinilo da Hrvatska za Račanova mandata to pitanje nije shvaćala dovoljno ozbiljno.

O važnosti pristupa Hrvatske NATO-u Sanader i Žužul su u Berlinu razgovarali i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Laszlom Kovacsem, latvijskom predsjednicom Vairom Vike Freiberg, španjolskom ministricom vanjskih poslova Anom Palacio Vallelersundi, koja bi trebala posjetiti Hrvatsku prije španjolskih izbora najavljenih za 14. ožujka, te turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Bez obzira na sve probleme NATO-a koji su došli do izražaja tijekom iračkog rata, NATO je bio i ostao najsnažnija i najvažnija sigurnosna organizacija na svijetu, bitna ne samo za sigurnost Hrvatske i šire regije, nego i za političko integriranje Hrvatske u Europu. Ulazak u NATO poboljšat će gospodarsku suradnju Hrvatske sa svijetom, a posebno ulaganja u Hrvatsku. Račanova vlada je gotovo u svemu kasnila, pa i s procesima integriranja Hrvatske u NATO. S obzirom na to da više gotovo nema političkih prepreka, može se očekivati da će Hrvatska već ove ili iduće, a najkasnije do 2006. biti pozvana u punopravno članstvo NATO-a.

Sanader i Žužul su pozvali turskog premijera Erdogana u posjet Hrvatskoj i on je načelno pristao doći. Žužul je izjavio kako će učiniti sve da Erdogan posjeti Hrvatsku prije lipnja 2004., kada se u Turskoj održava summit NATO-a. Od Erdogana se Sanaderova vlada nada pozivu na taj summit, a Erdogan je Hrvatskoj u Berlinu već obećao svu konkretnu pomoć tijekom priključenja NATO-u. Utoliko nisu posve nerealne ni nade hrvatske diplomacije da već u Turskoj u lipnju 2004. dobije smjernice kakve još konkretne korake prije priključenja NATO-u Hrvatska mora učiniti.

Sanader je u Berlinu naznačio i da će veliku pažnju usmjeriti na održavanje prisnih i partnerskih odnosa s SAD-om, u čemu je Račanova vlada učinila brojne propuste. Na Bertelsmann forumu premijer se sastao s bivšim američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom i također ga pozvao u Hrvatsku, što je ovaj načelno prihvatio.

Bertelsmann forum Sanader i Žužul su iskoristili i da kroz bilateralne susrete naznače kako će Hrvatska posebnu pozornost posvetiti razvijanju dobrosusjedskih odnosa. Prvo su susretom s mađarskim ministrom vanjskih poslova Kovacsem neizravno najavili da će njegova diplomacija hitno popraviti otprije inače odlične odnose s Mađarskom, koje je Račanova vlada, a posebno Ministarstvo poljoprivrede, u posljednjoj godini svog mandata zasjenila zbog neznanja, neiskustva i interesa nekih poljoprivrednih i trgovačkih skupina.

Potom je Sanader slovenskom predsjedniku Janezu Drnovšeku najavio da tijekom službenog sastanka u sljedeći petak Žužul svom slovenskom kolegi Dimitriju Rupelu neće nuditi nikakva konkretna rješenja otvorenih pitanja između dviju zemalja. To je Nacionalu prošli tjedan potvrdio i sam Žužul: “Bilo bi to posve neozbiljno s naše strane i bili bismo pretenciozni kada bismo to učinili nakon samo nekoliko dana promišljanja. Zalagat ću se da obje strane stvore tolerantan i stimulativan okvir za realizaciju daljnjih pregovora. Konkretne prijedloge potom će iznositi ekspertne skupine koje će se baviti svakim od otvorenih pitanja.” On je time ponovno demantirao i Novi list koji je prošli tjedan objavio da Hrvatska Sloveniji nudi slobodan prolaz cijelom širinom otvorenog mora, ali i Jutarnji list, koji je u nedjelju objavio da će Žužul Rupelu ponuditi nekoliko konkretnih rješenja za svako otvoreno pitanje.

Prošlotjedni boravak u Berlinu, koji se dogodio neposredno nakon susreta s Papom u Vatikanu i uoči odlaska u Bruxelles ,pokazao je da je Sanaderova diplomacija u vrlo kratkom vremenu neutralizirala europske bojazni od povratka HDZ-a na vlast. I Sanader je kao i Račan na početku svog mandata u velikoj diplomatskoj ofenzivi i čini se da ga trenutačno samo neočekivana događanja u gospodarskoj i socijalnoj sferi unutarnje politike mogu spriječiti u ostvarivanju vanjskopolitičkih ciljeva. Međutim, Sanader o tomu mora posebno voditi računa. I Račan je mandat započeo velikom vanjskopolitičkom ofenzivom, ali je ubrzo zbog nedosljednosti, nesposobnosti, kukavičluka i sebičnosti na području unutarnje politike izgubio kredibilitet kod građana, a potom krajem 2003. i izbore.

Na prošlotjednom Bertelsmann forumu u Berlinu hrvatski premijer Ivo Sanader prvi je put Hrvatsku predstavio kao državu čiju pripadnost Europskoj uniji ne treba smatrati upitnom. On je na tom značajnom političkom skupu nastupio kao prvi hrvatski politički lider koji razvijenoj Europi nije samo objašnjavao hoće li se i kojim tempom Hrvatska približiti zadanim standardima razvijenih europskih zemalja. Njegov govor pokazao je da Hrvatska i u EU želi imati aktivnu političku ulogu, čiji se politički pogledi trebaju čuti i uvažavati.
“Rastuća EU se mijenja. Stari, novi i budući članovi Unije i njeni partneri tu činjenicu moraju prihvatiti. S jedne strane, pristupajuće zemlje uče kako se prilagoditi novim stečevinama i igrati svoju ulogu u EU institucijama. S druge strane, postojeće članice počet će cijeniti novu kulturu i energiju koju dolazeći članovi donose Uniji. Proces obostrane prilagodbe ponekad bi mogao biti zahtjevan i tegoban, ali bilo je to zapravo prilično očekivano”, rekao je Sanader u svom govoru na Bertelsmann forumu.
Sanader je izrazio snažnu uvjerenost u projekt daljnjeg oblikovanja EU, koji se bazira na 50-godišnjem procesu duboke integracije i snažnih postignuća. Hrvatski premijer je sa žaljenjem napomenuo da Hrvatska nije sudjelovala u radu Konvencije o europskoj budućnosti, niti je uključena u rad i promišljanja Konferencije vlada zemalja članica Unije. Ali je istaknuo da se još nada da Hrvatska u radu te konferencije može dobiti status promatrača poput Rumunjske, Bugarske i Turske, ako bi joj u lipnju bio dodijeljen status kandidata za članstvo u EU.
Da hrvatski premijer Hrvatsku već vidi kao sastavni dio EU pokazuje i to što se on aktivno odredio o donošenju Europskog ustava, o čemu još ne postoji konsenzus zemalja članica.
“Uvjeren sam da će europski lideri uskoro iskazati odlučnost i kreativnost u kreiranju Europskog ustava, što građani svih europskih zemalja zaslužuju i očekuju, unatoč neuspješnom pokušaju da se prije mjesec dana u Bruxellesu postigne sporazum o nekoliko važnih pitanja koja bi definirala taj proces”, rekao je Sanader.
Sanaderovo uvjerenje da je Hrvatska već uvelike dio integrirane razvijene Europe najbolje se vidi iz dijela njegova izlaganja u kojem je sudionicima Bertelsmann foruma iznio koja načela za budući opstanak EU Hrvatska smatra najvažnijim.
“Vjerujemo da se mora poštovati princip jednakosti zemalja članica, bez obzira bile one male ili velike, nove ili stare. Smatramo da se utjecaj unutar Vijeća EU mora formirati realno, uzimajući u obzir poziciju i specifičnost svake članice s jedne strane, uz istodobno jedinstveno funkcioniranje cjelokupne Unije. Razvoj europskog društva i same Unije, kao i postojeća praksa uči nas da je unaprijeđena suradnja na određenim područjima, poput zajedničke valute, Schengenskog sporazuma ili pitanja obrane, pridonijela razvoju pozitivnih trendova unutar Unije. Zato Hrvatska u principu ne vidi nikakvu štetu ako bi grupa zemalja bila spremna ubrzati proces integracije na pojedinim područjima. Takva fleksibilnost unutar okvira EU ne bi neke zemlje trebala prometnuti u prvoklasne, a neke u drugorazredne članice Unije, a ne bi trebala odvesti niti prema formiranju dominantnog direktorata. Takve bi se inicijative trebale smatrati kao ojačavanje procesa integracijskog procesa s pozitivnim učinkom za sve zemlje članice”, rekao je Sanader.
Hrvatski premijer u Berlinu se posebno osvrnuo i na globalnu ulogu proširene EU. On je rekao da proširenje neizbježno transformira Uniju u paneuropski subjekt unutar međunarodnog pravnog poretka.
“Ta nova dimenzija Unije od svih članica će tražiti snažne napore kako bi se osiguralo koherentno funkcioniranje i akcije na području sveukupnih vanjskih odnosa. Hrvatska posve dijeli koncept učinkovitog multilateralizma definiranog Europskom sigurnosnom strategijom i Hrvatska će ga biti spremna posve implementirati kada za to dođe vrijeme”, kazao je Sanader.
Aktivni nastup hrvatskog premijera morao je, s druge strane, podrazumijevati i jasnu potvrdu već deklarirane spremnosti hrvatske vlade za punu suradnju s haaškim sudom.
“U okviru naših sveukupnih aktivnosti koje poduzimamo kako bismo u lipnju formalno dobili status zemlje kandidata za članstvo u EU Hrvatska će bezrezervno surađivati s haaškim sudom, potpuno poštovati naše međunarodne obveze i jačati regionalnu suradnju”, zaključio je Sanader.

Bertelsmann forum u Berlinu organizirala je Bertelsmannova zaklada koju je 1977. osnovao Reinhard Mohn, čelnik medijskog koncerna Bertelsmann. Mohn je 1988. u Bertelsmannovu zakladu prebacio 68,8 posto kapitala Bertelsmann grupe. Riječ je o zakladi čije inicijative počivaju na vrijednostima građanskog društva i natjecanju kao pokretačkom motoru zajednice. Bertelsmannova zaklada kapital Bertelsmann grupe ulaže isključivo u projekte koje sama formira, a Bertelsmann forum jedan je od njihovih vrlo značajnih projekata.
Tema ovogodišnjeg Bertelsmann foruma bila je perspektiva opstanka ujedinjene Europe. Prethodni forum održan je 19. i 20. siječnja 2001. također u Berlinu. Na njemu se govorilo o razgraničenju Europe, a 1999. se razgovaralo o izazovima širenja Europske unije na Srednju i Jugoistočnu Europu.
Medijski koncern Bertelsmann, koji je 1835. osnovao Carl Bertelsmann, jedna je od najvećih i najutjecajnijih svjetskih privatnih medijskih kompanija. Danas koncern zapošljava gotovo 60 tisuća ljudi u 300 kompanija u 40 zemalja. Koncern Bertelsmann objavljuje i distribuira magazine, novine i knjige, upravlja glazbenim i filmskim kompanijama, ali i radijskim i TV mrežama.
Bertelsmann je vlasnik i RTL Grupe, najveće europske televizijske kuće, koji je u koncernu HRTL odnedavno dobitnik druge hrvatske nacionalne televizijske koncesije. Zahvaljujući toj koncesiji Bertelsmann bi od početka travnja na velika vrata trebao ući i na hrvatsko medijsko tržište, što je prvi put od osnutka Hrvatske istinski otvorilo tržište elektronskih medija u Hrvatskoj.
Dijelom bi se i u tim poslovnim okolnostima moglo pronaći objašnjenje zašto je novom hrvatskom premijeru ukazana čast da među 68 uglednih sudionika ovogodišnjeg Bertelsmann foruma bude jedan od devet uglednih govornika prvog dana foruma. Sanader je govorio odmah nakon čelnika EU, a njegovo su predavanje slušali brojni europski državnici, te istaknuti poslovni ljudi. Zahvaljujući članstvu u RTL-ovu konzorciju u Hrvatskoj, među poslovnom elitom na Bertelsmann forumu ove se godine kao sudionik našao i Emil Tedeschi, predsjednik hrvatske Atlantic grupe, ali i član Nadzornog odbora HRTL-a u Hrvatskoj.

Vezane vijesti

Sanader je bio svemoguć

Sanader je bio svemoguć

Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak završio je danas trodnevno svjedočenje u slučaju Fimi medija, ustvrdivši u odgovoru bivšem premijeru i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika