Objavljeno u Nacionalu br. 427, 2004-01-20

Autor: Saša Kosanović

DOGOVOR HDZ-SDSS PRED SLOMOM

Vesna Škare-Ožbolt koči sporazum Sanadera sa Srbima

Svega mjesec dana nakon potpisivanja, sporazum između predsjednika Vlade Ive Sanadera i zastupnika Samostalne srpske demokratske stranke pokazuje prve pukotine: da bi se nadoknadila šteta Srbima čije su kuće minirane izvan ratnog područja trebalo bi promijeniti Zakon o naknadi štete, čemu se protivi ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt

Ministrica Škare-Ožbolt je dodala da se Zakon o naknadi štete neće mijenjati, a na naše pitanje kako je moguće da se zakon neće mijenjati ako se u sporazumu spominje naknada štete koju zakon ne predviđa, nije ponudila nikakav konkretan odgovor.Ministrica Škare-Ožbolt je dodala da se Zakon o naknadi štete neće mijenjati, a na naše pitanje kako je moguće da se zakon neće mijenjati ako se u sporazumu spominje naknada štete koju zakon ne predviđa, nije ponudila nikakav konkretan odgovor.Sporazum koji je hrvatska Vlada potpisala sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom i koji je pozdravljen od većeg dijela hrvatske javnosti i od predstavnika međunarodne zajednice, već u startu pokazuje pukotine, koje bi mogle znatno otežati njegovu primjenu. U njemu hrvatska Vlada jamči SDSS-u da će u kratkim rokovima riješiti gotovo sva imovinsko-pravna pitanja, koja godinama muče srpsku manjinu u Hrvatskoj.

700 KUĆA KOJE NITKO NE KORISTI 'Neljudski je promatrati da ljudi kao psi obilaze oko svojih otetih domova u kojima nema nikoga osim psa čuvara' HDZ BEZ PODRŠKE SRBA U SABORU? Ukoliko zapne provođenje sporazuma Sanader-SDSS, HDZ će u Saboru ostati bez podrške trojice zastupnika srpske manjineTako se u dijelu sporazuma koji se odnosi na najvažnije pitanje, a to je povratak izbjeglica, Vlada obvezuje da će do lipnja ove godine vratiti svu imovinu građanima srpske nacionalnosti, bez obzira na to tko se njom u ovom trenutku koristi. Sporazumom se jamči i administrativno-pravno rješavanje svih podnesenih zahtjeva za obnovu i to do kraja travnja te završetak obnove objekata u roku od godine dana, nakon izdavanja rješenja. Obećano je i rješavanje svih zahtjeva za konvalidaciju do kraja lipnja. Jedan od najvećih problema, a to je stambeno rješavanje bivših korisnika stanarskih prava, riješit će se mogućnošću otkupa stanova, stoji u sporazumu. Svi ovi problemi godinama se nisu rješavali i zbog toga što to netko nije želio, ali i zbog toga što je za njihovo rješavanje trebalo previše novca. Koliki problem će biti novac, najbolje se vidi na pitanju novčanog nadoknađivanja štete građanima kojima je imovina minirana izvan zone ratnih djelovanja. Različit pogled na rješavanje tog problema i različitu interpretaciju potpisanog sporazuma, Nacionalu su ponudili potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.

Da bi se shvatilo o čemu je riječ, potrebno se prisjetiti početka Domovinskog rata, kada su u gradovima poput Zadra ili Karlovca harali mineri, koji su svoj bijes iskaljivali na imovini građana srpske nacionalnosti. Institucionalnu zaštitu minerima pružala je policija, koja nije pronašla ni jednog počinitelja, i sudovi, koji nisu donosili rješenja o odšteti na koju su oštećeni građani imali zakonsko pravo. Kada ni sudovi više nisu mogli odugovlačiti postupke i kada je postalo jasno da će država ipak morati nešto platiti jer je takav bio zakon, pojavio se spasilac u liku Vladimira Šeksa. Na njegov je prijedlog Sabor, u kojem su većinu činili HDZ-ovi zastupnici, izglasao promjenu Zakona o obveznim odnosima, tako da je članak zakona kojim se građanima čija je imovina uništena terorističkim aktima izvan zone ratnog djelovanja jamčila financijska nadoknada -jednostavno izbačen iz zakona. To je bilo 1996., a idila je potrajala do 2002. kada je Europski sud za ljudska prava presudio u korist privatnog tužitelja, obitelji Kutić, koja je tužila RH smatrajući kako je ukidanjem spomenutog dijela zakona povrijeđen članak 6 Konvencije o ljudskim pravima, kojima se svim građanima jamči pošteno suđenje u razumnom roku. U rješenju suda u Strasbourgu stajala je preporuka hrvatskom pravosuđu da što prije vrati uskraćena prava u sporni zakon. Do tada Račanova vlada nije napravila ništa jer joj ni na kraj pameti nije padala naknada šteta vlastitim građanima, pravdajući se kako to nije u stanju učiniti zbog nedostatka novca. Na kraju je ipak, pred izbore, izglasan novi Zakon o naknadi štete, kojim se pravo na financijsku odštetu priznalo samo onim građanima koji su prilikom miniranja teško ranjeni ili su miniranja kao posljedicu imala i smrtni slučaj. Najveća svota koja bi se u takvim slučajevima mogla isplatiti, iznosi 350.000 kuna, bez obzira na to koliko je nekad vrijedio uništeni objekt.

Novim se zakonom predviđa da će se ostali slučajevi rješavati Zakonom o obnovi, ali samo oni u zoni ratnih djelovanja. Gomila vlasnika ostalih miniranih kuća, na područjima na koja nikada nije pala ni jedna srpska granata, ostala je bez ikakvih prava na odštetu! Odvjetnički ured Nobilo, koji je pred sudom u Strasbourgu zastupao već spomenutu obitelj Kutić, nedavno je pred Ustavnim sudom RH podnio zahtjev za ispitivanje ustavnosti Zakona o naknadi štete. Do 15. veljače isti će zahtjev podnijeti i HHO: “Potpuno je jasno da se Zakonom o naknadi štete krši član 84 Ustava RH, kojim se retroaktivnost zabranjuje. Nedopustivo je da se na postupke započete 1991. primjenjuje novi zakon. Novi zakon se može primjenjivati samo na potpuno nove slučajeve”, izjavio je za Nacional Ranko Helebrant iz HHO-a.

Ovo je pitanje također spomenuto u sporazumu između Vlade i SDSS-a gdje stoji kako će “uništenu ili oštećenu privatnu imovinu koja se nalazi izvan važenja Zakon o obnovi Vlada nadoknaditi institutom naknade štete ili priznavanjem prava na obnovu”. Ako se Vlada bude pridržavala ovog sporazuma, u Saboru će uskoro doći do promjene Zakona o naknadi štete”, rekao je Nobilo, dodavši kako može samo “pozdraviti takvo rješenje, jer ono predstavlja veliki napredak u odnosu na prijašnja rješenja”. Milorad Pupovac također očekuje promjenu zakona jer je “u tom dijelu sporazuma riječ obeštećenje potpuno jasna. Obeštećenja nema bez promjene zakona”. Kalkulira se da postoji nekoliko tisuća slučajeva miniranih objekata izvan zone ratnih djelovanja. Točan broj postupaka koji se su se vodili na sudovima također nije poznat, ali se predviđa da bi novčana naknada štete građanima kojima je imovina uništena državu stajalo desetke milijuna kuna.

Nacional je pokušao od ministrice pravosuđa dobiti informaciju više o tome koliko je u stvari oštećenika i koliko će naknada šteta stajati državu. U telefonskom razgovoru ministrica pravosuđa nam je, potpuno iznenađena, rekla kako ne zna koliko takvih slučajeva ima, ali da će “uskoro saznati stvaran broj”. Dodala je da se Zakon o naknadi štete neće mijenjati, a na naše pitanje kako je moguće da se zakon neće mijenjati ako se u sporazumu spominje naknada štete koju zakon ne predviđa, nije ponudila nikakav konkretan odgovor. Predsjedniku Vlade pokušali smo postaviti isto pitanje, ali i pitanje koliko će državu stajati i ostale obveze koje je Vlada preuzela na sebe, međutim, zbog premijerovih obveza nismo dobili odgovor. Tako smo ostali bez odgovora na pitanje kako i s koliko potrošenog novca Vlada misli riješiti pitanje stanarskih prava, povrata imovine i sl., a sve je te obveze preuzela potpisivanjem sporazuma.

“Neke stvari Hrvatsku neće stajati ništa, na primjer iseljavanje ljudi koji ilegalno koriste kuće i stanove”, kaže Pupovac, “osim da se lupi šakom o stol i kaže: Dosta! Necivilizirano je, neljudski, a ako hoćete i nehrvatski promatrati i tolerirati da ljudi godinama kao psi obilaze oko svojih domova, a za to je vrijeme nerijetko u dvorištu samo pas čuvar, dok u kući nema nikoga. Takav je slučaj zabilježen na Kordunu”, tvrdi Pupovac, dodavši kako postoji najmanje 700 kuća u kojima nema nikoga ili su u njima ilegalni korisnici.

Problem ukinutih stanarskih prava riješit će se mogućnošću otkupa stana u skladu sa zakonom, stoji u sporazumu, međutim, u njemu nigdje ne piše koliko takvih slučajeva ima i koliko će se novca potrošiti za rješavanje tog problema. “Kako su stanarska prava ukinuta, otkup stanova će se riješiti institutom zaštićenog najmoprimca. Svi koji su posjedovali stanarska prava u skladu s tim statusom moći će otkupiti stanove”, kaže Pupovac, koji smatra kako “takvih slučajeva ima i više od 7000”. Pupovac tvrdi kako je svjestan da će država zbog odugovlačenja rješavanja tog problema sada morati platiti veliku cijenu za povrat imovine i naknadu štete vlasnicima u slučajevima kada je imovina uništena, ali dodaje da će “najveću cijenu platiti obitelji onih, koji su umrli čekajući ostvarivanje svojih prava, onih kojima nitko nije htio pomoći”.

Osnovni argument bivše vlasti, kada bi joj se postavilo pitanje povrata imovine i naknade štete za uništenu imovinu građanima srpske nacionalnosti, bio je da Hrvatska jednostavno nema dovoljno financijskih sredstava da bi se ta pitanja riješila. “Ne može se očekivati da mi riješimo u četiri godine ono što se godinama ranije nije rješavalo”, najčešće je kritičarima odgovarao Račan. Pohvalno je što je Sanaderova vlada obećala riješiti sva neriješena pitanja, ali se čini kako još uvijek nije svjesna koliko će se za to novca trebati odvojiti, tako da bi mnoga od spomenutih obećanja, mogla ostati neostvarena.

Upravo je to ono čega se najviše boji međunarodna zajednica, koja, prema riječima OESS-ova glasnogovornika, drži kako “iza lijepih riječi trebaju slijediti konkretna djela”. Glasnogovornik OESS-a Alessandro Fracassetti kaže da OESS “očekuje napredak u ubrzanju tempa povrata imovine, u provedbi mjera kojima bi se osiguralo rješenje za bivše nositelje stanarskih prava, kao i dodatne napore u olakšavanju povratka izbjeglica i provedbi manjinskih prava. To uključuje osiguravanje manjinske zastupljenosti u upravi, sudstvu i policiji te daljnje mjere u stvaranju povoljnijeg ozračja za povratak izbjeglica, posebno u općinama s HDZ-ovom upravom”.

Sličan stav ima i Pupovac, koji na pitanje kako je moguće da ljudi koji su uskraćivali zakonska prava građanima srpske nacionalnosti sada obećavaju brzo rješenje svih problema, kaže da “sve izgovorene riječi i potpisani sporazum mogu dobiti vjerodostojnost tek kada se odredbe sporazuma počnu realizirati, a ljudi koji su bili nositelji ranije politike HDZ-a, promijene vlastite stavove”. Pupovac dodaje da će “ako se to dogodi i dođe do financijskog obeštećenja građana i povrata njihove imovine, sporazum imati vjerodostojnost, a značit će i to da se HDZ doista reformirao”, a rekao je i da se “ovakav sporazum očekivao s Račanovom vlašću, ali je ona cijelo vrijeme od straha kalkulirala, pa smo sada u poziciji da HDZ, koji je svojedobno ekskomunicirao Srbe iz društva i potpuno ih marginalizirao, sada zbog sebe, Hrvatske, a naravno i srpske zajednice, ispravlja ranije pogreške i reformira vlastite redove”.

Potpisnici sporazuma obvezali su se na zajedničke sastanke, koji će se održavati u skladu s postavljenim rokovima za realizaciju pojedinih pitanja, a najkasnije svakih šest mjeseci. Naravno, o provođenju sporazuma ovisit će i SDSS-ova saborska podrška HDZ-u.

Vezane vijesti

Karadžić: Svi smo mi samo sinovi i kćeri Republike Srpske

Karadžić: Svi smo mi samo sinovi i kćeri Republike Srpske

Ratni vođa pobunjenih Srba u Bosni i Hercegovini, Radovan Karadžić, je u intervjuu za novinsku agenciju Srnu napisao kako 'duboko žali što su sva tri… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika