RUSKI VELEPOSLANIK tvrdi da je jedan od najvećih problema položaj ruskih investitora u Hrvatskoj i spominje tvrtke Soglasje i Sistem i projekt DružbAdriaPosjet ruskog ministra energetike Sergeja Šmatka Hrvatskoj krajem prošlog tjedna može se smatrati prvom naznakom zatopljenja odnosa između dviju država. Politički odnosi Hrvatske i Rusije godinama su za vrijeme vladavine Ive Sanadera bili iznimno loši, uvelike i zbog toga što je bivši premijer nekoliko puta odbio ruske ponude za suradnju na velikim energetskim projektima. Njegovim odlaskom stvoreni su uvjeti za poboljšanje situacije, pa se Jadranka Kosor u samo godinu dana tri puta susrela s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. Potpisan je i ugovor o sudjelovanju Hrvatske u projektu gradnje plinovoda Južni tok, ali odnosi su se opet zamrznuli nakon što je Hrvatska izigrala dogovor premijerke s Putinom i ugovor o dugoročnoj opskrbi plinom, umjesto s tradicionalnim partnerom Gazpromom, sklopila s talijanskim ENI-jem. Reakciju Rusa nije trebalo dugo čekati.

U samo dva mjeseca ovu regiju su posjetili prvo Vladimir Putin, a onda i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, no obojica su zaobišli Hrvatsku, što je u domaćim diplomatskim krugovima shvaćeno kao jasna poruka da Rusija u ovom trenutku Hrvatsku ne doživljava kao ozbiljnog partnera. Ipak, kako kaže ruski veleposlanik u Hrvatskoj Robert Vartanovič Markarjan, Rusija i Hrvatska dobro surađuju u kulturi, znanosti i raznim oblicima društvenog djelovanja, u svemu osim u ekonomiji. Jasno je da će gospodarska suradnja biti ključ za razvoj međudržavnih odnosa Hrvatske i Rusije u budućnosti.

NACIONAL: U Hrvatskoj je veliku pažnju izazvalo to što su, posjećujući zemlje u ovoj regiji, Hrvatsku zaobišli i ruski premijer Vladimir Putin i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Zašto oni nisu posjetili i Hrvatsku?

- Popis kontakata koji sam naveo u odgovoru na prethodno pitanje jasno svjedoči o veoma visokom intenzitetu bilateralnog političkog dijaloga. Što se tiče navedenih posjeta, treba naglasiti da je njihov program bio unaprijed planiran s obzirom na aktualna pitanja odnosa s ovim ili onim državama te nužnosti razmatranja velikih bilateralnih gospodarskih projekata ili bitnih političkih dokumenata. Danas na dnevnom redu rusko-hrvatskih odnosa takvih projekata ili dokumenata jednostavno nema. Kad se takvi projekti pojave, razmatrat ćemo pitanje dolaska visokih ruskih dužnosnika u Hrvatsku.

NACIONAL: Kako ocjenjujete trenutačne odnose između Hrvatske i Rusije?

- Rusija i Hrvatska tradicionalno imaju dobre i konstruktivne odnose bazirane na pragmatizmu i uzajamnom uvažavanju interesa. Uvijek smo se držali takve politike pa ćemo je i dalje slijediti. Prošla je godina bila veoma plodna u jačanju naših bilateralnih veza. Rusiju su 2010. posjetili svi visoki dužnosnici Hrvatske. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je 9. svibnja u Moskvi u svečanostima povodom 65. obljetnice pobjede u II. svjetskom ratu. Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor bila je u radnim posjetima Moskvi u ožujku i lipnju. U listopadu u Rusiji je boravilo izaslanstvo Hrvatskog sabora na čelu s predsjednikom Lukom Bebićem. Ali, nažalost, nismo sve što smo planirali uspjeli realizirati u punoj mjeri. To se prije svega tiče naših gospodarskih veza. Njihov razvoj, kako se čini, zaostaje u usporedbi s drugim sferama naše suradnje i ne može potpuno zadovoljiti ni hrvatsku ni rusku stranu. Osim objektivnih razloga, kao što je financijska kriza, imamo i prepreke subjektivne naravi.

NACIONAL: Koliko je hrvatsko-ruskim odnosima naštetilo to što Hrvatska nije obnovila dugoročni ugovor o dobavi plina s Gazpromom, kao što je bilo načelno dogovoreno u razgovorima premijera dviju država?

- Otvoreno ću reći da nas je odluka hrvatske strane iznenadila i nismo dobili zadovoljavajuća objašnjenja. To je baš ono što mi smatramo negativnim primjerom utjecaja subjektivnog faktora. Ipak, pokušavamo ne dramatizirati situaciju. Sada je potrebno koncentrirati se na nastavak rada na daljnjem razvoju rusko-hrvatskih gospodarskih odnosa kako bismo umanjili negativni utjecaj te odluke na našu suradnju. Pregovori ministra energetike Rusije Sergeja Šmatka s potpredsjednikom Vlade Domagojem Ivanom Miloševićem i ministrom gospodarstva Đurom Popijačem 20. svibnja u Zagrebu pokazali su da obje strane žele što prije zatvoriti tu stranicu.

NACIONAL: Koja su ključna otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Rusije?

- Jedan od najvećih problema u našim odnosima je položaj ruskih investitora u Hrvatskoj. Na PREMIJERKA Jadranka Kosor i ministar gospodarstva Đuro Popijač prije godinu dana su se sreli s ruskim premijerom Vladimirom Putinom, ali suradnja je stala jer je premijerka izigrala dogovor o dugoročnoj opskrbi plinomžalost, često se događa da oni ne nailaze na blagonaklon odnos. Najbolji je primjer stanje ruske kompanije Sistem, koja već niz godina ne može ishoditi dozvole za registraciju prava vlasništva na zakonski stečeno zemljište na otoku Mljetu. Tvrtka je tamo planirala ostvariti veliki projekt razvoja turističke infrastrukture, što bi omogućilo stvaranje novih radnih mjesta i povećanje kvalitete života u toj regiji. Nažalost, pitanje još nije riješeno, a ruska tvrtka, mogu vam otvoreno reći, gubi interes za rad na hrvatskom tržištu. Slična je situacija i s tvrtkom Soglasje, koja je vlasnik hotelskog kompleksa Haludovo na otoku Krku. Siguran sam da bi pozitivno rješenje tih pitanja pridonijelo razvoju hrvatskog gospodarstva i većem interesu ruskih investitora. Trenutačno toga nema.

NACIONAL: Koji je, po vašem mišljenju, razlog što Hrvatska i Rusija nikako ne mogu početi realizirati velike energetske projekte o kojima raspravljaju?

- Glavni razlog je pasivna pozicija i nerazumljiva sporost hrvatske strane. Najčešće je bilo tako tijekom rada prethodne vlade Republike Hrvatske. Govorim o tome otvoreno. Rusija je zainteresirana da razvija veliku energetsku suradnju sa svim državama u ovoj regiji i u brojnim slučajevima to uspješno radi. Ali takvi projekti, kako se kod nas kaže, dvosmjerne su ulice. Ponekad se stječe dojam da određeni krugovi ovdje shvaćaju inicijative Moskve kao namjeru ruske strane da uspostavi kontrolu nad energetskim sektorom Hrvatske. To nije istina. Mi ništa i nikome ne pokušavamo nametnuti.

NACIONAL: Je li u trenutačnim okolnostima realno očekivati revitalizaciju projekta DružbAdria?

- Sudbina tog projekta još je jedan primjer koji potvrđuje moju prethodnu tezu. Podsjećam da je još 2002. bio potpisan Sporazum o suradnji i zajedničkom poslovanju u transportiranju ruske nafte na svjetska tržišta, koji predviđa integraciju naftovoda “Družba” i “Adria” u svrhu izvoza ruske nafte preko hrvatske luke Omišalj. U prvoj fazi količina transporta ruske nafte morala je biti 5 milijuna tona godišnje, s daljnjim povećanjem do 15 milijuna. Taj sporazum je bio vrlo koristan za Hrvatsku jer bi dobila velike proračunske prihode za tranzit nafte, Omišalj bi bio i stvorila bi se nova radna mjesta. Ali taj je projekt hrvatska vlada odmah “zamrznula”, uz obrazloženje da mu se protive hrvatski ekolozi. Tako su vrijeme i prilika bili izgubljeni. Danas se naftna i politička konjunktura promijenila. Treba također uzeti u obziru da je ovo multilateralni projekt: u njega je uključeno šest država s kojima treba obaviti konzultacije. Neke su se pridružile Europskoj uniji, a Hrvatska je na pragu ulaska. A članstvo u EU, kako je poznato, podrazumijeva postupanje u skladu s direktivama Bruxellesa, čak ako one uvijek i u svemu ne odgovaraju nacionalnim interesima jedne ili druge države. U ovom slučaju radi se o Trećem energetskom paketu.

NACIONAL: U hrvatskim energetskim krugovima sve se više nagađa da se u Hrvatskoj neće graditi ni ogranak velikog plinovoda Južni tok, nego da će Hrvatska na njega biti spojena preko postojećih plinovoda. Je li to realno?

- Pitanja suradnje između naših zemalja u provedbi projekta Južni tok reguliraju se međuvladinim sporazumom, koji je bio potpisan u Moskvi 2. ožujka 2010. tijekom posjeta predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor. Danas se taj sporazum realizira i mi tu ne vidimo nikakvih problema. Sve tehničke detalje izvode stručnjaci dviju država u okviru tog sporazuma.

NACIONAL: Premda neke uspješne ruske kompanije, kao što je Lukoil, posluju u Hrvatskoj, u ovdašnjoj javnosti stječe se dojam da je hrvatsko tržište i dalje zatvoreno za ruske investicije. Kakav je vaš dojam?

- Osim Lukoila, spomenuo bih i kompaniju Zarubežnjeft čije partnerstvo s hrvatskom kompanijom Janaf izgleda veoma perspektivno. Ima i drugih takvih primjera, ali nema ih mnogo. Općenito smatram da je postavljanje pitanja o zatvorenosti hrvatskog tržišta za naše kompanije aktualno. Istovremeno ne bih želio vidjeti u tome nešto antirusko – nažalost, investicijska klima u Hrvatskoj nije baš povoljna i o tome govore potencijalni ulagači iz brojnih zemalja svijeta. Ali nadamo se da će se situacija poboljšati.

NACIONAL: Je li istina da postoji interes ruskih ulagača za investicije u hrvatskom bankarskom sektoru?

- Određeni interes takvog plana stvarno postoji. Ali o konkretnim projektima još je rano govoriti.

NACIONAL: U hrvatskoj javnosti često postoji percepcija da je glavni ruski partner u regiji Srbija i da ta činjenica unaprijed determinira odnose Rusije s Hrvatskom. Kako to komentirate?

- Nimalo se ne slažem s takvom tvrdnjom. Rusija teži održavanju dobrih i partnerskih odnosa sa svim zemljama regije. Ako govorimo o zemljama na području nekadašnje SFRJ, najistaknutiji primjer uzajamne koristi od takve suradnje s Rusijom je Slovenija. Samo prošle godine robna razmjena između naših zemalja povećala se za 38 posto. Slovenija je jedan od ključnih partnera Rusije u gradnji plinovoda Južni tok. Znatno je porasla aktivnost slovenskih kompanija na ruskom tržištu i bitno je da one dolaze tamo sa svojim ulaganjima.

NACIONAL: Hrvatska je prije dvije godine uvela olakšani vizni režim za ruske državljane tijekom ljetnih mjeseci, a sad se u poduzetničkim krugovima predlaže i promjena zakonodavstva kojom bi se ruskim državljanima omogućilo da izravno kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Koliko takve mjere pomažu u poboljšanju odnosa?

- Pozitivno ocjenjujemo odluku hrvatske vlade da se olakša režim dolaska ruskih državljana u turističkoj sezoni. Ona je pridonijela rastu broja ruskih turista koji dolaze u vašu zemlju. Prošle godine oko 200.000 ruskih turista posjetilo je Hrvatsku. To nedvojbeno pridonosi poboljšanju uzajamnog razumijevanja između naših naroda, razvoju izravnih veza između ljudi i sve to stvara povoljnu atmosferu za razvoj međudržavnih odnosa. Što se tiče mogućnosti da ruski državljani stječu nekretnine u Hrvatskoj, zasad ništa nismo čuli o inicijativi ovdašnjih poduzetničkih krugova. Ali siguran sam da bi to odgovaralo prije svega interesima hrvatskog gospodarstva i državljana vaše zemlje. Liberalizacija režima stjecanja nekretnina obično pridonosi privlačenju ulaganja, razvoju područja usluga, stvaranju radnih mjesta. Htio bih podsjetiti da naše zakonodavstvo već sada omogućuje državljanima Hrvatske da stječu nekretnine u Rusiji.