Da bi Hrvatska dobila priliku provoditi postupke umjesto Haaškog tribunala, potrebno je ispuniti određene uvjete i osnovati poseban sud za ratne zločine.Hrvatska Vlada priprema reformu pravosuđa kojoj je glavni cilj spriječiti dolazak novih haaških optužnica, te pokušati prebaciti u Hrvatsku barem neka od već predviđenih haaških suđenja. Vlada želi izmjenama Kaznenog zakona pokazati da je sposobna preuzeti što više slučajeva koji se pred Haaškim sudom vode protiv hrvatskih generala. Također, cilj je preuzeti i svaki sljedeći postupak koji bi Tribunal mogao pokrenuti protiv hrvatskih vojnika i časnika. Nerealno je očekivati od Tribunala da hrvatskom pravosuđu prepusti postupak koji se tamo vodi protiv generala Ante Gotovine, ali se donedavno očekivalo da bi Tribunal ipak mogao popustiti kad je riječ o postupcima protiv Ivana Čermaka i Mladena Markača. Nacionalov izvor blizak Ministarstvu pravosuđa rekao je da to za sada nije moguće, ali smatra da postoji realna mogućnost da Hrvatskoj bude prepušten slučaj Ademi.

Prema ovom izvoru, optužnice koje terete Markača i Čermaka duboko su povezane s optužnicom protiv Gotovine, odnose se na iste zločine, isto mjesto i vrijeme, tako da su i ti postupci povezani, iako su optužnice odvojene. S obzirom na to, dok se ne odbace dijelovi optužnica koji te postupke povezuju i dok se postupci ne razdvoje, ne može se očekivati njihovo prepuštanje hrvatskom pravosuđu. S druge strane isti je Nacionalov izvor rekao kako se može očekivati da će Tribunal, nakon ispunjavanja svih uvjeta, hrvatskom pravosuđu prepustiti procesuiranje generala Ademija. Optužnica protiv Ademija nije povezana sa slučajevima Gotovine, Markača i Čermaka, ona se ne odnosi na područje Knina i akciju “Oluja”, nego na zločine počinjene tijekom oslobađanja Medačkog džepa. Isti izvor dodaje kako je vjerojatan scenarij po kojem će sve istražne radnje obaviti tužiteljstvo Tribunala, a suđenje bi se prepustilo hrvatskom pravosuđu.

Da bi Hrvatska dobila priliku provoditi postupke umjesto Haaškog tribunala, potrebno je ispuniti određene uvjete i osnovati poseban sud za ratne zločine. Jedan je uvjet zakonodavstvo prilagođeno zakonodavstvu Europske unije što se tiče odredbi Kaznenog zakona koje se odnose na kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, u što spadaju ratni zločin i genocid, te odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na istražne radnje u postupku. Da bi ispunilo ovaj uvjet, Ministarstvo pravosuđa okupilo je radnu skupinu na čelu sa Željkom Horvatićem, šefom katedre kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i tvorcem hrvatskog Kaznenog zakona iz 1997. Uz Horvatića, u radnoj skupini su Davor Derenčinović, također s katedre kaznenog prava, pravni eksperti s Vrhovnog suda, iz Državnog odvjetništva i Odvjetničke komore. Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u razgovoru za Nacional kazala je kako se članci Kaznenog zakona koji se odnose na ratni zločin neće mijenjati, jer su već sada u skladu s Rimskim statutom i načelima kojima se vodi Haaški tribunal, nego će se mijenjati neki dijelovi koji se odnose na istražne radnje i dokazni postupak, dakle načela koja su dijelom Zakona o kaznenom postupku. Stvar je u tome da Tribunal provodi istrage i prihvaća dokaze po načelima anglosaksonskog prava, koja su bitno različita od hrvatskog i kontinentalnog prava. U tom se smislu hrvatsko pravosuđe mora prilagoditi.

Osim promjene zakona, da bi profunkcionirao hrvatski sud za ratne zločine, potrebno je dodatno educirati suce. “Organizirat ćemo edukaciju sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, policije i novinara koji će pratiti suđenja. Seminari će se održavati u svibnju i lipnju ove godine. U seminare će biti uključeni neki od sudaca Tribunala, strani i domaći stručnjaci međunarodnog prava, a uključit ćemo i suce Vrhovnog suda. Osobno sam u dobroj komunikaciji s Haaškim tribunalom i sve se ove aktivnosti već konkretno dogovaraju”, govori Vesna Škare-Ožbolt. Cilj je tih seminara potpuno upoznati sve strane u budućim postupcima s načelima rada hrvatskih sudova za ratne zločine, ali i preko edukacije novinara osigurati jasno izvještavanje javnosti o svim postupcima koji će se voditi. Potpuno transparentnim prikazom suđenja trebao bi se izbjeći ili barem maksimalno smanjiti pritisak javnosti na suce i tijek samih suđenja.

Upravo to je još jedan uvjet koji Tribunal traži da Hrvatska ispuni, klima u kojoj se javnost nalazi. Teško je vjerovati da bi Tribunal postupke predao domaćem pravosuđu u situaciji u kojoj bi ispred hrvatskih sudova demonstriralo na tisuće građana i u kojoj bi suci bili pod prevelikim pritiskom, ili još gore u neposrednoj opasnosti. Doduše toga danas u Hrvatskoj nema, a zadatak je Vlade uvjeriti Tribunal da toga neće ni biti, odnosno da je klima u Hrvatskoj povoljna za provođenje postupaka bez opstrukcija.

Ministrica Škare-Ožbolt sve je ovo zaključila u nekoliko rečenica: “Carla Del Ponte najavila je mogućnost da nacionalni sudovi dobiju neke predmete, ali za njih moraju biti spremni. Mi ćemo tu ponudu iskoristiti i osigurat ćemo uvjete da suđenja budu doista kvalitetna. To je jako velik korak i ukazali su nam veliko povjerenje.”

Uz dio koji se odnosi na preuzimanje haaških postupaka i osnivanje domaćeg suda za ratne zločine u prvu fazu reforme pravosuđa spada i usklađivanje odredbi Kaznenog zakona s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih konvencija na području organiziranog i računalnog kriminala, suzbijanja terorizma i njegova financiranja, te svih oblika korupcije. Također će se mijenjati neke odredbe koje se odnose na kaznena djela protiv časti i ugleda, u što spadaju uvreda i kleveta. O tome Vesna Škare-Ožbolt kaže: “Izmijenit ćemo članak koji se odnosi na klevetu, vezano uz kažnjavanje novinara za klevetu. To zasigurno nećemo napraviti onako kako je pokušala bivša vlast. Ja sam apsolutno protiv kažnjavanja novinara za klevetu.” Što se tiče kaznenih djela vezanih uz opojne droge, ministrica kaže: “Ni danas, kao ni prošle godine kada je napravljena izmjena Kaznenog zakona koju je Ustavni sud poništio, nema dovoljno političke volje da se dekriminalizira uporaba lakih droga. S obzirom na to, kada bismo tako nešto predložili, ne bismo u Saboru dobili potrebnu većinu. Radi toga ćemo ovom promjenom konzumiranje svih droga ostaviti u domeni kaznenih djela, ali ćemo mnogo jasnije i preglednije razdvojiti što spada u male količine droge, a što u raspačavanje. Prema tome, iako to neće prijeći u domenu prekršaja, za posjedovanje malih količina droge neće se izricati zatvorske kazne. To ipak treba odvojiti od dilanja i takvim ljudima se mora omogućiti liječenje, a ne im odrediti zatvorsku kaznu. Takve stvari ne treba rješavati isključivo i samo u kaznenopravnoj domeni.” Uz sve navedeno, kako kaže Vesna Škare-Ožbolt, uvest će se i promjene u inkriminacijama koje se odnose na takozvani gospodarski kriminal i djela s elementima nasilja, kaznena djela protiv okoliša, zdravlja ljudi, sigurnosti platnog prometa i poslovanja. “Neka će se rješenja u navedenim glavama Kaznenog zakona mijenjati, a neka će ostati kao i do sada. U svakom slučaju ova će radna skupina sve glave i članke Kaznenog zakona detaljno pregledati i uskladiti s međunarodnim konvencijama”, zaključuje Vesna Škare-Ožbolt.

Prema najavama ministrice i Željka Horvatića izmjene i dopune Kaznenog zakona provest će se po žurnom postupku i trebale bi biti gotove u prvom kvartalu ove godine. Dakle, na dnevnom redu sljedeće sjednice Sabora trebala bi se pojaviti izmjena Kaznenog zakona.

U drugi dio reforme, koja se također već provodi ali će dulje trajati, spada rješavanje dubljih problema pravosudnog sustava. Taj se dio prije svega odnosi na rješavanje više od milijun i pol nagomilanih slučajeva koji se nalaze pred hrvatskim sudovima. U svezi s tim Hrvatska je nedavno dobila negativnu kritiku voditelja misije OESS-a Petera Semnebyja i američkog State Departmenta. “Slažem se s kritikama koje se odnose na broj neriješenih predmeta, to je ozbiljan problem. Upravo zato pokušavamo napraviti sve da se taj zaostatak što prije riješi. Osim toga, ne možemo očekivati ulazak u EU niti investicije, pogotovo greenfield investicije, ako nemamo riješeno stanje u zemljišnim knjigama, odnosno ako se zemljišno knjižni ispisi ispisuju rukom, ako gruntovnica nije kompjuterizirana, ako ljudi čekaju na upis u zemljišne knjige pet ili šest godina. Mi to trebamo riješiti ne samo zbog EU nego i zbog samih sebe”, kaže Vesna Škare-Ožbolt. Prve mjere za rješavanje nagomilanih slučajeva napravljene su Zakonom o sudovima, kojim je omogućeno prebacivanje predmeta s više opterećenih na manje opterećene sudove. Osim toga, nedavno usvojenim proračunom za 2004. osiguran je novac za uvođenje većeg broja sudskih savjetnika koji bi trebali pomoći u rješavanju nagomilanih slučajeva. Uz to, ministrica kaže kako nije nužno da se svi slučajevi rješavaju na sudovima, dio njih može se riješiti kroz državnu upravu i nagodbe s građanima. “Prebacivanjem bagatelnog kriminala, u što spadaju primjerice slučajevi neplaćenog parkiranja, sa sudova na državnu upravu smanjio bi se pritisak na sudove, koji bi tada mnogo brže i efikasnije rješavali kompliciranije slučajeve”, tim riječima objašnjava planiranu reformu pravosuđa ministrica Vesna Škare-Ožbolt uz obećanje: “Reforma će ići jako brzo, već će ove godine biti vrlo ozbiljnih pomaka u pravosuđu, ja to obećavam.”

OBRANA SA SLOBODE
Premda ni istrage ni suđenja generalima Čermaku i Markaču neće biti prepuštena hrvatskom pravosuđu, Nacionalov izvor blizak Ministarstvu pravosuđa kaže kako će se njima dvojici najvjerojatnije dopustiti obrana sa slobode. “Generali su i dosad surađivali s istražiteljima, obojica su i prije nego što su optužnice službeno stigle u Zagreb najavili kako će se odazvati sudu, a čim su optužnice dobili dragovoljno su otišli u Scheveningen. Tako su sudu jasno pokazali spremnost na suradnju. Uz to i hrvatska je Vlada dala jamstva, koja je osobno potpisala ministrica pravosuđa, da će se i Markač i Čermak pojaviti na sudu kada bude potrebno. Čak je i Carla Del Ponte javno kazala kako se tužiteljstvo Tribunala neće protiviti zahtjevu obrane da generali suđenje dočekaju na slobodi. Na temelju svega toga realno je očekivati kako će, nakon što odvjetnički timovi takav zahtjev podnesu, Haaški sud na obranu sa slobode i pristati”, rekao je Nacionalov izvor.