U hrvatskim odvjetničkim krugovima još postoje podjele oko toga hoće li sudski proces protiv Čermaka i Markača početi u trenutku kada se na Sudu pojavi odbjegli general Gotovina ili će početi i bez njegova pojavljivanja.Prošlotjedno pojavljivanje umirovljenih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača na Haaškom sudu presudno će utjecati na to da Republika Hrvatska dobije status punopravnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji, doznaje Nacional iz krugova bliskih Haaškom tužiteljstvu. U tim se krugovima tvrdi kako će glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte uskoro pripremiti izvješće o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom koje će imati za cilj “snažno honorirati” najnovije poteze hrvatske vlade, odnosno ustvrditi kako je hrvatska vlada izručivanjem Čermaka i Markača učinila ključan potez za približavanje EU.

Da je tome tako potvrđuje Nacionalova informacija iz krugova bliskih Haaškom tribunalu gdje su sve više uvjereni da je hrvatska vlada promptnim izručivanjem Čermaka i Markača pokazala da bi na isti način postupila i s odbjeglim generalom Gotovinom ako bude dostupan hrvatskim policijskim i pravosudnim tijelima.

Takvo najnovije stajalište potpuno baca sjenu na dosadašnje tvrdnje iz Haaga kako je Gotovina u Hrvatskoj i da ga štite ljudi bliski Vladi, odnosno dio pripadnika hrvatskih obavještajnih službi.

Pozitivno mišljenje Haaškog tužiteljstva o suradnji Hrvatske s Haagom povezano je i s činjenicom da je hrvatska vlada izbjegla bilo kakvo politiziranje slučaja u zemlji, postignut je konsenzus s oporbenim strankama, a na ulicama nije bilo samozvanih stražara, paravojnih skupina, demonstracija i uobičajenog desničarskog folklora kakav je viđen protekle četiri godine. Time je, smatraju u Haagu, vlada Ive Sanadera pokazala da nema ništa zajedničko s HDZ-om iz devedesetih, što se do prije nekoliko mjeseci smatralo i u krugovima EU.

Koliki je značaj dolaska optuženih hrvatskih generala u Haag glavna je haaška tužiteljica pokazala i time što je osobno nazočila prilikom njihova izjašnjavanja o krivnji, što inače vrlo rijetko čini.

Dolazak hrvatskih generala, smatraju u tužiteljstvu, dobrodošao je haaškoj tužiteljici jer će, među ostalim, učiniti dodatan pritisak na srbijansku vladu Vojislava Koštunice koja ne želi surađivati s Međunarodnim kaznenim tribunalom za ratne zločine.

Premda se posljednjih dana govorilo da bi Carla Del Ponte mogla uputiti posebno pismo članicama EU i u njemu naglasiti veliki doprinos hrvatske vlade prilikom izručivanja Čermaka i Markača sudu, te takvim ocjenama usmjeriti odluku EU o pozitivnom avisu za Hrvatsku, to se nije dogodilo, nego je samo odgođeno do sljedeće rasprave o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Haaškim sudom.

Što se tiče suradnje s Haaškim sudom, umirovljeni generali Markač i Čermak učinili su sve što se od njih tražilo, ne samo nedavnim dobrovoljnim pristankom da se pojave, nego i više puta iskazanom spremnošću da surađuju s tužiteljstvom proteklih nekoliko godina. Nema sumnje da će zbog takve kooperativnosti Haaški sud za nešto manje od mjesec dana moći donijeti pozitivnu odluku o njihovu puštanju na slobodu do početka suđenja koje se, zbog prezauzetosti suda brojnim slučajevima, vjerojatno neće održati ove godine.

Sudac Carmel Agius rekao je kako “ima dovoljno razloga da Čermak i Markač zatraže da im se odobri privremeno puštanje na slobodu”, te da će ubrzati postupak za održavanje iduće statusne konferencije na kojoj bi se raspravljalo o tom zahtjevu. Naime, Čermakov odvjetnik Čedo Prodanović i Markačevi odvjetnici Miroslav Šeparović i Goran Mikuličić odmah nakon sjednice predali su zahtjev Sudu da se generale privremeno oslobodi do početka suđenja, priloživši potrebna pisana jamstva hrvatske vlade i jamstva optuženih.

U hrvatskim odvjetničkim krugovima još postoje podjele oko toga hoće li sudski proces protiv Čermaka i Markača početi u trenutku kada se na Sudu pojavi odbjegli general Gotovina ili će početi i bez njegova pojavljivanja, no takvo što ne treba previše zaokupljati pažnju hrvatske vlade.

Ovih će se dana održati prošireni sastanak Vijeća za suradnju s Haaškim sudom. S jedne strane, očekuje se da Vlada započne pravnu borbu koja bi trebala pobiti političke kvalifikacije iz haaških optužnica prema kojima su Markač, Čermak, Gotovina te pokojni predsjednik Tuđman za vrijeme i nakon “Oluje” kao zločinačka skupina proveli zločinački pothvat radi istjerivanja Srba iz tzv. Krajine.

S druge strane, zasigurno će se pokrenuti niz policijskih i pravosudnih aktivnosti kojima bi Vlada odredila pojedince odgovorne za počinjene ratne zločine, odnosno konkretna djela ratnog zločina, procesuirala ih i osudila, što nije bilo moguće devedesetih zbog pritiska vladajućeg HDZ-a na hrvatsko pravosuđe.

Prije svega, to bi ponajviše pomoglo Markaču i Čermaku jer bi u slučaju efikasnog i kvalitetnog rada na terenu vlada u roku od godinu dana pronašla stvarne počinitelje ratnih zločina dok još sudski proces Markaču i Čermaku ne počne. Obrana bi tada imala dodatnu argumentaciju u obrani svojih klijenata ne samo u području njihove individualne odgovornosti nego i rušenja kvalifikacije tužiteljstva o zločinačkom pothvatu da se istjera Srbe iz tzv. Krajine, svodeći zločine na nekontrolirane ispade pojedinaca.

Kako sada stvari stoje, ključni svjedoci protiv generala Čermaka i Markača bit će tadašnji kanadski generali i pripadnici UN-a Alain Forand i brigadni general Andrew Leslie, koji su ovih dana kanadskom tisku izjavili kako se Čermak hvalio da je osobno planirao bombardiranje Knina, a da je Hrvatska vojska udarala topništvom po ciljevima u Kninu koji nemaju veze s vojnim ciljevima.

Takva tvrdnja je apsurdna, jer Čermak nikada nije imao veze s topništvom, ni po jednoj zapovijedi tijekom “Oluje” nije bio uključen u planiranje ili izvođenje operacije, a došao je u trenutku kada je vojna operacija oko Knina već stala.

Svjedočenje kanadskoga generala, smatraju pravnici, ne može diskvalificirati Čermakovu obranu, niti Markačevu, jer specijalne postrojbe MUP-a nisu imale veze s bombardiranjem grada. Forandovo svjedočenje protiv Čermaka zapravo će biti osobno razračunavanje s hrvatskim generalom koji mu je jednom prigodom rekao kako Hrvati ne rade etničko čišćenje nego je riječ o pojedinim kriminalnim slučajevima. Čermak je od kanadskog generala tada zatražio da istraži svaki pojedini slučaj kriminalnog djela na što se Forand uvrijedio.

Idućih će mjesec dana Markač i Čermak čekati privremeno puštanje na slobodu boraveći u novom dijelu zatvora u Scheveningenu. Čermak će na hodnicima trećeg kata sretati Tihomira Blaškića, Mladena Naletilića Tutu, te generala JNA Pavla Strugara, a na Markačevu su drugom katu bivši čelni ljudi iz Službe državne sigurnosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki optuženi za zločine na Kosovu.

Odmah po dolasku u Haag Čermak i Markač predali su zdravstvenu dokumentaciju Haaškom sudu, a zdravstvenim su pregledom utvrđeni navodi iz dokumentacije, odnosno da optuženici zaista boluju od bolesti navedenih u dokumentaciji, što bi im trebalo osigurati i povoljniji smještajni tretman. Čermak nije odmah dobio ortopedski krevet, ali će problem biti riješen za koji dan. Upravitelj zatvora je rekao kako je fizička odvojenost dvojice generala samo trenutačna i da je to posljedica smještajnog kapaciteta u zatvoru, a nikako planiranog čina. Sljedeći odlazak u Haag odvjetnički timovi obojice optuženika očekuju u idućih mjesec dana kada bi se trebalo odlučivati o privremenom puštanju optuženika na slobodu.

Povratak u Hrvatsku, i za Čermaka i za Markača, bit će prilika da se uvjere koliko je Vlada ispunila svoja obećanja koja su im na odlasku u Haag dali ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.