Objavljeno u Nacionalu br. 430, 2004-02-10

Autor: Sina Karli

RAVNATELJ KBC ZAGREB BRANI 'ISTOČNI ČEŠALJ'

Bila bi katastrofa da Hebrang zaustavi gradnju Rebra

Poznati neurokirurg svjetskog glasa i ravnatelj KBC Zagreb Josip Paladino u ekskluzivnom intervjuu za Nacional govori o projektu izgradnje na Rebru, kojeg ministar zdravstva Andrija Hebrang želi ukinuti, objašnjava način financiranja i najavljuje otvaranje bolnice za travanj 2006.

"Zaustaviti projekt na Rebru bilo bi kao da se prekine graditi autocesta nakon što je već sagrađeno pola trase"."Zaustaviti projekt na Rebru bilo bi kao da se prekine graditi autocesta nakon što je već sagrađeno pola trase".“KBC Zagreb, u kojem radim od 1981., moja je kuća, moj dom. Nemam nikakvih drugih ni političkih ni društvenih aktivnosti, osim sportskih. To je jedino moje interesno mjesto, moja jedina stranka s 4,5 tisuća članova koji krvavo rade svaki dan za hrvatskog pacijenta. Da bi dobili šansu da pacijentima pruže uslugu i da imaju uvjete za rad, a bolesnici uvjete da budu kvalitetno liječeni, pokrenuli smo projekt razvoja Kliničkog bolničkog centra. Taj projekt nisam izmislio ja, to je dugogodišnji tijek razmišljanja unutar KBC-a Zagreb i zdravstvenog sustava Zagreba i Hrvatske. Ja sam ga samo u ovom trenutku uspio pokrenuti i želim ga realizirati”, rekao je poznati zagrebački neurokirurg svjetske reputacije i ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Josip Paladino, koji je već tjednima, mimo svoje volje, u središtu pozornosti zbog novog velikog projekta dogradnje i proširenja bolničkog kompleksa na Rebru. Novi ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji se za svojeg kratkog mandata uspio u javnosti i među svojima – liječnicima i zdravstvenim radnicima – prometnuti u najomraženiju osobu HDZ-a, već se više puta obrušio i na KBC Zagreb. Provodi čistku čelnih ljudi u zdravstvu, smijenio je niz dužnosnika u zdravstvenim upravnim vijećima, sipajući optužbe da su cijeli zdravstveni sustav doveli na rub kolapsa. Unatoč činjenici da u zdravstvu ima golemih problema, u zdravstvenim krugovima smatraju da ih Hebrang neće riješiti samurajskim metodama, to jest oštrim mačem, kako je počeo, a ponajmanje zaustavljanjem projekata koji su zaokruženi i već su se zahuktali, poput onoga na Rebru, kako svi nazivaju KBC Zagreb.

“Zaustaviti projekt na Rebru bilo bi kao da se prekine graditi autocesta nakon što je već sagrađeno pola trase”, rekao je Joško Paladino.

O tome kako je zamišljeno da jednog dana funkcionira novi klinički bolnički centar, što će biti s klinikama na Šalati te o najnovijim pokušajima ministra da spriječi dio projekta na Rebru, s Paladinom smo razgovarali u ponedjeljak. Taj isti dan, kako smo saznali iz vladinih krugova, Paladino je uputio pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojemu ga je izvijestio o pokušajima da se spriječi napredak projekta u koji je on kao ravnatelj, te njegovi suradnici, uložio u posljednje dvije godine mnogo energije. Sam Paladino nije htio komentirati pismo iako nije mogao zanijekati da ga je poslao premijeru.

NACIONAL: Andrija Hebrang je u petak, 6. veljače, održao sastanak u Ministarstvu zdravstva na temu mogućih promjena razvojnog programa Kliničkog bolničkog centra. O čemu se pričalo na tom sastanku? – Na sastanku je ministar govorio o mogućnostima prenamjene KBC-a Zagreb i uštedi zbog eventualnog preseljenja klinika sa Šalate na Rebro. Bilo je riječi i o njegovoj ideji da se KBC Zagreb koji sada imamo i koji je osnovan sukladno sa zakonom partikularizira u nekoliko manjih institucija. Mislim da je to posve neprihvatljivo i u suprotnosti s činjenicama o trendu razvoja i potrebama u razvoju kvalitetne medicine. Iz više razloga. Klinički bolnički centar ne čine samo Šalata i Rebro nego ga sačinjava 26 klinika i kliničkih zavoda. KBC Zagreb sadrži gotovo sve medicinske djelatnosti. Sve zemlje s kojima se možemo uspoređivati u zapadnoj Europi, kao i susjedne zemlje, imaju institucije takvog profila. Sukladno zdravstvenim potrebama i planovima osiguranja zdravstvene usluge stanovništvu, uvijek se takvim institucijama koje se nazivaju klinički ili univerzitetski centri razvija sveukupna medicina u bliskoj vezi s fakultetima i znanošću. Te institucije su nositelji razvoja, postoje zato da pruže zadnju uslugu koje bolnice općeg tipa ne mogu pružiti najsloženijim slučajevima bolesnika.

U Hrvatskoj postoje dva klinička bolnička centra – KBC Zagreb i KBC Rijeka. KBC Zagreb trenutno zbog povijesnog razvoja radi na pet lokacija. Najveća naša lokacija je na Rebru, gdje se nalazi 18 klinika i kliničkih zavoda. Na Šalati imamo četiri klinike, od kojih je jedna polovina klinike za pedijatriju, kožna, otorinolaringološku i ortopedska. Zatim imamo Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, Klinički zavod za ortopedska pomagala i rehabilitacija u Božidarevićevoj te Stomatološku kliniku u Gundulićevoj.

Sve velike bolnice u svijetu s kojima se možemo usporediti nalaze se ili su prošle kroz postupak koncentracije. Najbliži primjer je u Munchenu, gdje se univerzitetska klinika Grosshadern Innenstadt prije nekoliko godina objedinila. Objedinjavanje pruža mogućnost ekonomičnijeg i racionalnijeg poslovanja i boljeg iskorištenja kapaciteta tehnologije, kadrova i prostora na korist bolesnika. Tu se stvara i generira još jedna iznimna korist za bolesnike: koncentracija različitih timova specijalnosti i struka na jednom mjestu njihovom suradnjom i interakcijom omogućuje značajno višu razinu kvalitete medicinske usluge pacijentu. A srž priče je upravo – pacijent. Kako postići da pacijent dobije bolju i kvalitetniju uslugu, kako postići da ne čeka u redu, da ne treba trošiti novac i veze da bi ostvario svoje pravo na zdravstvenu uslugu? To se može napraviti jedino organizacijom kvalitetne bolnice u kojoj su struke objedinjene na jednom mjestu. Na taj način stvaraju se timovi stručnjaka što na jednom mjestu neminovno rezultira boljom kvalitetom pružanja zdravstvene usluge te većom šansom za napredak i razvoj struke i znanosti i svakako kvalitetnijom edukacijom za studente. Mi smo bolnica u kojoj se održava 80 do 85 posto nastave Medicinskog fakulteta, a radimo i na drugim fakultetima.

NACIONAL: Što bi sve KBC Zagreb trebao imati u budućnosti? – Rebro ima veliki pogon, a novi projekt sastoji se od gradnje četiri objekta u okviru parcele Rebra oko glavne stare zgrade. To je objekt nadogradnje stacionara koji se zove Istočno krilo, objekt nove poliklinike uz staru improviziranu montažnu zgradu dosadašnje poliklinike, gradnja središnjeg operacijskog bloka s više sala te gradnja višenamjenskog objekta u kojem bi bilo riješeno parkiranje, smještaj bolesnika i njihove obitelji za vrijeme liječenja te prostori koji su neophodni u okviru ovako velikog kruga bolnice, kao što su ljekarna, pošta, stomatološka ordinacija, dućan za pacijente te uredski prostori za Upravu KBC-a Zagreb.

NACIONAL: Poznato je da ministar Hebrang ima niz primjedbi na taj projekt i na svaki ga način pokušava rušiti, osobito u tzv. komercijalnom dijelu, u kojemu su garaža i hotel. Jesu li planovi za projekt prošli sve strukture, jesu li vođeni zakonito i ima li Hebrang sada mogućnosti da išta promijeni?

– Ministar je postavio pitanje opravdanosti preseljenja klinika sa Šalate na lokaciju Rebro. U razvojnom projektu predviđeno je da se presele ortopedska, otorinolaringološka i dermatološka klinika te dio klinike za pedijatriju koji je sada na Šalati. Analizirajući postojeće stanje na Šalati, uvaživši starost, građevinske značajke, statiku, opremljenost i osposobljenost prostora te logističke potrebe cijele lokacije na Šalati gdje se nalaze klinike i Medicinski fakultet, utvrđeno je da bi bilo potrebno uložiti oko 42 milijuna eura u građevine i instalacije da bi klinike ostale tamo. A bolnica bi opet ostala razjedinjena. Tražili smo rješenje da se klinike sa Šalate presele na Rebro. Studija koju smo priredili pokazala je da nam je racionalnost postojanja jedne postelje na Šalati u odnosu na Rebro vrlo upitna. Naime, jedna postelja na Šalati stoji 3,95 puta više nego ona koju bismo sagradili na Rebru.

Sva pitanja koja se odnose na razvojni projekt KBC-a Zagreb bila su dvije godine razlagana na svim tijelima koja o tome odlučuju. Projekt razvoja KBC-a Zagreb nije počeo jučer. Prvi projekt preseljenja klinika sa Šalate na Rebro datira iz 1976., a 1987. je čak postavljen i kamen temeljac za Istočno krilo, za što postoji i foto dokumentacija. Mi smo samo krenuli u realizaciju procesa koji je već tridesetak godina analiziran u različitim opcijama. Prošli smo kroz sve faze analitike, struke, komore i konzultacija, o čemu se vodila vrlo široka rasprava koju je vodio tadašnji potpredsjednik Vlade Ante Simonić. Nakon vrlo opsežne analize i uvažavanja svih parametara dobili smo suglasnost da možemo krenuti u taj projekt. Ministar Hebrang bi postavio stvar kao da dosad ništa nije bilo.

A što se tiče višenamjenskog objekta, o kome je najviše bilo riječi, radi se o 660 parkirališnih mjesta u tri etaže podrumske garaže, te o 66 soba namijenjenih za smještaj bolesnika, njihove rodbine i pratećih osoba. O potrebi postojanja takvih sadržaja nije nužno previše raspravljati. Sve velike bolničke institucije u svijetu moraju riješiti problem parkiranja i smještaja rodbine. Smještaj pacijenata posebno je važan za pedijatrijsku skupinu bolesnika. U KBC-u Zagreb liječi se 48 posto bolesnika koji dolaze izvan Zagrebačke županije, što je doista veliki broj ako se zna da je u prošloj godini poliklinički obrađeno 844 tisuće bolesnika, a hospitalno oko 74 tisuće.

NACIONAL: Projekt je najveća investicija hrvatskog zdravstva. Koje su banke uz državu koja je jamstvo za nju dale kredite? – Čitav program KBC-a Zagreb financiramo kreditom. U ovom času nismo opteretili budžet Ministarstva zdravstva. Kredit smo dobili u tri banke – Zagrebačkoj, Privrednoj i Splitskoj – jer su ponudile najbolje uvjete financiranja. Sklopili smo ugovor s tvrtkom Konstruktor – inženjering na međunarodno provedenom natječaju po modelu “ključ u ruke”. Taj ugovor počeo je teći prije četiri mjeseca, kad su počeli i radovi. Zahvaljujući dobrom radu i dobroj tehnologiji te tvrtke, radovi izvrsno napreduju i ispred plana su. Bilo kakve promjene na projektima zahtijevale bi preprojektiranje. Za to treba zaustaviti radove, što bi dovelo u pitanje ugovore, a sukladno tome i iznimno visoke financijske naknade štete koje bi strahovito ugrozile koncepciju isplativosti posla. Za gradnju je sklopljen ugovor kojim je postignuta iznimno kvalitetna cijena: u ukupnosti kvadrature izgradnje ona se kreće oko 568 eura po četvornom metru. To je vrlo dobra cijena s kojom bi naš vlasnik – država – trebala biti zadovoljna. Početak otplate kredita kreće tek 2008., a završetak radova i puštanje objekata u punu funkciju je 2006., dvije godine prije početka otplate. Preprojektiranjem i zaustavljanjem radova poremetila bi se dinamika radova. Bila bi katastrofa da se mijenjaju sadašnje zamisli upravo zbog toga što je najvažnije da sve radi u trenutku kad počne otplata kredita. Ne vidim ni jednoga razloga zašto bi se zaustavljao projekt. Koji su uostalom argumenti protiv?

NACIONAL: Koja su sve vaša osiguranja od financijskog rizika? – Naglašavam da je sve o čemu govorimo preslik onoga kako funkcioniraju bolnice u svijetu. To su iskustva iz SAD-a i Europe prenesena u naše uvjete. Kod nas je novost smještaj za pacijente i njihove pratioce i rodbinu, tzv. hotel. Prošle godine u studenom proveli smo postupak prikupljanja interesa. Anketom tržišta htjeli smo dobiti uvid, a i prepoznati zainteresirane potencijalne operatore. Dosad smo prikupili osam ozbiljnih ponuda za program. Riječ je o uspješnim tvrtkama iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, SAD-a i Izraela koje su zainteresirane i koje su nam dale svoja očitovanja putem pisama da sudjeluju u javnom natječaju za operatorstvo ovih sadržaja. Na taj način u sustavu financiranja kredita mi svoj rizik prebacujemo na operatora sklapanjem dugoročnih ugovora koji moraju pokriti vrijednost trajanja i iznose kredita.

U razgovorima s osiguravajućim društvima koji se bave dopunskim i dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem dobili smo uvjeravanja da će i oni među ostalima puniti hotel svojim korisnicima.

NACIONAL: Ministar Hebrang kritizirao je poslovanja bolnica u prošloj godini i na temelju rezultata odlučit će, kako je sam rekao, o ostanku ili smjenama ravnatelja. Kako stoji stvar s KBC-om Zagreb?

– U 2003. KBC Zagreb je napravio 6 do 17 posto više usluga svojim bolesnicima nego u prethodnoj godini, odnosno ostvario je oko 95 milijuna kuna više novca nego u 2002. To znači da smo ostvarili značajno povećanje ukupnog broja usluga. Broj polikliničkih usluga i broj usluga kroz dnevnu bolnicu drastično je uvećan, kao i broj hospitalizacija. Svi brojevi priloženi su u godišnjem izvještaju koji je otišao Ministarstvu zdravstva i HZZO-u. Kako je bilo više usluga i mnogo više posla tako je učinjen i veći financijski promet u odnosu na 2002. Ništa nije nastalo djelovanjem Uprave niti voljom Uprave KBC-a Zagreb jer po svojoj smo obvezi dužni primiti i liječiti svakog pacijenta koji donese uputnicu. Mi smo najveća državna bolnica i priliv bolesnika u našu bolnicu je prema svim argumentima bio golem. Uz uvjete koje su nam odredili vlasnik, HZZO i Ministarstvo zdravstva – potraživanja su nam veća za 6 milijuna kuna od obaveza – pa smatram da smo poslovali pozitivno.

NACIONAL: Što je na kraju zaključeno na sastanku s ministrom Hebrangom prošli petak? Hoće li projekt ići svojim tokom? – Nije donesen nikakav zaključak. Nadam se da će se sve odvijati kako je u planu. Cijeli projekt kao i moj rad u KBC-u vođeni su po strukovnim i svim ostalim pravilima i propisima, dostupni su i transparentni po svim parametrima, kako pravnim tako i financijskim. Na sve ovo što sam učinio i što radim vrlo sam ponosan. Radujem se danu otvaranja bolnice koji bi trebao biti zadnji tjedan travnja 2006. jer tad će konačno u Hrvatskoj profunkcionirati novi kvalitetni klinički bolnički centar.

NACIONAL: Što će biti sa Šalatom kad se odsele klinike? – Više od 13 tisuća četvornih metara prostora na Šalati ostaje vlasniku, Vladi RH. Postoje već planovi na Sveučilištu kojima je na čelu rektorica Helena Mencer. Odlukama Senata, koji je prihvatio program, u te prostore proširit će se djelatnosti Medicinskog fakulteta te preseliti Stomatološki fakultet i Visoka zdravstvena škola. To je iznimna vrijednost koja se daje na raspolaganje Ministarstvu znanosti preko Ministarstva zdravstva.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika