Objavljeno u Nacionalu br. 430, 2004-02-10

Autor: Melisa Skender

NOVI SUKOB NA HTV-u ZBOG HAAGA

'Kristić me drži već dvije godine na crnoj listi HTV-a'

Nakon gledanog intervjua s Carlom Del Ponte njegova autorica, Silvija Luks, po vlastitim riječima, našla se na udaru vrha HTV-a i njenog urednika Nikole Kristića

Novinarku koja je na televiziji počela raditi prije 35 godina njezin je neposredni šef, urednik Informativnog programa HTV-a Nikola Kristić, optužio za izdaju matične kuće nakon što se vijest o tome da je haaška tužiteljica uvjerena u jako dobruNovinarku koja je na televiziji počela raditi prije 35 godina njezin je neposredni šef, urednik Informativnog programa HTV-a Nikola Kristić, optužio za izdaju matične kuće nakon što se vijest o tome da je haaška tužiteljica uvjerena u jako dobruSilviji Luks zaprijetili su na Hrvatskoj televiziji, kako doznajemo, disciplinskim postupkom ako u razgovoru za Nacional iznese svoju verziju zbivanja oko emitiranja intervjua što ga je prošlog tjedna vodila s haaškom tužiteljicom Carlom Del Ponte. cccc Nakon medijske hajke koja je pokrenuta s Prisavlja, a usprkos prijetnjama, odlučila je progovoriti i ona. Činjenica da je vijest Hini predana u dogovoru, kako tvrdi Silvija Luks, ravnatelja Hine i HTV-a nije ju spasila od pokretanja disciplinskog postupka na kojem je inzistirao Kristić. Novinarka koja je prije četiri godine, kako naglašava, svojom voljom napustila diplomaciju i vratila se iz Pariza u Zagreb da bi ponovno radila na HTV-u, odlučila je braniti se od, kako ih je opisala, ciljanih napada privremenog urednika Informativnog programa na čijoj je crnoj listi od dana kad je on imenovan na tu dužnost.

ODGOVOR NIKOLE KRISTIĆA NA OPTUŽBE Kristić je odbio komentirati izjave Silvije Luks Nacionalu rekavši da s tom osobom ne želi biti čak ni u istim novinama, a kamoli da s njom vodi polemiku“Meni je doista žao i neugodno što je pažnja hrvatske javnosti ciljano skrenuta sa sadržaja mog razgovora s glavnom haaškom tužiteljicom na skandal oko njegova emitiranja. Problem je bio u tome što je u Informativnom programu HTV-a očito bilo nepoželjno da ključna vijest iz mog intervjua bude na vrijeme objavljena u svom izvornom obliku. Do ovog je incidenta došlo zbog opstrukcije, da li političke ili iz neznanja, manje je važno”, ustvrdila je Silvija Luks.

NACIONAL: Kakve opstrukcije? Kako se to uopće dogodilo? – Zato što određeni broj urednika Informativnog programa na HTV-u očito nema ni profesionalnog ni političkog znanja, a usudila bih se reći ni građanske svijesti. Pokušala sam objasniti dežurnima tog dana kako bi ta vijest u Dnevniku trebala dobiti bar dvije ili dvije i pol minute. Međutim, urednici Dnevnika našli su se u panici jer Dnevnik je već bio popunjen i Carli Del Ponte nisu, kako su rekli, mogli dati više od 40 sekundi. To se događa u petak, 30. siječnja, u 18.45 sati nakon što je vijest već objavljena u večernjem servisu Hine, a kako je i dogovoreno na razini direkcija dviju nacionalnih medijskih kuća u vlasništvu hrvatske javnosti. Kako sam ja na crnoj listi Informativnog programa, urednici Dnevnika koji tvrde da nisu znali da je taj ekskluzivni intervju snimljen provjerili su kod svog šefa Kristića smiju li spomenuti moje ime u kontekstu te vijesti. On im je to zabranio i naredio da se emitira samo Hina. Službena prisavska verzija sada je da nitko, pa ni Kristić, nije znao da sam snimila intervju s glavnom haaškom tužiteljicom iako je Kristić to znao čak dan prije, odnosno u četvrtak kad je razgovor snimljen. Po povratku, u petak 30. siječnja u 14 sati, javila sam mu se, tražila da me primi, no po tajnici mi je poručio da ne želi, da emisija smije trajati samo 25 minuta te da mi kao cenzora šalje jednu curicu iz vanjske politike. Odbio je pritom potpisati se na moj uradak i tu počinje tragikomedija koja dokazuje nedopustivu privatizaciju javnog medija.

NACIONAL: Zbog čega bi se Kristić tako igrao na štetu programa koji uređuje? – Bojim se da je i prije nego što sam snimala taj intervju stvorena atmosfera koja je imala za svrhu obeshrabriti svaku moju profesionalnu inicijativu. Jer, pazite, nije slučajno da sam svaki put u posljednje dvije godine kad sam pokušala nešto raditi, dakle baš svaki put odbijena. To mi se dogodilo u francuskoj predsjedničkoj kampanji, na islamskom summitu u Maleziji, na dan ulaska američkih postrojbi u Bagdad iako sam u svakoj od tih prilika nudila intervjue s ključnim osobama svjetske politike. Sada je to prevršilo svaku mjeru. Neću odustati od zahtjeva da Nikola Kristić ili podnese ostavku ili ću tražiti njegovu smjenu. Jer mi se čini kako je ljudima u Informativnom programu HTV-a koji godinama, a pitam se zašto, demoniziraju haašku tužiteljicu i predstavljaju je kao “hrvatomrsca” smetala politička poruka tog intervjua. Carla Del Ponte je, to se sad jasno vidjelo, tolerantna osoba spremna na suradnju s hrvatskom vladom, tužiteljica koja se trudi pošteno odraditi svoj zadatak. Možda im se iz nekog razloga takva poruka intervjua nije svidjela i u tom svjetlu je cijeli slučaj Silvije Luks samo vrh ledenog brijega te upravo zato smatram da nisam pogriješila. Moja je jedina pogreška to što sam pristala na kraćenje i svojevrsnu cenzuru intervjua i ispričavam se svim gledateljima kojima je uskraćeno da čuju i vide još deset minuta zanimljivog razgovora s Carlom Del Ponte, a koji su, mislim, također značajni za hrvatsku javnost iako se konkretno tiču Srbije i našeg okruženja.

NACIONAL: Kako je uopće došlo do toga da baš vi napravite intervju s haaškom tužiteljicom? – To se sad odjednom svi pitaju, što je meni bedasto, jer ja sam novinar. No imam i drugu struku – diplomaciju u kojoj sam radila deset godina i bila jedan od utemeljitelja hrvatske diplomatske mreže. U svemu što u životu radite ostaju tragovi i vrlo sam ponosna što su iza mog desetogodišnjeg diplomatskog rada ostali pozitivni tragovi. Prema tome, diplomatsku struku sam iskoristila da bih uspostavila izravan kontakt s Carlom Del Ponte, a kako je ona osoba iza koje stoji cijela međunarodna zajednica i Vijeće sigurnosti, ni njoj nije bilo svejedno s kime će razgovarati. Hoće li to biti novinar koji će je pitati zašto ona ne voli Hrvate, a što nije točno, ili netko upućen u materiju i tko poznaje globalna međunarodna zbivanja. Carla Del Ponte osobno je odlučila dati intervju Silviji Luks za HTV, a ne intervju HTV-u koji će voditi Silvija Luks. To je razlika.

NACIONAL: Pa je na kraju HTV-ova ekskluzivna informacija završila na Hini? Tko je za to odgovoran? – Ja bih na vaše pitanje odgovorila pitanjem: tko je odgovoran da se ta vijest nije pojavila pravodobno na HTV-u, a mogla je biti u svim dnevnim emisijama od četvrtka u 18 sati, čitav petak i subotu. Uostalom, čitav je intervju što se mog posla tiče mogao biti emitiran još u četvrtak. Pitanje je zbog čega je kasnio čak 15 minuta u emitiranju zbog prijevoda, kad sam ja prevedeni razgovor imala već u petak u 14 sati po povratku iz Haaga. Pretpostavljam da ga je imao i privremeni glavni urednik Informativnog programa jer to mu je posao.

NACIONAL: Hoćete li ustrajati na zahtjevu da se rasvijetle svi misteriji i smjeni za to odgovornog urednika Informativnog programa? – Naravno, iako na Prisavlju svi govore “mi nismo za to nadležni”. Privremeni glavni ravnatelj HTV-a Mirko Galić kaže kako po zakonu o HRT-u nije ovlašten tražiti smjenu privremenog urednika Informativnog programa. Takve ovlasti navodno nema ni ravnatelj televizije Vanja Sutlić. Vijeće HRT-a kaže da ni ono nije ovlašteno. Zar je moguće da u ovoj zemlji gdje postoji zakon nitko nije ovlašten ni voljan da ga provede? To ne može biti. Ako netko ima ovlasti, mora imati i odgovornost. Evo za primjer skandal sa “slučajem Kelly” na BBC-ju, a koji je izbio između politike i novinarske struke. I tko snosi posljedice? Predsjednik uprave BBC-ja, glavni urednik televizije i autor koji je tu emisiju napravio navodno na temelju lažnih podataka. Kod nas nitko nije kriv. Prema tome, ova vlada je s razlogom izrazila nezadovoljstvo postojećim zakonom o HRT-u jer privremeno ludilo predugo traje. Na HTV-u svatko radi što mu padne na um, a za to nitko ne odgovara hrvatskoj javnosti koja plaća sve te nesmjenjive moćnike. Onda je bolje da vratimo političare u Vijeće HRT-a jer su oni smjenjivi barem na izborima.

NACIONAL: Mislite da bi u Vijeće HRT-a trebalo vratiti političare koji su iz njega izbačeni upravo zato da televizija koja se naziva javnom ne bi služila tek jednoj političkoj opciji? – U teoriji. U praksi Vijeće je na žalost i dalje političko jer su njegovi članovi izabrani političkom trgovinom daleko od očiju javnosti. Tako je bilo po prijašnjem, a isto je i po najnovijem zakonu. Na posljednji natječaj za Vijeće HRT-a prijavilo se 150 imena, a političke stranke su se dogovorile o tome koji je čiji. Zato mi se čini logičnim zahtjev premijera Sanadera koji traži promjenu zakona koji bi omogućio funkcioniranje nacionalne televizije kao u svim zemljama zapada gdje se zna tko što radi, tko ima ovlasti i za što je tko odgovoran. Kod nas su svi samo ovlašteni, a odgovoran nitko.

NACIONAL: Nakon parlamentarnih izbora pitali smo Obrada Kosovca hoće li se ponovno kandidirati za glavnog urednika HTV-a, pa je odgovorio kako možda i hoće promjeni li se Zakon o HRT-u. Slučajno? – Obrad je u pravu. Ni meni ne bi palo na pamet da uđem u bubanj za licitaciju kakvu propisuje ovaj, pa i prethodni zakon. Nitko pametan neće se javiti i dopustiti da se njegovim imenom politički trguje navodno u ime javnosti. Nitko me ne može uvjeriti kako je bivše, pa i sadašnje Vijeće HRT-a reprezentativan predstavnik hrvatske javnosti.

NACIONAL: Što vas je onda motiviralo da se prijavite na natječaj za glavnu urednicu 2002. godine? – Tvrdoglavost, iako sam znala da nisam bila ničiji ni politički ni interesni kandidat, te da nemam šanse biti izabrana, a nisam baš tome niti težila. Svojim sam imenom koje ima određenu težinu, te svojom radnom biografijom u kojoj je više od u natječaju traženih uvjeta, htjela i uspjela paradigmu učiniti notornom. Razbila sam nekoliko interesno-političkih klanova s namjerom da se situacija na HTV-u promjeni na bolje. No prevarila sam se jer, na žalost, situacija se promijenila na gore. Jasna Burić je učinila veliku pogrešku jer je mislila da je dobila povijesnu ulogu da mijenja svijet, što je i sama poslije priznala. Nema povijesnih uloga u mirnim vremenima. Tu postoji samo znanje i uporan rad. Ona, umjesto da je pozvala nekoliko snažnih profesionalaca da joj pomognu popraviti televiziju, funkcije je podijelila autsajderima i ljudima koji su znali manje od nje. Televizija je tako dobila puno generala, puno moćnika, a svi smo mi drugi postali olovni vojnici koje moćnici pomiču kako im pada na um.

Neobjavljeni dio intervjua s Carlom Del Ponte
ZORAN ĐINĐIĆ NIJE BUIJEN ZBOG HAAŠKOGA TRIBUNALA
Razgovor Silvije Luks i Carle Del Ponte koji zbog kraćenja na HTV-u nije bio objavljen a odnosi se na stanje u regiji

Luks: Ipak je mnogo otvorenih pitanja s efikasnošću Haaškog tribunala. Primjerice, srpski premijer Đinđić ubijen je zbog suradnje sa Sudom za ratne zločine u Haagu. Niste li vi, gospođo glavna tužiteljice, u slijepoj ulici na području vaše jurisdikcije. Kako namjeravate pronaći izlaz iz nje jer su ratna sjećanja na prostoru kojim se bavite još vrlo snažna posvuda, pa i u mojoj domovini Hrvatskoj.
Del Ponte: Kao prvo, ne slažem se s vama da je Đinđić ubijen zbog suradnje s Haaškim sudom. Apsolutno ne. Posrijedi su mnogi drugi razlozi. Prihvaćam da je suradnja s nama, nažalost, također bila jedan od elemenata u tom ubojstvu, no nije bila glavni razlog atentata na Đinđića. Što se emocija i ratnih sjećanja tiče, mi možemo vjerovati u čuda i to da će biti zaboravljena, ali u našoj djelatnosti suda to nije moguće. Bez obzira na okolnosti, mislim da je važno ispuniti mandat Vijeća sigurnosti, iako je jasno da će trebati vremena da ljudi počnu vrednovati naš rad. Ta se promjena u razmišljanju ne može dogoditi od danas do sutra. No mislim da je važno vjerovati u ispravnost onoga što mi radimo i pokušati prenijeti poruku i informaciju ljudima. Mislim također da je naš rad posebice važan žrtvama i preživjelima počinjenih ratnih strahota.
Luks: Živimo u vremenu u kojem je sve moguće, čak i pronaći Sadama Huseina u rupi za štakore. Kako je onda nemoguće toliko godina ne uhititi Karadžića i Mladića koji su još na slobodi? Ne tražite li ih vi možda na pogrešnoj adresi?
Del Ponte: Kao što sam vam rekla, ja nemam sredstva, način ni jurisdikciju uz pomoć koje bih mogla locirati bjegunce. Moj ured i ja ne možemo ništa učiniti za uhićenje. Naravno, imam tim koji radi na tome da pronađe mjesto prebivanja bjegunaca. No oni samo prikupljaju informacije i prenose te informacije nacionalnim vlastima i međunarodnoj zajednici. Isto pitanje koje vi postavljate meni, ja stalno postavljam međunarodnoj zajednici i Republici Srpskoj, Banjoj Luci i Beogradu. Zašto Karadžić i Mladić još nisu uhićeni? Odgovaraju mi da prije nije bilo političke volje da se to učini. Sada me uvjeravaju da postoji politička volja da se uhiti obojicu. Naravno, oni su dobro zaštićeni, skrivaju se, a poslije 10 godina znaju se skrivati bolje i efikasnije nego u početku. No kako politička volja postoji, sigurna sam da će obojica na kraju biti uhićeni.
Luks: Povijesna matrica na kojoj je utemeljen Međunarodni kazneni sud u Haagu za bivšu Jugoslaviju bio je Nurnberški sud, osnovan poslije Drugog svjetskog rata. No taj je sud bio kratak, jasan i efikasan. Međunarodne okolnosti u kojima djeluje sud za koji vi radite, dakako, drugačije su od onih prije 50 godina. No ratni zločin po definiciji ne zastarijeva. Nedavno se u Francuskoj sudilo nekim optuženicima za ratni zločin koji se dogodio prije pola stoljeća. Jeste li vi, dakle, uvjereni da će svi pravi zločinci s prostora vaše jurisdikcije ipak prije ili kasnije biti kažnjeni?
Del Ponte: Nadam se. Ako to ne ostvari ovaj Međunarodni kazneni sud u Haagu, vjerujem da će to učiniti nacionalni sudovi. To je nužno jer to je bitan element pomirbe među zemljama na koje djeluje sud i temelj buduće demokracije. Pravosuđe jedne zemlje mora biti kadro pravno efikasno suditi osumnjičene za ratne zločine.

Vezane vijesti

ICTY: Nema istrage protiv Carle del Ponte

ICTY: Nema istrage protiv Carle del Ponte

Raspravno vijeće Haaškoga suda odbilo je u četvrtak kao neutemeljen zahtjev vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja za pokretanjem postupka protiv… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika