Objavljeno u Nacionalu br. 431, 2004-02-17

Autor: Borivoje Dokler

RAT ZA DOMAĆU TVORNICU RUBLJA

Argentinski vlasnik optužuje Hrena za pljačku 5,5 mil. kuna iz DTR-a

Spor oko vlasništva nad brokerskom kućom Ceufin vrijednom 11 milijuna eura, koji se vodi između argentinskog biznismena Alejandra Marchionna-Farea i nedavno smijenjenog direktora Ivana Hrena, zapravo je rat za kontrolu tekstilne kompanije DTR, koju je Ceufin 2001. kupio pod sumnjivim okolnostima

Donedavni partneri Alejandro Marchionna-Fare i Ivan Hren započeli su bitku za brokersku kuću Ceufin brokers, čija se vrijednost danas procjenjuje na oko 11 milijuna eura.Donedavni partneri Alejandro Marchionna-Fare i Ivan Hren započeli su bitku za brokersku kuću Ceufin brokers, čija se vrijednost danas procjenjuje na oko 11 milijuna eura.Donedavni partneri Alejandro Marchionna-Fare i Ivan Hren započeli su bitku za brokersku kuću Ceufin brokers, čija se vrijednost danas procjenjuje na oko 11 milijuna eura. Najveći dio te vrijednosti čini tvornica rublja DTR, u kojoj Ceufin brokers ima većinski udio od 65 posto. Argetinski biznismen Marchionna-Fare izričito tvrdi da je on jedini vlasnik Ceufin brokersa, dok Hren u svojim rukama drži dokumente iz 1997., prema kojima je on njegov ravnopravan partner s 50 posto vlasništva. Argentinski biznismen kaže kako se ne sjeća da je potpisao bilo kakav dokument o prijenosu vlasništva, ta da bi takav dokument bio valjan jedino uz potpis još dvoje članova uprave Ceufina Holdings Ltd. registriranog na otočju Guersney u Velikoj Britaniji. Naime, prema Sudskom registru, Ceufin brokers u cjelini je vlasništvo off shore tvrtke Ceufin Holdings Ltd., koju zastupa Marchionna-Fare. Tu tvrdnju Hren ne poriče, ali ističe kako je između njega i Marchionna-Farea postojao usmeni dogovor o partnerstvu temeljen na povjerenju te kako ugovori nisu potvrđeni na registru Trgovačkog suda, kako bi tvrtka sačuvala bolji imidž.

Ceufin je od Istarske banke za 5,5 mil. kuna kupio udio u DTR-u s dionicama Zagrebačke banke koje su kasnije prodane za istu cijenu Premda Ivan Hren tvrdi da je polovični vlasnik Ceufin brokersa, prema Sudskom registru ta je kuća u vlasništvu britanske kompanije Ceufin HoldingsSve je kulminiralo 29. siječnja 2004. kada je Marchionna-Fare, na osnovi ovlaštenja Ceufin Holdings Ltd, s dužnosti direktora Ceufin brokersa razriješio Hrena a na njegovo mjesto postavio Marijanu Perlu Rašić. Istodobno je Hren, kao predsjednik Nadzornog odbora DTR-a, u upravu DTR-a imenovao i u Sudski registar upisao rođake i prijatelje Barbaru Kalaš, Sandra Matića i Andriju Fjamenga. Hrenova nećakinja Barbara Kalaš 25-godišnja je studentica koja posjeduje 10 posto dionica DTR-a, a do imenovanja u Upravu radila je dizajn za DTR-ove dućane, dok je Sandro Matić muž sestre Barbare Kalaš. Marchionne-Fare tvrdi kako je za smjenu Uprave saznao tek 4. veljače, kada je došao na sjednicu Odbora koju je 27. siječnja sazvao Hren. Na toj sjednici trebalo se utvrditi stanje poslovanja DTR-a. Bivši direktor Ceufin brokersa je Nacionalovom novinaru kazao kako je sjednica Odbora 27. siječnja održana u prostorijama Informatora te da je na njoj u početku sudjelovao i argentinski biznismen.

Marchionna-Fare je kao glavni razlog smjene Hrena naveo postojanje indicija o nepravilnostima u poslovanju, a spomenuo je i indicije o nestanku 130.000 kuna iz Ceufin brokersa i 5,5 milijuna kuna iz DTR-a. Zanimljiva je koincidencija kako je upravo za 5,5 milijuna kuna u rujnu 2001.godine Ceufin od Istarske banke kupio 44 posto dionica DTR-a. Ta je cijena bila znatno ispod realne vrijednosti jer se znalo da DTR posjeduje podjednako vrijedne dionice Zagrebačke banke. Upravo te dionice poslužile su Ceufinu kao argument za dobivanje kredita kod Centar banke kojim je kupljen DTR. U svibnju 2002.godine Ceufin brokers ostale je dionice DTR-a kupio na javnoj ponudi od malih dioničara te je tako postao većinski vlasnik. Niti mjesec dana kasnije, dionice Zagrebačke banke iz portfljea DTR-a, Ceofin je prodao za više od 5,5 milijuna kuna. Marchionna-Fare je, kako bi utvrdio točno činjenično stanje u Ceufunu brokersu, angažirao konzultantsku kuću FCT iz varaždinske Fima grupe i odvjetnički ured iz Zagreba. Na ulaz DTR-a postavio je zaštitare koji ne dopuštaju ulaz Hrenovoj Upravi, kako bi konzultantska kuća mogla napraviti reviziju poslovanja. U isto vrijeme, bivši direktor Hren podnio je protiv njega državnom odvjetništvu i policiji kaznenu prijavu radi prijevare.

U cijelu priču uplela se i Komisija za vrijednosne papire, koja je prije desetak dana ušla u Ceufin brokers kako bi provjerila da li je proteklih dana bilo trgovanja neovlaštenih osoba. Prema Hrenu, Komisiju je o neovlaštenom prijenosu dionica u Središnju deponijsku agenciju izvijestila djelatnica Ceufina Kristina Spajić, koja uz Ana-Mariju Kalaš i Mirjanu Tomašković, jedina posjeduje šifre za prijenos dionica. Kristina Spajić je nakon toga dobila otkaz. Prema nekim drugim izvorima, nekoliko dana prije smjene, Hren je pokušao neke dionice Sloge i DTR-a prebaciti na svoje prijatelje. Prije izbijanja afere, Komisija je u Ceufin brokersu bila potkraj prošle godine, zbog sumnje u povezanost s jednom osobom, odnosno njezinim transakcijama u kojima je oštećeno više klijenata. Prije toga, Komisija je Ceufin brokersu zabranila raspolaganje nekim dionicama koje je uzeo kao osiguranje naplate izvršenih a nenaplaćenih naloga klijenata, za koje su nekoliko mjeseci prije kupljenje dionice Lenca.

Ivan Hren je postavljen za predsjednika Nadzornog odbora DTR-a pošto je Ceufin brokers postao većinski vlasnik tvornice. Uz Hrena, u NO DTR-a postavljeni su njegova supruga Nataša Hren i pravnica iz Istarske banke. U srpnju prošle godine na mjesto pravnice iz Istarske banke, kojoj je istekao mandat, dolazi Marchionne-Fare, a taj je sastav ostao isti do danas. Boris Vicente Mateo Pavletić u Hrvatsku je iz Argentine stigao početkom prošle godine a vrlo brzo je ušao u proširenu Upravu DTR-a. Osim njega, Upravu su činili Mladen Trogrlić i Tomislav Družak, koji je zbog bolesti odstupio u prosincu. Družak, inače stožerni brigadir u mirovini, u Odbor je ušao u srpnju 2002. a neko kratko vrijeme proveo je na čelu Hrvatske izvještajne službe. Na to ga je mjesto, umjesto smijenjenog Miroslava Šeparovića, u siječnju 1999. imenovao bivši predsjednik Franjo Tuđman. Družak je prije toga obavljao dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova Ivana Penića a bio je zadužen za kadrovske, pravne i obrazovne poslove. Nakon samo dva mjeseca smijenjen je s dužnosti ravnatelja HIS-a te je imenovan pomoćnikom ministra obrane Pavla Miljavca. Družak je neko vrijeme bio i vodeći čovjek Hrvatskog fonda za privatizaciju, a u nekim se medijima spominjao kao jedan od aktera pranja novca u HDZ-u. Današnja direktorica Ceufin brokersa Marijana Perla Rašić, inače Pavletićeva supruga, u Hrvatsku je stigla u kolovozu prošle godine, a do imenovanja na mjesto direktorice radila je u marketingu DTR-a.

Ceufin brokers osnovan je 1990. a temeljni kapital mu danas iznosi 4,2 milijuna kuna. Među brokerskim kućama prepoznatljiv je po javnim dražbama a dosad je, zastupajući klijente ili kupujući dionice u svoje ime, postigao udjele u više od 300 poduzeća, pri čemu je ostvario promet u pravima većim od 220 milijuna kuna. Ceufin brokers se proteklih godina našao u vlasničkoj strukturi mnogih tvrtki a neslužbeno se saznaje da danas ima udjele u vlasničkoj strukturi ludbreške Oprema Olkona, DTR-a, Informatora, firme “Sandro Matić”, Tehničar servisa i šibenskog Solarisa. Zanimljivo je kako je Ceufin brokers u nekim tvrtkama u kojima je dioničar od početka slovio za “manekena”, koji je stvarnim kupcima uglavnom služio za izbjegavanje javne ponude za preuzimanje. Najveća vrijednost Ceufin brokersa, firma DTR, osnovana je 1914. a današnja djelatnost joj se sastoji od proizvodnje lake konfekcije – bluze, košulje, pidžame, ženske majice, polo majice, suknje i haljine bez postave – i prodaje na veliko i malo. Trenutno ima 530 zaposlenih, 20 trgovina širom Hrvatske i jednu u Ljubljani, Sarajevu i Skopju. U svom programu ima i licencirane brandove Pierre Cardin i Ben Barton. DTR je u 2002. ostvario prihod od 40 milijuna kuna a dobit tvrtke iznosio je oko 2 milijuna kuna. Temeljni kapital DTR-a danas iznosi oko 40 milijuna kuna a osim Ceufin brokersa veći udio u vlasništvu ima Hrvatski fond za privatizaciju (20 posto) i 25-godišnja studentica Barbara Kalaš (10 posto). Prema navedenom, jasno je da je između Marchionne-Fare i Hrena postojala neka vrst “partnerstva”, ali je ono puklo kada je argentinski biznismen počeo sumnjati u poslovanje svog hrvatskog “partnera”. Posla će u ovom slučaju sigurno imati i pravosuđe, dok će sudbina zaposlenih u DTR-u i Ceufin brokersu najviše ovisiti o tome kojom će se brzinom sve riješiti.

Bivši direktor Ceufin brokersa i predsjednik nadzornog odbora DTR-a Ivan Hren smatra kako je Mrachionna-Fare dugo godina bio korektan partner, sve dok Ceufin brokers nije stekao znatnu imovinu. Tvrdi kako argentinski poduzetnik samo želi sve na brzinu unovčiti i otići iz Hrvatske. Hren kaže kako u samoj kupnji DTR-a nema ničeg sumnjivog, te da su novci od prodaje dionica Zagrebačke banke investirane u kupnju drugih dionica. Prema njegovim riječima, uprava DTR-a na čelu s Borisom Vicente Mateom Pavletićem izdavala je mjenice bez evidencije a u 2003. godini stvorila je dug u visini od 7,5 milijuna kuna, što mu je i bio povod smjene Uprave. Hren navodi kako je cijela imovina Ceufin brokersa stečena djelovanjem u Hrvatskoj te da Marchionne-Fare nije uložio nikakav kapital. Na optužbu da nije davao nikakve poslovne obavijesti o poslovanju tvrtke, bivši direktor odgovara kako je u posljednje četiri godine angažirana revizorska kuća koja je svake godine sastavljala izvještaje koji su slani Marchionne-Fareu.

Prema njemu, brokerska kuća poznata pod imenom Ceufin brokers osnovana je 1991. pod imenom Fisher. Tadašnji vlasnici Sanja i Igor Fisher 1994. prodali su svoje udjele konzultantskoj firmi The Fare Partners Ltd. iz Guernseya (Velika Britanija). Iste godine vlasništvo nad Ceufin bokersom prenijelo se s The Fare Partnersa na Ceufin Ltd., koja se prije toga zvala CEULogistic Ltd, o čemu postoji dokumentacija na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Ivan Hren je inženjer fizike a prije je radio kao specijalist za solarnu energiju u “Rade Končaru”. Godine 1990. je kao član HDZ-a ušao u prvi saziv Sabora a duže vrijeme je bio pomoćnik direktora Agencije za strukturiranje i razvoj Zlatka Mateše. To je bila preteča Komisije za privatizaciju, a bavila se stranim investitorima i dijasporom. Za Hrena neki tvrde kako je u svoje tvrtke sklanjao nepodobne HDZ-ovce i na taj način dolazio do određenih poslovnih informacija.

Alejandro Marchionna-Fare rođen je u Argentini gdje je na Katoličkim sveučilištu diplomirao operativna istraživanja i industrijski inženjering. Kasnije je na Harvardu završio studij za poslovno upravljanje a član je i britanskog Instituta za logistike i transport. Dvadeset godina radio je u istočnoj Europi kao konzultant za planiranje strategije poslovanja, a obavljao je važne funkcije u Fenlane Ltd. London, londonskom Towers Perrinu i francuskom Talesisu. Neko vrijeme predavao je Strategijski menadžment i Organizacijski dizajn na studiju za poslovno upravljanje na IDEA poslovnoj školi u Buenos Airesu. Trenutno ima talijansko i argentinsko državljanstvo, oženjen je i ima troje djece.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika