Hrvatska je u potpunosti prihvatila koncept kolektivnosti sigurnosti pod okriljem NATO-a i tako odustala od dosadašnjeg teritorijalnog, neučinkovitog, tromog i socijalnog koncepta ustroja oružanih snaga poput onog u JNA koji su zagovarali generali StProšlog je ponedjeljka u večernjim satima održan sastanak hrvatskog državnog vrha na kojem su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader uz nazočnost ministra obrane, unutarnjih i vanjskih poslova Berislava Rončevića, Marijana Mlinarića i Miomira Žužula, načelnika Glavnog stožera Josipa Lucića i predsjednikova savjetnika za vojna pitanja generala Petra Stipetića donijeli ključne političke odluke za ulazak Hrvatske u NATO.

Ministar obrane Berislav Rončević preuzeo kontrolu nad Glavnim stožerom HV-a Od ovog mjeseca počet će otpisivanje 1300 topova, tenkova i cijevi velikog kalibra, a do 2006. ukinut će se vojni rokHrvatska je u potpunosti prihvatila koncept kolektivnosti sigurnosti pod okriljem NATO-a i tako odustala od dosadašnjeg teritorijalnog, neučinkovitog, tromog i socijalnog koncepta ustroja oružanih snaga poput onog u JNA koji su zagovarali generali Stipetić i Lucić.

Lucić je uspio zadržati poziciju načelnika Glavnog stožera unatoč zahtjevima za njegovom smjenom koji su dolazili upravo iz redova najviših vojnih zapovjednika Hrvatske vojske, jer je u ključnom trenutku uz njega stao predsjednik države Stjepan Mesić.

Kako bi se što efikasnije i brže proveli ciljevi političke odluke, MORH i Glavni stožer postaju praktično jedna kuća, odnosno koordinacija aktivnosti MORH-a i oružanih snaga svakog tjedna obavljat će se kroz Vijeće za upravljanje Strategijskim pregledom obrane kojem će na čelu biti ministar Rončević dok će na čelu Povjerenstva za Strategijski pregled obrane biti brigadir Željko Cepanec, načelnik Uprave za obrambenu politiku i najbliži suradnik pomoćnice ministra obrane za NATO Jelene Grčić-Polić. Državni je vrh najnovijim odlukama procijenio kako Hrvatskoj više ne prijeti vojna ugroza iz susjednih zemalja, jer se očekuje skori ulazak BiH i SiCG u NATO program Partnerstvo za mir.

Najnovija odluka hrvatskog državnog vrha o pokretanju hitnih reformi donesena je, među ostalim, i zbog negativnog izvješća NATO-ova izaslanstva o sporosti procesa približavanja NATO-u, koje je NATO-ov stručni tim sastavio za nedavnog boravka u Zagrebu kritizirajući pri tome netransparentnost ciljeva hrvatskog obrambenog sustava, ogromnu vojnu pričuvu i teritorijalni ustroj vojske, te financiranje i održavanje istrošenog zastarjelog naoružanja.

Najnovijom odlukom o reorganizaciji vojske poražena je koncepcija dosadašnjeg ustroja hrvatskih oružanih snaga koju su kreirali generali Lucić i Stipetić. Na prošlotjednom sastanku Lucić se priklonio novom konceptu i tako izbjegao smjenu s mjesta načelnika Glavnog stožera koju su zagovarali svi njegovi podčinjeni od zapovjednika kopnene vojske generala Marijana Marekovića preko zapovjednika korpusa.

NATO je neslužbenim kanalima odaslao poruku kako HV ne može učiniti iskorak naprijed sve dok njezin model ustroja oružanih snaga zagovaraju sadašnji načelnik Glavnog stožera Lucić i predsjednikov savjetnik za vojna pitanja Stipetić. Pojednostavljeno: ne promijeni li Lucić svoje viđenje ustroja HV-a i ostane braniti postojeći teritorijalni i neučinkoviti model oružanih snaga, potrebno je obaviti i kadrovske promjene, odnosno smijeniti Lucića s mjesta načelnika oružanih snaga.

Kako bi se izbjeglo politiziranje stanja u oružanim snagama, odnosno sukob na relaciji Banski dvori – Pantovčak, Lucić je pristao na novi koncept, a ostanak Lucića na mjestu načelnika Glavnog stožera podržao je i predsjednik Mesić.

Od ovog mjeseca, među ostalim, počet će se dramatično smanjivati oružane snage, otpisat će se više od 1300 komada topova, tenkova, različitih cijevi velikih kalibara, a do 2006. ukinut će se i ročno služenje vojske.

Hrvatska vojska uskoro bi trebala dobiti zapovjedništvo za operacije koje će koordinirati aktivnosti svih hrvatskih postrojbi u mirovnim operacijama. Osim toga, podčinjene zapovjedništvu za operacije bit će stalno spremne snage iz različitih profesionalnih postrojbi HV-a. Ostat će samo jedan korpus kopnene vojske i jedan korpus pričuvnih snaga, flota ratne mornarice i brigada ratnog zrakoplovstva.

Premda je većina analitičara zaključila da je izdvajanje novca za obranu iz državnog proračuna u visini 1,8 posto BDP-a premalo za bilo kakvo pokretanje modernizacije, Nacional doznaje kako je zapravo riječ o 2 posto izdvajanja jer je Vlada izvan obrambenog proračuna izdvojila pola milijarde kuna za troškove mirovnih operacija, otpremnina i sličnih stavki. MORH i nije mogao dobiti više, jer još nema kvalitetnog planiranja potreba obrane i opravdanja za što bi se konkretno utrošila financijska sredstva.

Istodobno, dok se odvijala dramatična sjednica državnog vrha u Zagrebu, hrvatsko je obrambeno izaslanstvo na čelu s pomoćnicom ministra obrane Jelenom Grčić-Polić već otputovalo u Bruxelles i nestrpljivo čekalo rezultate kako bi u izravnim razgovorima s najvišim dužnosnicima NATO-a pokušalo promijeniti lošu percepciju i negativnosti koje su zabilježene za nedavnog posjeta NATO-ova stručnog tima Hrvatskoj.

Osim zabrinjavajućeg stanja u oružanim snagama, jedna od kritika NATO-ova izaslanstva bila je i netransparentnost ciljeva hrvatskih obrambenih struktura, no kako Nacional doznaje, takva je ocjena donesena zbog niza nesretnih okolnosti. Službeni dokument MORH-a u kojem su pregled postojeće situacije i neke od mjera koje se poduzimaju radi reforme sustava bio je za vrijeme boravka NATO-ova izaslanstva klasificiran kao tajna, a ni ministar obrane Rončević nije ga imao vremena proučiti pa prema tome nije bio dostupan ni izaslanstvu NATO-a.

Problem je što se u percepciji NATO-ovih dužnosnika, za razliku od hrvatskih, Hrvatsku već doživljava kao članicu Saveza pa se u Bruxellesu očekuju pravodobne informacije o svim procesima i promjenama unutar hrvatskih obrambenih struktura, što je obaveza članica Saveza.

Nacionalovi izvori potvrđuju kako su nakon izlaganja pomoćnice ministra obrane odahnuli i dužnosnici NATO saveza.

Sanaderova je vlada označila ulazak u NATO jednako vrijednim kao i ulazak u EU. Dvomjesečno deklarativno izjašnjavanje i lobiranje nije donijelo previše rezultata na vanjskopolitičkom planu bez pokretanja ključnih reformi u zemlji. Osim toga, zadnji posjet NATO-ova izaslanstva uoči lipanjskog summita NATO-a u Istanbulu nije ocijenjen uspješnim, što je bilo i više nego dovoljno da alarmira državni vrh.

Pokretanje najnovije reforme zapravo je i najveće od 2000., ne računajući pritom redukciju snaga, odnosno smanjenje broja pripadnika oružanih snaga. Reforme neće obuhvatiti samo oružane snage nego cjelokupni obrambeni sustav MORH-a, i to od personalnog upravljanja do dugoročnog planiranja financiranja obrambenih potreba. Državni je vrh zauzeo stav kako ulazak u NATO nije samo problem MORH-a ili HV-a nego cjelokupne Vlade i njezinih ministarstava, prije svega unutarnjih i vanjskih poslova, te Ministarstva financija.