Objavljeno u Nacionalu br. 435, 2004-03-16

Autor: Mislav Šimatović

Katastrofalne posljedice politike prema željeznicama

RH će nakon 2006. održavati pruge na kojima će zarađivati stranci

Odlukom da odgodi modernizaciju željeznica na godinu dana, Vlada RH uštedjela je 1,5 milijardi kuna, ugrozila HŽ koji se neće moći nositi s konkurencijom nakon obvezne liberalizacije tržišta 2006. i zaustavila razvojni projekt o kojem ovisi gospodarska stabilnost države

Iz Drempetiću bliskih izvora doznali smo kako on smatra da mu je Sanader svojim optužbama oduzeo mogućnost da vjerodostojno vodi sustav HŽ-a.Iz Drempetiću bliskih izvora doznali smo kako on smatra da mu je Sanader svojim optužbama oduzeo mogućnost da vjerodostojno vodi sustav HŽ-a.Odluka o usporavanju modernizacije Hrvatskih željeznica mogla bi ugroziti gospodarsku stabilnost države, zaustaviti pozitivne makroekonomske trendove i otvoriti socijalne probleme u zemlji, a možda i izvesti tisuće radnika na ulice. Vlada premijera Ive Sanadera ne vidi HŽ u ulozi lokomotive gospodarstva i odbacuje svaku mogućnost da se istim tempom nastavi njezino restrukturiranje. Rezultat je to prošlotjednog sastanka dvaju izaslanstava na visokoj razini između predstavnika bivše i sadašnje vlade. Na tom je sastanku ekipa Ivice Račana nastojala urazumiti Sanaderovu da prihvati model financiranja HŽ-a kroz trošarine i nastavi s modernizacijom sustava.

Slavko Linić Zaustavljanje razvoja željeznice uzrokovat će porast nezaposlenosti i nelikvidnost jer je s HŽ-om povezano stotinu tvrtki iz metaloprerađivačke industrije Iz Vlade bivšoj vlasti poručuju da bi novca za željeznice danas bilo da prošle godine nije unaprijed potrošeno 1.5 milijardi kunaRestrukturiranje HŽ-a, mastodonta koji desetljećima gomila gubitke i gdje se štrajkovi pružnih radnika i vlakovođa izmjenjuju s ubojstvima sindikalnih vođa, počelo je za mandata Račanove vlade. Ona je odlučila od željeznica napraviti razvojni projekt važniji i od izgradnje cesta. U čitav projekt trebalo je tijekom nekoliko godina uložiti 15 milijardi kuna proračunskog novca, od čega bi 12 milijardi otišlo na obnovu infrastrukture, a tri milijarde na nove vagone i lokomotive. U restrukturiranje HŽ-a dosad je uloženo šest milijardi kuna, a ove je godine u sustav trebalo unijeti još tri milijarde kako bi se željeznice na vrijeme pripremile za nadolazeću konkurenciju. Naime, Hrvatska će već 2006. morati liberalizirati tržište željezničkih usluga, a sa svojim vagonima i lokomotivama starim 30 godina HŽ nema apsolutno nikakve šanse dobiti koncesiju za vožnju dvama europskim koridorima koji prolaze kroz Hrvatsku. Ne modernizira li se do tada, HŽ će nakon 2006. novcem državnog proračuna održavati pruge kojima će voziti austrijski, mađarski ili slovenski vlakovi, dok će hrvatski ostati na sporednim kolosijecima i u hangarima.

Suočena s potrebom da ispuni koncesije dane manjinama i umirovljenicima, bez kojih opet nema parlamentarne većine, Sanaderova vlada morala je povući iznuđeni potez i, kako je to u Saboru objasnio ministar Božidar Kalmeta, na godinu dana odgoditi projekt modernizacije željeznica. Ta godina odgode za ministra Ivana Šukera znači proračunsku uštedu od 1,5 milijardi kuna, ali za HŽ je ona godina fatalnog kašnjenja, jer će 2006. biti sasvim besmisleno početi modernizaciju koja bi do tada trebala biti završena.

Da je odluku o zaustavljanju ovog za Hrvatsku prvorazrednog razvojnog programa bilo teško donijeti, pokazuje početno nesnalaženje i suprotnost u izjavama ministara Kalmete i Šukera. Najprije je Šuker otklonio svaku mogućnost nastavka radova na prilagodbi pruge Zagreb -Split za dolazak osam kupljenih nagibnih vlakova, a Kalmeta ga je odmah demantirao tvrdnjom da se radovi nastavljaju i da vlakovi stižu, kako je i planirano, polovicom lipnja. Lička će se pruga, dakle, popraviti, ali to je samo manji segment ukupnoga projekta restrukturiranja HŽ-a i njegove prilagodbe EU standardima.

Da je ova tema Vladi neugodna, vidjelo se i po tome kako je mlako i neuvjerljivo Kalmeta pred zastupnicima branio zakon kojim se odgađa modernizacija HŽ-a, ne nudeći zapravo nikakve odgovore na pitanja što će biti s HŽ-om ako svoju prilagodbu ne završi do 2006.

Nastojeći izbjeći da se o ovoj katastrofalnoj Vladinoj odluci u javnosti raspravlja na analitičan način, uz predočenje svih pogubnih posljedica zaustavljanja važnog razvojnog projekta, Sanader je na stranačkoj proslavi u Karlovcu upravu HŽ-a prozvao zbog navodnih malverzacija u nabavi nagibnih vlakova, optužujući je za uzimanje provizije od deset posto. Suočen s paušalnim i uvredljivim optužbama koje nisu bile potkrijepljene ni jednim uvjerljivim dokazom, ali još više svjestan posljedica zaustavljanja razvojnog programa, predsjednik uprave HŽ-a Marijan Drempetić podnio je neopozivu ostavku, iako ga je navodno Kalmeta nagovarao da ostane na čelu HŽ-a. Zbog obećanja danih Kalmeti Drempetić nije htio ništa komentirati do održavanja ovotjedne Skupštine HŽ-a, samo je kratko prokomentirao da za njega modernizacija željeznica nema alternative. Iz Drempetiću bliskih izvora doznali smo kako on smatra da mu je Sanader svojim optužbama oduzeo mogućnost da vjerodostojno vodi sustav HŽ-a. Suočeni s prijetećim skandalom i u pokušaju da ga izbjegnu, članovi Sanaderove vlade pristali su na sastanak s predstavnicima bivše vlasti koji su upozorili na važnost projekta i na potrebu da se on nastavi. Uzalud. HDZ je ostao pri svojoj odluci, uz tvrdnju kako novca za tako skup projekt nema. Hadezeovci optužuju Račanovu vladu da je ona kriva za ovakav razvoj događaja jer je iza sebe ostavila proračunske razvaline, a milijardu i pol kuna koje bi ove godine trebalo unijeti u HŽ potrošila već prošle proračunske godine. Predsjednik NO HŽ-a i potpredsjednik bivše vlade Slavko Linić, za čijeg je mandata počelo restrukturiranje HŽ-a, upozorio je da će zaustavljanje razvoja željeznice ugroziti gospodarski rast i makroekonomsku stabilnost zemlje, da će se ponovno povećati nezaposlenost, a javit će se i nelikvidnost. Ovako zle prognoze objašnjava činjenicom da je uz sudbinu HŽ-a vezana čitava metaloprerađivačka industrija, 16 tvrtki kćeri koje danas posluju profitabilno te hrvatske riječne i morske luke. Kriza HŽ-a pogodit će više od 30 tisuća ljudi i više od stotinu tvrtki. Problemi će nastati u velikim privrednim sustavima kao što su “Gredelj”, “Đuro Đaković”, “Rade Končar”, hrvatske luke, ali i u 16 tvrtki kćeri, te ostalim brojnim manjim tvrtkama čije je poslovanje posredno ili neposredno vezano uz HŽ.

Novca, tvrdi Linić, ima, jer bi se milijardu i pol kuna potrebnih ove godine za nastavak razvojnog projekta moglo namaknuti povećanjem trošarina na benzin za 30 lipa, a još toliko dodati iz proračuna, čime bi se račun zatvorio. Odluka da se modernizacija zaustavi to je nerazumnija, objašnjava Linić, ako se zna da će Vlada ove godine uložiti 1,4 milijarde u HŽ kako bi održala postojeće stanje. No HDZ-ova vlada sve je argumente i predloženi model financiranja odbacila. Visoki izvor u Sanaderovoj vladi tvrdi da nije toliko problem u poskupljenju benzina, koliko u deficitu proračuna. Odbacuju tvrdnje da Željeznice plaćaju cijenu predizbornih obećanja i HDZ-ove većine u parlamentu. Da lani nisu unaprijed potrošili 1,5 milijardi kuna za HŽ, poručuju iz Vlade, sada bi novca bilo. Osim toga, isti izvor ukazuje na neodrživost ubrzane modernizacije HŽ-a pozivajući se na negativno izvješće Svjetske banke iz 2002., kada su upozorili da bi taj brzi tempo restrukturiranja izazvao krizu sustava. To realno mišljenje su, kažu u Vladi, promijenili nakon što su ušli kreditom u projekt.

Epilog HDZ-ove avanture s Hrvatskim željeznicama još se potpuno ne nazire, ali je već iz ovih kontura prilično jasno da bi mogli dovesti u pitanje ne samo gospodarski razvoj, nego i sadašnju makroekonomsku stabilnost države.

NAGIBNI VLAK
Već ove turističke sezone Ličkom prugom trebali bi voziti super moderni nagibni vlakovi s propozicijama visoke udobnosti i brzine od 160 km na sat. Vlakovi imaju 134 sjedeća mjesta, od toga je četvrtina predviđena za prvi razred. Kola su klimatizirana, svako sjedalo ima audiosustav za više radijskih postaja, priključak za prijenosno računalo, a hrana i piće se poslužuju kao u avionu, kod sjedala. Osiguran je i širi prolaz za invalide.

PREDVIĐENO VRIJEME PUTOVANJA
Modernizacija HŽ-a ubrzava putovanje vlakovima:
Zagreb – Split sa 7,18 na 4,55 sata (- 2,13 sata)
Zagreb – Vinkovci sa 3,4 na 2,45 sati (- 16 minuta)
Zagreb – Osijek sa 4,09 na 3,06 sati (- 1,03 sati)
Zagreb – Rijeka sa 3,42 na 2,45 sati (- 57 minuta)

Branko Kreš, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske, najjačeg sindikata HŽ-a, koji ima pet tisuća članova.
NACIONAL: Kako sindikati gledaju na usporavanje modernizacije HŽ-a? – Usporavanje, ali ja bih rekao zaustavljanje razvoja HŽ-a donosi nesagledive posljedice, jer kada jednom nešto na željeznici stane, ne može se pokrenuti idućih 15 godina. Hrvatska željeznica stajala je od Domovinskog rata do 2000. godine i dolaska uprave na čelu s Marijanom Drempetićem. Čini mi se da aktualna hrvatska vlada ne zna što bi s HŽ-om, jedan ministar govori jedno, drugi drugo, a premijer hoda po HDZ-ovim proslavama i optužuje za nekakve provizije. I mi iz sindikata želimo znati tko je lopov. Stoga inzistiramo da se hitno osnuje povjerenstvo koje je najavio Sanader kako bi se ustanovila istina.
NACIONAL: Vaš sindikat nema prigovora na nagibne vlakove i njihovu cijenu? – Oni su nešto skuplji, ali kod takvih proizvoda uvijek je pitanje količine. Mi smo kupili samo osam vlakova, a tako malu seriju pristao je isporučiti jedino njemački Bombardier. Siemens, primjerice, nije htio isporučiti manje od 20 vlakova, a španjolski proizvođač je nudio hotel za koji je trebala nova lokomotiva.
NACIONAL: Kako vaši članovi gledaju na mogući dolazak konkurencije na hrvatske pruge i položaj HŽ-a u tom kontekstu? – Nespojivo mi je zaustavljanje razvoja HŽ-a s europskim opredjeljenjem HDZ-ove vlade, a posebice u kontekstu obilaska europskih metropola ministra Miomira Žužula. Vlada bi morala znati da EU traži modernizaciju željeznice, da u svojim direktivama traži liberalizaciju željezničkog prometa i ako 2006. dočekamo nespremni, to je krah HŽ-a. Važno je napomenuti da bi deset posto domaće industrije sudjelovalo u modernizaciji HŽ-a. Ovakvom odlukom nije dovedena u pitanje budućnost željezničara, nego i radnika “Đure Đakovića”, “Končara”, “Janka Gredelja” i drugih hrvatskih tvrtki. Prema zadnjim informacijama, u “Gredelju” ljude šalju na prisilni godišnji odmor dok ne vide hoće li se radovi nastaviti.
NACIONAL: Što je sa sigurnosnim aspektom putnika i uopće prometa ako se odustane od razvoja HŽ-a? – Sa starim lokomotivama ugrožavamo život putnika i siguran prijevoz roba, jer je važan i ekološki aspekt. Unija će svojim direktivama određivati uvjete i budu li ih samo oni pisali, bez našeg suodlučivanja, hrvatskim će prugama ići samo nečisti tereti.
NACIONAL: Jesu li sindikati pokušali razgovarati s predstavnicima Vlade? – Nevolja nove vlasti je u tome da odbija razgovarati sa sindikatima. Predstavnici pet sindikata, potpisnika kolektivnog ugovora, tražili su 11. veljače sastanak s resornim ministrom Kalmetom, upozoravajući ga dopisom što nas sve očekuje ako se zaustavi projekt. Uputili smo otvoreno pismo premijeru Sanaderu. Ali nitko nam nije odgovorio. Očita je, dakle, neodgovornost Vlade prema HŽ-u. Sve me ovo podsjeća na doba kada je bivši HDZ-ov ministar Borislav Škegro tvrdio da je za zaposlenike HŽ-a najbolje da sjede kod kuće, a da im Vlada šalje plaću, jer tako proizvode manje gubitke. Ako je odnos Vlade prema HŽ-u i danas takav, onda ne vidim budućnost Hrvatske željeznice, njezinih zaposlenika i njihovih obitelji.
NACIONAL: Sindikati za sada sa strane promatraju cjelokupnu situaciju. Hoće li i dalje biti tako? – Ne možemo se miješati u poslovnu politiku, ali ako procijenimo da su na bilo koji način ugrožena socijalna ili prava radnika, bit će socijalnih nemira. Vratit ćemo se u 1996., kada je HŽ štrajkao i po mjesec dana.

Vezane vijesti

I HŽ podnio kaznenu prijavu zbog spornog maila

I HŽ podnio kaznenu prijavu zbog spornog maila

Uprava HŽ Holdinga podnijela je danas kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe kako bi se što prije utvrdilo tko je i kako dostavio novinaru HTV-a… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika