Objavljeno u Nacionalu br. 810, 2011-05-24

Autor: Marko Biočina

SVJETSKI RAT ZA MMF

Seksualna afera uzdrmala globalni poredak

PAD ČELNIKA MMF-a potaknuo je aspiracije sila poput Kine, Indije i Brazila na vodstvo te financijske institucije te njihovu želju da zauzmu veću ulogu u novom multipolarnom poretku

DOMINIQUE
STRAUSS-KAHN
odstupio je s čelnog
mjesta MMF-a, ali
promjene koje je
započeo morat će
nastaviti i njegov
nasljednikDOMINIQUE STRAUSS-KAHN odstupio je s čelnog mjesta MMF-a, ali promjene koje je započeo morat će nastaviti i njegov nasljednikOtkad je prije 66 godina osnovan Međunarodni monetarni fond, na njegovu je čelu Europljanin, kao što je i na čelu sestrinske organizacije, Svjetske banke, oduvijek Amerikanac. Takva raspodjela moći na čelu dviju ključnih globalnih makrofinancijskih organizacija bila je je jedna od ključnih postavki svjetskog poretka nastalog na zgarištima II. svjetskog rata, pa je stoga i logično da bi upravo promjena tog upravljačkog modela mogla biti i prva konkretna naznaka nastanka novog poretka, utemeljenog na rastu ekonomske, političke i vojne moći mnogoljudnih država Azije i Južne Amerike. Nakon što je prošlog tjedna u seksualnom skandalu osramoćeni dotadašnji čelni čovjek Fonda Dominique Strauss Kahn podnio ostavku, MMF je prva važna globalna organizacija koja bi mogla biti zahvaćena takvom promjenom. Na njegovo mjesto prvi put u povijesti mogao bi zasjesti državljanin neke od zemalja Azije, Afrike ili Južne Amerike, a ako se to dogodi, bit će to samo jedan od povijesnih primjera kako su velike i važne društvene promjene bile inicirane naizgled beznačajnim i bizarnim događajima.


UOSTALOM, kad je prije četiri mjeseca u znak protesta zbog siromaštva i nemogućnosti zaposlenja 21-godišnji Tunižanin Ben Belgacem zapalio sam sebe i od toga preminuo, sigurno nije predvidio da će taj čin rezultirati masovnim neredima i širenjem revolucionarnih pokreta u islamskim državama Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, te svrgavanjem dugogodišnih dikatora poput Abidinea Ben Alija, Hosnija Mubaraka i Moamera Gadafija. Jednako tako, kad je 62-godišnji Strauss-Kahn u svojoj sobi newyorškog luksuznog hotela Sofitel ugledao 32-godišnju sobaricu, teško je mogao predvidjeti da će ono što će uslijediti sljedećih sati možda rezultirati golemim potresom u višedesetljetnoj strukturi globalnih odnosa moći. Bez obzira na to što se dogodilo iza zatvorenih vrata njegova luksuznog apartmana, jer sad već bivšem direktoru MMF-a krivnja tek mora biti sudski dokazana, kao i kod revolucija u islamskim državama, ovaj događaj bio je tek neposredan povod za revoluciju koja je pripremana godinama prije toga. Velike i brzorastuće države kao što su Kina, Indija, Brazil i Rusija, objedinjene u neformalnu skupinu BRIC, već godinama traže važniju ulogu u radu velikih međunarodnih organizacija, pa tako i MMF-a. Uostalom, posljednjih dvadesetak godina njihova ekonomska moć značajno je narasla, a većina današnjih brzorastućih zemalja u tom su se razdoblju preobrazile iz korisnika MMF-ovih fondova u njegove sve značajnije financijere.

KINA JE TAKO u nekoliko navrata povećavala svoj udjel u financiranju rada MMF-a, ali istovremeno snažno zagovarala promjene u njegovoj organizacijskoj strukturi. Uostalom, zadaće MMF-a - kako je navedeno u njegovu temeljnom dokumentu - i jesu da promovira međunarodnu monetarnu suradnju, osigurava uvjete za razvoj i rast međunarodne trgovine, promovira stabilnost valutnih tečajnih razlika, pomaže u osiguranju multilateralnog sustava plaćanja i osigurava sredstva za pomoć državama članicama koje imaju problema s platnom bilancom.

PRIGOVOR ZEMALJA BRIC-A, ali i brojnih drugih, na rad MMF-a bio je da je Fond posljednjih desetljeća zanemario sve svoje zadaće, osim posljednje, te se faktički pretvorio u golemu kreditnu instituciju, često uz neprikrivenu političku agendu blisku europskim i američkim interesima. Uostalom, tvrde njegovi protivnici, MMF-ovo djelovanje u nekim državama, naročito u Južnoj Americi, rezultiralo je još većim ekonomskim problemima i dugoročnom ovisnošću o inozemnom zaduženju. Kolika je tu krivnja MMF-a, a kolika unutrašnjih problema i nedostataka tih država, pitanje je za opširne analize, no očito je da još prije nekoliko godina europske države i SAD nisu bili voljni na ustupke u radu MMF-a i Svjetske banke, prvenstveno jer za to nije bilo potrebe. Ipak, izbijanjem globalne recesije to se promijenilo. Za razliku od desetljeća ranije, najveći korisnici MMF-ove financijske pomoći i kredita postale su europske države, od čega njih nekoliko iz sastava Europske unije. U takvoj situaciji čelnici velikih europskih država nisu više mogli ignorirati zahtjeve za promjenama, pa je krajem 2009. objavljeno da će potpredsjednik Narodne banke Kine Zhu Min preuzeti visoku funkciju u MMF-u i tako postati prvi visokopozicionirani dužnosnik Fonda iz te države. Ipak, unatoč tom kadrovskom osvježenju, ključnu ulogu u radu Fonda zadržali su kadrovi iz SAD-a i Europe. Posljednje dvije godine MMF je pod vodstvom francuskog ljevičara Straussa-Kahna europskim državama isplatio milijarde eura pomoći, unatoč nizu kritika da se tako neće moći riješiti problem. Te su se kritike pokazale točnima, postoje ozbiljne naznake da će europskim državama poput Grčke, Irske i Portugala biti potreban i drugi krug pomoći, pa je posve jasno da se u takvim okolnostima europske države ne žele odreći snažnog utjecaja koji pozicija čelnog čovjeka nosi. Upravo zato, ni 24sata nakon što je Strauss-Kahn uhićen u newyorkškoj zračnoj luci JFK, oglasila se njemačka premijerka Angela Merkel i izjavila kako Francuza u slučaju njegove ostavke mora zamijeniti Europljanin. Njemački kandidat navodno je Axel Weber, dugogodišnji čelnik njemačke centralne banke koji je nedavno poražen u natječaju za nasljednika Jeana Claudea Tricheta na čelu Europske centralne banke (ECB). Drugi jak europski kandidat trebala bi biti francuska ministrica financija Christine Lagarde, koja već ima javnu podršku talijanskog premijera Berlusconija, zadovoljnog pak jer je njegov kandidat Mario Tremonti uz francusku potporu pobijedio Webera u utrci za čelno mjesto ECB-a. S obzirom na to da će EU na kraju jedinstveno vjerojatno podržati tek jednog kandidata, može se pretpostaviti da će u sukobu Njemačke i Francuske na kraju presuditi pozicija Britanije, koja je zasad nejasna. Nedavno se čak pojavila i informacija da će kandidat za Kahnova nasljednika biti bivši britanski premijer Gordon Brown, ali tamošnja Vlada objavila je da on nije zatražio podršku, a premijer David Cameron izjavio da Brown nije idealan kandidat za čelnu poziciju u MMF- jer tamo treba biti čovjek “koji razumije opasnosti pretjeranog zaduživanja”.

TKO GOD BUDE europski kandidat, mora dobiti podršku SAD-a. SAD i europske države drže više od 50 posto glasačkih prava u Upravnom odboru MMF-a. Ipak, američki dužnosnici zasad nisu izravno poduprli namjere Europljana, pa se u medijima još spekulira koju će poziciju zauzeti SAD. Američka vlada u trenutačnim okolnostima ekonomskog oporavka nastoji održati što bolje donose s velikim brzorastućim državama, osobito zato što su one minulih godina bile glavni kupci američkih državnih obveznica. Upravo zato mnogi procjenjuju da bi pritisak tih država, koji je već počeo, mogao nagnati Amerikance da ozbiljno preispitaju svoje tradicionalno savezničke odnose s EU. Dolazak osobe iz neke od brzorastućih zemalja na čelo MMF-a već su otvoreno zatražili Južna Afrika, Južna Koreja i Rusija, u Brazilu su zatražili da se odluka donese na temelju stručnih, a ne nacionalnih kriterija, dok su kineske vlasti objavile kako očekuju “pošten i transparentan proces”. Procjenjuje se da će državama BRIC-a i njihovim saveznicima najveći problem biti postići dogovor oko zajedničkog kandidata. Upravo zato mnogi smatraju kako bi kompromisno rješenje mogao biti kandidat iz neke od azijskih ili američkih država, ali koje ipak više pripadaju europsko-američkom kutlurnom i društvenom krugu, kao što su primjerice Turska ili Meksiko. Odluka će biti donesena uskoro, no kakva god ona bude, poprilično je sigurno da bi ono što se dogodilo iza zatvorenih vrata sobe 2806 newyorkškog hotela Sofitel već u bliskoj budućnosti moglo izazvati velike promjene svjetskog financijskog sustava.

Vezane vijesti

Međunarodni monetarni fond dolazi u Hrvatsku

Međunarodni monetarni fond dolazi u Hrvatsku

Zvati Međunarodni monetarni fond ili ne, pitanje je koje se opet aktualizira u stručnoj javnosti. Do danas od početka krize svakih nekoliko mjeseci… Više

Komentari

registracija
12/12/10

Klarens, 24.05.11. 04:15

Vidi delije !!!
Sa svojih 12 centimetara pomakao
SVEMIR
Koja li je to poluga ???


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika