Objavljeno u Nacionalu br. 435, 2004-03-16

Autor: Marina Biluš

NOVI GRAĐEVINSKI SKANDAL U ZAGREBU

1000 radnika ostat će bez posla zbog stopiranja sesvetskog POS-a

Odluka o stopiranju Poticane stanogradnje u Sesvetama, koju su donijele ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, imat će teške posljedice i izazavati sumnje u zakulisne igre i utjecaj građevinske mafije na politiku

S novonastalom situacijom ponovno su krenule priče o političkom "miniranju" projekta koji je 2001. pokrenulo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.S novonastalom situacijom ponovno su krenule priče o političkom "miniranju" projekta koji je 2001. pokrenulo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.Stopiranje projekta Poticane stanogradnje u Zagrebu na lokaciji u Sesvetama, koji je odlukom nove ministrice graditeljstva Marine Matulović-Dropulić i zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić stavljen na čekanje do 15. ožujka, izazvalo je revolt tvrtki koje su još lani potpisale ugovore za izvođenje građevinskih radova. Građevinari koji su na sesvetskoj lokaciji već priredili teren za gradnju 2725 stanova sada u neizvjesnosti strahuju od gubitka ugovorenih poslova. Zbog financijske štete s kojom se suočavaju jer su već uložile novac u pripremu terena, neke od tih tvrtki već su počele sastavljati liste za otpust radnika. Građevinari upozoravaju da bi odustane li se od projekta POS-a u Sesvetama mnoge tvrtke mogle propasti.

“Ove igrice netko će morati platiti. Neozbiljno je i sramotno da još od prošle godine ni jedan izvođač nije obaviješten kada da počne s radovima, a da ne govorim da, osim putem medija, nismo imali pojma da je projekt stopiran. Svi su izvođači morali državi dati jamstva banaka o ozbiljnosti posla, a sada se država ponaša kao da smo krenuli u gradnju poštanskih sandučića a ne tako skupih projekata”, rekao je Stanko Lazić, direktor tvrtke “GP Grading”, koja na projektu izgradnje POS-a u Sesvetama zapošljava 107 radnika, od kojih je zbog odgode radova već ovog vikenda otpušteno njih 15.

“Zbog prepucavanja nekoliko političara posao bi moglo izgubiti preko 1000 radnika. Mi ćemo morati otpustiti čak 50 posto ljudi, a slično će biti i s drugim izvođačima. Što se države tiče, definitivno ćemo tražiti naknadu štete i za uložen novac i za otpuštene ljude. Mi smo svoje obveze poštovali, Ministarstvo nije. Stvar je jasna”, zaključio je Stanko Lazić najavljujući kako će se u srijedu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca sastati predstavnici 11 tvrtki izvođača radova sesvetskog POS-a. Tada će odlučiti o tužbi koja bi državu mogla koštati stotine milijuna kuna.

Cijeli projekt vrijedan preko milijardu kuna u pitanje je dovela nova ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, koja je početkom veljače najavila kako je moguće da će se u Sesvetama graditi manje stanova, ali i da bi cijeli projekt mogao biti preseljen na drugu lokaciju. Ministrica je takvu odluku objavila 9. veljače nakon sastanka sa zagrebačkom gradonačelnicom Vlastom Pavić. Složili su se da će zbog prevelikog broja stanova i previše novca koji bi grad trebao uložiti u izgradnju komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja projekt POS-a u Sesvetama biti stavljen na čekanje do kraja veljače. Rok je naknadno pomaknut na 15. ožujka do kada Grad Zagreb mora odlučiti hoće li se uopće graditi na lokaciji bivše sesvetske farme te objaviti koliki su troškovi i hoće li ih i u kojem roku moći pokriti.

Program poticane stanogradnje, kroz koji su od proljeća 2001. do 31. prosinca 2003. u Hrvatskoj izgrađena ukupno 1023 stana, tako je nakon promjene vlasti ponovno postao predmet polemika, a prošlog je mjeseca ozbiljno “zapeo” upravo u glavnom gradu u kojem na kupnju stanova POS-a čeka oko 8000 obitelji. S novonastalom situacijom ponovno su krenule priče o političkom “miniranju” projekta koji je 2001. pokrenulo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Štoviše, ne jenjaju ni komentari da se projekt takozvanih Čačićevih stanova namjerno potkopava, kako bi građevinski lobi mogao ponovno stambene prostore neometano prodavati po astronomskim cijenama. Te se priče osobito vežu za grad Zagreb u kojem, kako se neprestano ”šuška”, najveća moguća cijena kvadratnog metra POS-ova stana od 910 eura opasno ruši cijenu “klasičnih” građevinarskih stanova čiji se kvadrat nerijetko prodaje i za trostruko više novca. I u samim se Sesvetama naveliko pričalo da izgradnja POS-a na lokaciji bivše svinjogojske farme nikada neće proći, jer gradnjom takvog projekta na jeftinom gradskom zemljištu nitko ne bi “dodatno” zaradio. Od samog početka projekta komentiralo se kako bi prodaja tog zemljišta gospodarskim subjektima poput velikih trgovačkih centara zadovoljila puno veće apetite.

Problemi s izgradnjom stanova POS-a na bivšoj farmi u Sesvetama nisu novost. Polemike se vuku već godinu dana, od sukoba gradskih koalicijskih partnera HNS-a i SDP-a prilikom donošenja lanjskog generalnog urbanističkog plana Zagreba i Sesveta. Tada je najviše bure izazvao upravo projekt izgradnje stanova POS-a na bivšoj svinjogojskoj farmi u Sesvetama. Tadašnje “Čačićevo” Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo te Udruženje hrvatskih arhitekata raspisali su natječaj za izradu prostorno programskih studija stambenih naselja u Španskom i Sesvetama. Među deset prispjelih radova pobijedio je projekt mladih arhitekata Sanje Gašparović, Darije Maletić-Mirko, Nataše Martinčić, Ivana Mlinara, Marije Premužić i mr. sc. Krunoslava Šmita koji su osmislili stambeno naselje sa 2725 stanova. No problem je bio u tome što je spomenuti natječaj raspisan prije nego što je usvojen novi GUP. Takav potez izazvao je protivljenje koalicijskog SDP-a, ali i struke.

“Sa Sesvetama je glavni problem bio taj što se natječaj provodio prije usvajanja GUP-a, što je neuobičajeno. Veliki sesvetski projekt odvijao se jako brzo, a onda je još ušao i u područje usvajanja GUP-a i tu su nastale nesuglasice. Trebalo je čekati donošenje GUP-a da se sve primjedbe stručno sagledaju i obrade. U toj brzini nije se pobliže razmotrilo pitanje pratećih sadržaja, infrastrukture. Da su ti aspekti kvalitetno i stručno urbanistički raspravljeni u početku, danas bi se izbjegli problemi”, rekao je prof. Ljubomir Miščević, predsjednik Udruženja arhitekata Zagreba, koji unatoč ovakvom stavu, POS općenito, kao i aktualne projekte u Sesvetama i Španskom, smatra korisnim i opravdanim. No ono što struka zamjera provedbi POS-a, dodao je Miščević, prevelika je ambicija kojoj nije dano dovoljno vremena za planiranje i provedbu.

“Sve je išlo prebrzo i u takvom se tempu neke stvari nisu mogle dovoljno stručno procijeniti. Činjenica je da natječaji često nisu bili dobro pripremljeni, a kratki rokovi zbog brzine na kojoj se inzistiralo struci su dali premalo vremena. Zbog brzine i neusklađenosti s GUP-om nije se pobliže razmotrilo pitanje pratećih sadržaja i komunalne infrastrukture, koji su danas razlog stopiranja projekta”, rekao je Miščević.

Kada je HNS lani stambeno naselje ipak uspio uvrstiti u novi GUP, protivnici i kritičari projekt su napali prije svega zbog činjenice da će se stanovi graditi na neprimjerenom prostoru bivše svinjogojske farme okružene tvorničkim halama, skladištima i velikim trgovačkim centrima u gospodarskoj zoni. Taj je stav prilikom stopiranja sesvetskog POS-a prije mjesec dana podržala i Marina Matulović-Dropulić priznavši kako smatra da je ta lokacija primjerenija gospodarskoj zoni. Pozvala se na još jedan argument protiv sesvetskog POS-a koji se povlači još od usvajanja GUP-a Zagreba i Sesveta ? loša komunalna infrastruktura, naime, zahtijeva velika ulaganja. Cijelo područje Sesveta na kojem danas živi oko 65.000 ljudi zaista “boluje” od katastrofalne komunalne infrastrukture. Najveći danak komunalnom rasulu plaćaju upravo stanovnici dvaju južnih sesvetskih naselja Sopnice i Jelkovca, u blizini kojih bi trebalo niknuti naselje od 2725 stanova sa, kako je predviđeno, dvije nove škole sa sportskim dvoranama, crkvom, ambulantom i ostalim sadržajima za kojima stanovnici Sesveta doslovce vape. Upravo ti novi sadržaji planirani u novom stambenom naselju HNS-u su u “gradskim” prepucavanjima s SDP-om poslužili kao argument za opravdanost lokacije bivše farme. Usto, HNS je, za razliku od protivnika, izgradnju nove komunalne infrastrukture vidio kao veliki plus, a nikako kao opterećenje za Sesvete.

“U tome leži šansa za cijele Sesvete, jer će se na temelju ovog projekta koji sam nosi glavninu troška infrastrukture napokon urediti i infrastruktura za ostatak Sesveta, koju Grad ionako mora napraviti”, rekla je Alenka Košiša Čičin Šajn, bivša pomoćnica ministra Radomira Čačića zadužena za POS, danas HNS-ova zastupnica u Hrvatskom saboru. Uvjerena je da Zagreb može izdvojiti potrebna sredstva za svoju najmnogoljudniju četvrt koja ionako vapi za novom infrastrukturom. “Neshvatljivo je da je Grad tek sada počeo stvarati probleme oko troškova komunalne infrastrukture, kada je s Ministarstvom već odavno potpisao predugovor o međusobnim pravima i obvezama. Potpisivanjem tog ugovora Grad je prihvatio principe programa, a princip je da se na najvišu cijenu od 910 eura za kvadrat stana građenje financira sa 700 eura, a komunalno opremanje sa 210 eura. U 210 eura 70 može iznositi zemljište, a 140 komunalna infrastruktura. To je bilo jasno u startu i nitko se ne može pretvarati da nije znao što potpisuje”, rekla je Alenka Košiša Čičin Šajn. S njom se očito ne slažu ni Marina Matulović-Dropulić ni Vlasta Pavić koje su se, iako nisu objavile točan iznos troškova, izjasnile da bi grad u projekt morao uložiti oko 450 milijuna kuna, od kojih je 200 milijuna kuna potrebno za izgradnju dvije škole i vrtića planiranih u novom stambenom naselju.

“Prošla je vlada lani u svibnju kroz program izgradnje i obnove škola odobrila sredstva za izgradnju osnovne i srednje škole s dvoranama u Sesvetama. Dakle, dio je novca za prateće sadržaje već osiguran. Osim toga, velik dio sredstava može se nabaviti iz komunalnog doprinosa. Cijena doprinosa formira se s obzirom na atraktivnost lokacije. Tako je recimo cijena u Sesvetama minimalna, a cijena gradnje aktualnih nebodera u samom gradu višestruko raste. Ono što se privredi od tih naknada pretvara se u prosjek i iz te se svote solidarno gradi tamo gdje treba. A gdje više treba nego u Sesvetama? Od svih gradnji u Zagrebu sredstva idu u zajednički fond koji služi za unapređenje standarda infrastrukture u samom gradu, a tko je u Zagrebu vredniji od njegovih građana? To što Grad prikupljeni novac ne troši tako, nego ga transferira u druge tko zna kakve investicije, druga je stvar”, zaključila je Alenka Košiša Čičin Šajn.

No ministrica Marina Matulović-Dropulić i gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić već razmatraju i alternativne lokacije kod kojih bi troškovi navodno bili puno manji, uvjeravajući pritom kandidate za kupnju stanova POS-a da time neće ostati ni zašto uskraćeni te da projekt POS-a u Zagrebu nikako nije pod upitnikom. Uvjeravaju i izvođače da neće izgubiti ugovorene poslove. No ti isti izvođači već su, tvrde, izgubili milijune, a radnici posao.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika