Frakcijski obračuni HDZ-a za unosne funkcije mogli bi stranci znatno narušiti imidž koji je premijer Ivo Sanader donekle popravio svojim diplomatskim aktivnostima, ali i smjenama nekih stranačkih kadrova koje su mediji prokazali kao nemoralne ili potUnutar HDZ-a odnedavno je započela frakcijska borba za unosne čelne pozicije u različitim državnim tvrtkama. Taj sukob mogao bi dodatno mobilizirati opoziciju koja ionako već tjednima tvrdi da HDZ, najčešće bez pokrića, provodi bahate čistke nepoćudnih kadrova u državnim tvrtkama i institucijama. Frakcijski obračuni HDZ-a za unosne funkcije mogli bi stranci znatno narušiti imidž koji je premijer Ivo Sanader donekle popravio svojim diplomatskim aktivnostima, ali i smjenama nekih stranačkih kadrova koje su mediji prokazali kao nemoralne ili potencijalne kriminalce. Takvo Sanaderovo ponašanje, prema nekim istraživanjima, HDZ-u je donijelo dodatni porast popularnosti, vjerojatno zato što je javnost počela vjerovati da se HDZ doista promijenio, prestao biti nekorektan i nasilan u ostvarenju ambicija nekih svojih interesnih grupa.

OPORBENI ČELNIK 'HDZ se želi iživljavati nad kadrom svojih prethodnika koji su uveli red u poslovanje tvrtki, koje je HDZ ostavio u kaosu'Neki prošlotjedni događaji sugeriraju da se to ipak nije dogodilo. Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, u prošli četvrtak poslao je Stjepanu Šurlanu, predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatskih voda, pismo u kojem je zatražio da na sjednicu Upravnog vijeća prošlog petka uvrsti točku o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatskih voda. “S obzirom na to da će Vlada imenovati novog generalnog direktora, potrebno je da Upravno vijeće u članku 16. Statuta izvrši dopunu, tako da u uvjetima koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje generalnim direktorom Hrvatskih voda stoji: visoka stručna sprema, diplomirani inženjer graditeljstva, diplomirani ekonomist ili diplomirani pravnik”, napisao je Čobanković u pismu Šurlanu.

HDZ je novo upravno vijeće na čelu sa Šurlanom postavio prije otprilike dva tjedna. U njemu se još nalaze Marina Matulović-Dropulić, Zdravko Livaković, Ivan Tarnaj, Tomislav Kezelj, Đurđa Hunjet i Marina Mlakar. Unatoč pismu ministra Čobankovića, Marina Matulović-Dropulić na sjednici vijeća nije dopustila da se nova točka uvrsti na dnevni red. “Nisam sigurna da bi se premijer Sanader složio s tom odlukom”, izjavila je Marina Matulović-Dropulić i potom je prijedlog ministra Čobankovića glatko odbijen.

Prema dosadašnjem statutu Hrvatskih voda generalni direktor trebao se birati među kandidatima koji su diplomirani inženjeri graditeljstva. Kroz povijest tvrtke taj profil kadrova uvijek se i nalazio na čelnoj funkciji jer Hrvatske vode uglavnom reguliraju rijeke, vodoopskrbu i odvodnju. Čobanković je najvjerojatnije htio iznenada promijeniti statut tvrtke da Hrvatske vode može preuzeti ili navodni kadar Branimira Glavaša Nikola Bilandžija, direktor Reiffeisen banke u Osijeku, ili HSLS-ov čovjek Hrvoje Vojković. Bilandžija je ekonomist a Vojković pravnik, pa po sadašnjem statutu ne mogu konkurirati za tu funkciju. Marina Matulović-Dropulić za tu funkciju vjerojatno ima nekog svog favorita pa je opstruirala Čobankovićevu inicijativu pozivajući se na premijera Sanadera. Početkom veljače kao kandidati za tu funkciju spominjali su se Krešimir Beno, bivši ravnatelj Robnih zaliha, iza kojeg se vuče nikad rasvijetljena pšenična afera iz prijašnjeg HDZ-ova mandata te Ivan Mesić, savjetnik u Ina-Naftaplinu.

Na čelu Hrvatskih voda trenutačno se nalazi HNS-ov kadar Jakša Marasović, koji je tvrtku preuzeo u travnju 2000. s mandatom od pet godina. Hrvatske vode su neprofitna javna ustanova čije je izvanproračunske prihode Marasović tijekom svog mandata povećao za 40-ak posto i smanjio troškove poslovanja. Zato oporba smatra da HDZ nema povoda za Marasovićevu smjenu prije isteka njegova mandata, a frakcijski obračun za preuzimanje njegove funkcije smatraju dokazom da HDZ nije promijenio obrazac svog nekorektnog ponašanja iz proteklog desetljeća. Štoviše, na osnovi nekih drugih primjera oporba smatra da HDZ korist mandat na vlasti za rigidni revanšizam. Kada je početkom siječnja Željka Antunović, predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske lutrije sazvala sastanak tog tijela, premijer Sanader nazvao je svog prethodnika Račana i upitao ga što to ona namjerava učiniti. Ministar financija Šuker također se protivio toj sjednici jer je HDZ već odlučio o promjeni Nadzornog odbora i skupštine. Pritisci su na Željku Antunović prestali tek pošto je poručila da nema namjeru razriješiti Zvonimira Leku s čela Hrvatske lutrije.

“Mislim da se HDZ uplašio da neće moći smijeniti Leku i ukoriti ga zbog navodno lošeg rada. To sugerira da se HDZ želi iživljavati nad kadrovima svojih prethodnika, koji su uveli red u poslovanje državnih službi i tvrtki koje je HDZ krajem 90-ih ostavio u kaosu”, rekao je za Nacional jedan oporbeni čelnik. To je u državnim institucijama već na početku mandata Sanaderove vlade potvrdio Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva. Svaki tjedan Hebrang kreira novu aferu, a oporbu je ogorčio provodeći čistke u zdravstvu zbog navodnog kaosa na tom području, što oporba demantira. Prošli tjedan Hebrang je tek nakon žestokih medijskih prosvjeda najavio smjenu Mladena Kovačića, svog člana Upravnog vijeća HZZO-a, pošto su novinari otkrili da ih je zajedno sa suradnicima pokušao podmititi. Hebrang ga je prvo pokušao opravdati neistinama, a zatim je najavio njegovu smjenu. Smjenu Kovačićevih suradnika koji su također sudjelovali u pokušaju podmićivanja Hebrang zasad nije spominjao.

Oporba smatra da se slično u MUP-u ponaša i nova garnitura predvođena ministrom Marijanom Mlinarićem. “Nadam se da će istraga protiv mog kadra u MUP-u biti što prije završena, a tada očekujem da mi se ministar Mlinarić javno ispriča”, rekao je za Nacional prošli tjedan Šime Lučin, bivši ministar unutarnjih poslova, danas saborski zastupnik SDP-a. Nacional je u prošlom broju objavio da je Mlinarić naredio istragu nekih navodno mutnih poslova Lučinovih ljudi vezanih uz nabavu policijskih glisera i tepiha. Lučin tvrdi da u tim poslovima nije bilo nepravilnosti te da su sva nagađanja o njegovim kumstvima i rođačkim vezama s prozvanima posve neutemeljena. U MUP-u su najavljene i nove smjene, a oporba sa zanimanjem čeka hoće li biti smijenjeni i ljudi koji su nedavno uspješno riješili otmicu malodobnog sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca.

U takvom ozračju ne čude slične kontroverze, ali i unutarstranački obračuni koji su u HDZ-u započeli za prevlast u državnim tvrtkama. Kao kandidat za novog šefa Hrvatskih voda iznova se spominje Hrvoje Vojković iz HSLS-a koji trenutačno figurira i kao kandidat za nasljednika Marijana Ćurkovića na čelu Croatia osiguranja. Zbog neprestanih kalkulacija o unosnoj funkciji koju bi Vojković trebao preuzeti, s pravom se počelo nagađati je li premijer Sanader procijenio da mu podrška HSLS-a unutar Sabora više nije u toj mjeri potrebna da bi morao uhljebiti Vojkovića. On se nedavno spominjao i kao mogući šef Hrvatske elektroprivrede, ali na tu je funkciju nedavno izabran Ivan Mravak, koji je ondje smijenio Ivu Čovića. Smjene u HEP-u među rijetkima su koje nisu imale negativnog odjeka u javnosti. Čović je ostao u upravi, a Damir Begović, bivši šef i jedan od ozbiljnijih kandidata za novi mandat na čelu HEP-a, postao je šef HEP-ova nadzornog odbora.

Negativne konotacije početkom veljače nisu pratile ni smjenu HSS-ova čovjeka Željka Ledinskog s čela Hrvatskih šuma. On je, vjerojatno više zbog političkih odnosa nego zbog kontinuiteta poslovanja, ostao u upravi te tvrtke, na čijem čelu ga je zamijenio Darko Beuk. Beuk je prije u toj tvrtki radio u sektoru interne kontrole, a na prošlim je izborima postao vijećnik HDZ-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Međutim, negativno su ocijenjene neke smjene koje je Vlada nedavno napravila u medijima. Nedavno je smijenila nadzorni odbor Slobodne Dalmacije. Vladi zamjeraju što smjenu bivšeg nadzornog odbora nije ničim obrazložila i optužuju je da time želi kontrolirati medije.

Feral Tribune tvrdi da je Ivan Mužić, jedan od članova tog tijela, osvjedočeni antisemit te da je njegovo imenovanje najdrastičniji potez usmjeren prema fašizaciji Slobodne Dalmacije, koja je trenutačno u fazi neizvjesne privatizacije. Dalje tvrdi da je predsjednik novog nadzornog odbora Igor Lučić negdašnji kadrovski adut Nadana Vidoševića. Član NO-a Rajko Jurin, pročelnik zadarskog Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom navodno je čovjek Božidara Kalmete, dok je Hrvoje Španjić, urednik na Hrvatskom radiju u Dubrovniku, navodno pouzdanik dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice.

Iako se donedavno spominjao kao siguran kandidat za još jedan mandat na čelu Croatia Airlinesa, Ivan Mišetić navodno je u krugu kandidata za funkciju hrvatskog ambasadora u Americi. Vjerojatno je tek pitanje vremena kada će SDP-ova Zvonimira Leku doista smijeniti iz Hrvatske lutrije. Čelnik Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić podnio je ostavku pošto je Vlada odustala od koncepta brzog razvoja i obnove željeznice. Njegov odlazak također neće imati dobar odjek u javnosti jer je za svog mandata smanjio socijalne tenzije, doveo u red isplate plaća, ali i promet vlakova. Nakon posljednjih sukoba oko unosnih funkcija opravdano je pitanje je li Vlada odustala od brze obnove željeznice zbog drugih prioriteta ili da prisili Drempetića na ostavku i otvori prostor nekom svom čovjeku.

Neizvjesno je što će se u takvom ozračju dogoditi s čelnicima još nekolicine državnih tvrtki. Posljednji napisi o navodno sumnjivom aranžmanu Hrvatskih autocesta u probijanju tunela kroz Velebit sugeriraju da bi HDZ mogao s čela te tvrtke smijeniti haenesovca Stanka Kovača. Neprestano otvaranje uglavnom diskutabilnih afera vezanih uz dužnosnike koje je postavila bivša vlada sugerira da bi HDZ-ova vlast mogla poštedjeti samo one ljude čija je budućnost uvjetovana političkom trgovinom. Primjerice, u tom se smislu spominje da predsjednik Mesić nipošto ne dopušta smjenu Tomislava Dragičevića iz Ine. Navodno bi po sličnom obrascu na svom položaju mogla ostati i šefica Janafa Vesna Trnokop-Tanta.

Da bi HDZ javnost vrlo skoro mogla iznova početi percipirati kao nasilnu i nekorektnu stranku kakvu su poznavali tijekom 90-ih, sugeriraju i neki drugi potezi Sanaderove vlade. Primjerice, državni proračun prvi je puta u povijesti moderne hrvatske države Sabor izglasao odbivši apsolutno sve amandmane. “To se nije dogodilo čak ni u najrigidnije Tuđmanovo doba”, rekao je za Nacional visoki državni dužnosnik. Oporba već radi i precizne kalkulacije koliko će porezne obveznike koštati i koliko će učinkovita biti Sanaderova nominalno racionalizirana državna uprava, jer su smanjeni broj ministarstava i ukidanje zamjenika ministara nadomješteni funkcijama državnih tajnika.

Bez skorih opipljivih rezultata u poboljšanju kvalitete života hrvatskih građana HDZ bi se mogao suočiti s naglim padom popularnosti. Birači ga neće ocjenjivati samo po brzini pristupa Europskoj uniji ili po kvaliteti suradnje s Haaškim sudom. U teškom tranzicijskom razdoblju birači su HDZ-u dali povjerenje jer su im obećali energičnu borbu za kvalitetniji život. Međutim, zasad se HDZ energično bori tek za unosne državne funkcije, što posljednji sukob Petra Čobankovića i Marine Matulović-Dropulić najbolje potvrđuje.