"Naš je cilj širenje broja institucija koje primaju plaćanje karticama, bilo da su to trgovine, benzinske postaje ili frizerski saloni".Plaćanje kreditnim karticama gospodarstvenici smatraju dobrim jer ostavlja novac na raspolaganju bankama, koje zbog većih depozita mogu više investirati u gospodarstvo. Ipak, neki i dvoje koriste li građani kartice zbog osviještenosti o modernom načinju raspolaganja svojim prihodima, ili iz puke potrebe za kratkoročnim zaduženjem. Premda u ukupnom broju kartica u Hrvatskoj premoćno dominiraju debitne kartice, promjena potrošačkog mentaliteta dovela je do naglog povećanja broja kreditnih kartica. Među kartičarskim kućama vodeća u Hrvatskoj je Visa, koja je do veljače imala oko 1,6 milijuna korisnika, a u području kreditnih kartica zabilježila je rast od čak 188 posto. Ovaj vodeći svjetski brand na području kartičarstva godišnje ostvari 2,8 bilijardi dolara prometa u kartičnoj potrošnji u 150 zemalja, a o ciljevima i planovima ove tvrtke za hrvatsku u ekskluzivnom intervjuu za Nacional govori Visin country manager za Hrvatsku Jean-Marc Tonti.

Razvoj kartičarstva u Hrvatskoj priječe trgovci ? naš je cilj da se plaćanje karticama uvede i u frizerskim salonimaNACIONAL: Hrvatska je lider po broju Visa kartica u srednjoistočnoj europskoj regiji. Možete li reći kako stojimo u usporedbi sa razvijenijim dijelovima svijeta, zapadnom europom i SAD-om? – Jedna je stvar biti lider u ovoj regiji, a drugo je uspoređivati se sa razvijenim zapadnim tržištima koja su razvoj započeli prije 40 godina. U trenutku kada u Hrvatskoj bude oko 5 milijuna Visa kartica moći ćemo povlačiti takve usporedbe. Uvjeti za to bit će ispunjeni kada banke steknu povjerenje u platežnu moć šireg sloja ljudi i počnu nuditi kartice ne samo svojim, nego i tuđim klijentima.

NACIONAL: Koliko će vremena trebati Hrvatskoj da dostigne tu razinu? – Hrvatska je na pravom smjeru, ali trenutačno su najveća prepreka trgovci, to jest broj trgovina koje primaju plaćanje karticom. Naš je cilj širenje broja institucija koje primaju plaćanje karticama, bilo da su to trgovine, benzinske postaje ili frizerski saloni. Ljudi će lako razviti navike poput onih u zapadnim zemljama da ne moraju nositi novac sa sobom , nego samo kartice gdje god idu. Kada tržište dostigne zapadni nivo ljudi neće koristiti bankomat niti uopće dizati plaću nego će plaćati karticama. Procjenjujem da će hrvatska takvu promjenu mentaliteta doživjeti već kroz nekoliko godina.

NACIONAL: Zašto bi ljudi koristili kartice, kada im trgovci često nude znatne popuste na gotovinu? – To nije situacija tipična za Hrvatsku, slično nepovjerenje trgovaca prema plastici postojalo je i u Engleskoj prije desetak godina. Vrijeme se ?skraćuje?. Hrvatskoj neće trebati 10 godina da razvije to povjerenje trgovaca. Procjenjujem da će takvi gotovinski popusti nestati već za dvije tri godine. Trgovci će shvatiti prednosti plaćanja karticama, sigurnost i jednostavnost koju one donose. Nezgodno i nesigurno je primjerice, trgovini elektroničkih uređaja baratati kešom. Osiguravanje gotovine zapravo mnogo košta.

NACIONAL: Kartica u trgovinama nisu jednako primljene u svim regijama hrvatske. Koje su vam regije najinteresantnije i gdje planirate veći razvoj? – Činjenica je da su Dalmacija i Istra pune turista, pa su lokalne banke progurale korištenje kartica. Prošao sam danas kroz zagrebačke trgovine, ovdje kartice primaju u jako visokom postotku. Najviše prostora za širenje ima Slavonija, koja je tradicionalno bila slaba jer nije turistički i gospodarski razvijena. Ipak, zagrebačke banke i slavonska banka napravile su tamo dobar posao postavljajući terminale i otvarajući vrata uslužnih djelatnosti.

NACIONAL: Kako turizam utječe na ukupan broj transakcija? – Prošle godine imali smo osam milijuna transakcija samo od korisnika iz Hrvatske. Stranci su u Hrvatskoj prošle turističkoj sezoni potrošili više od milijardu kuna, što je porast od gotovo 50 posto u odnosu na godinu prije. Zanimljivo je da je više od polovice tog novca potrošeno za izravno plaćanje a ne za podizanje gotovine.

NACIONAL: Troše li Hrvati preko kartica u inozemstvu? – Ogromna većina transakcija napravljena je u zemlji. Normalno, hrvati troše u svom mjestu i regiji s izuzetkom turističke sezone. Sve zemlje u srednjoj Europi imaju sličnu situaciju jer standard života još nije dovoljno visok. Recimo Poljaci imaju 10 milijuna kartica gotovo sav promet obavljaju unutar države. U Hrvatskoj se dosta vanjske potrošnje obavlja u pograničnim područjima za šoping, uz mađarsku austrijsku, slovensku i talijansku granicu, ali sve je to zanemarivo u usporedbi sa količinama novca koje stranci troše u Hrvatskoj.

NACIONAL: Kako objasniti činjenicu da Hrvati predvode regiju u postotku korištenja vaših kartica u trgovinama? – Prema našim podacima Hrvati troše 45 posto novca preko Vise u trgovinama. U ostalim zemljama regije kartice često koriste samo da bi podigli plaću. Mislim da su razlozi većeg postotka nego u ostalim zemljama su prije svega povijesni. U bivšoj Jugoslaviji kartice su građanima dostupne već više od 20 godina, ljudi su se navikli na njih. Mađarska, Poljska i Češka otvorile su se zapadu desetak godina kasnije pa im treba duže vremena da razviju zapadni stav prema karticama. Osim toga Hrvatska je tradicionalno turistička zemlja što je nužno vezano za rasprostranjenost i prihvaćenost plaćanja karticama. Što je više trgovina koje primaju kartice, sigurno će biti i više transakcija. Također, u posljednje tri godine mnogo smo aktivniji marketinški nego ranije.

NACIONAL: Je li potrošnja preko kartica ustvari indikator siromaštva hrvatskih građana, budući da ih koriste za kupovanje elementarnih životnih potrepština? – Ne. To je jednostavno odraz želje naših klijenata u Hrvatskoj za jednostavnijim i lakšim rukovanjem novcem. Ovo je normalan prvi korak kod ekonomija u tranziciji. Činjenica je da ljudi često kupuju svakodnevne stvari koje im svakodnevno trebaju ne znači ništa. Jednostavno, Hrvati još nisu dovoljno bogati da kupuju stvari koje ne trebaju putem kartica, ali ne kupuju ih ni za keš. Kada se standard poveća i ljudi budu imali veće plaće siztuacija će biti drugačija. Razvoj kartičarstva općenito se odvija bez obzira na bruto domaći proizvod.

NACIONAL: Nije li vas strah poslovati u prezaduženoj zemlji, čiji su stanovnici zatrpani kreditima? – Kad je riječ o kreditnim karticama, banke koje ih izdaju bile su vrlo oprezne. U ovom trenutku banke segmentiraju korisničku bazu. Gledaju profil klijenata i ne daju svakom kreditnu karticu ? samo ljudima sa dobrim poslom i dobrim primanjima. Kada se tržište i gospodarstvo razviju, banke će nuditi kartice širem sloju pučanstva, i to ne samo svojim klijentima, nego i klijentima drugih banaka. Korištenje kartica jednostavno ne znači zaduživanje. U Americi svatko ima po četiri, pet kartica ali država zbog toga nije bankrotirala.

NACIONAL: Imate 1,6 milijuna korisnika. Koji segmnent korisnika vam je najvažniji, poslovnih korisnika ili privatnih građana? – Većina kartica u hrvatskoj su debitne kartice. Koriste se za neophodne usluge i proizvode, te za dizanje keša. Poslovni korisnici koriste ih za restorane, hotele, avionske karte. Oba segmenta su nam jednako važna Mi jednostavno pomažemo bankama kako bi dale pravi proizvod pravom klijentu. Zapravo, naš slijedeći cilj je sve ih opremiti sigurnim čip karticama.

NACIONAL: Smatrate li da će Hrvatska brzo stići razvijene zemlje po broju korisnika sigurnih čip kartica? – Prelazak na čip kartice nije dovoljno brz u Hrvatskoj. Razlog tome je što je potrebno uvesti potpuno novu infrastrukturu. Banke u hrvatskoj vole sve raditi samostalno. Zbog toga ih većina ima vlastite sisteme, dok u drugim zemljama banke koriste zajedničke tvrtke koja obrađuje kartice u ime banaka. Proces dovođenja infrastrukture za čip kartice bit će skup i dugotrajan. Visa je u ovom trenutku koncentrirana na povećanje broja mjesta koje primaju kartice. Što će nam čip kartice ako se ne mogu koristiti u čip terminalima? Prošle godine smo s Hypo bankom i PBZ-om radili na upgradiranju infrastrukture kako bi mogle primiti čip kartice, a ove godine radit ćemo sa ostalim partnerima. Tako će nekoliko banaka izdati Visa čip kartice ove godine, ali za sada ne smijem otkriti koje su.

NACIONAL: Možemo li sa povećanjem broja sigurnih čip kartica u zapadnoj Europi očekivati veći pritisak krivotvoritelja na hrvatskom tržištu koje će ostati pretežito bazirano na magnetno tehnologiji koju je lako krivotvoriti? – Krivotvorenje je ozbiljan problem. Srećom, broj krivotvorenih kartica nije se povećao u Hrvatskoj u posljednje vrijeme. Ovu mogućnost ozbiljno razmatramo i u tome ćemo zaboraviti na suparništvo sa konkurencijom. Zajedno radimo u suradnji sa udrugom banaka, Mastercardom Dinersom i Amexom na dijeljenju svih informacija, a pozivamo i svoje banke partnere da zaborave na konkurenciju i podijele podatke o krivotvorinama s konkurentima. Čini mi se da je suradnja dobra. Uvođenje čip kartice ipak će dovesti do seljenja krivotvoritelja, zato želimo postići da već ove godine svi bankomati u hrvatskoj prihvaćaju čip kartice.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore na dan 31. prosinca 2003. u Hrvatskoj je bilo ukupno 5.480.306 debitnih i kreditnih kartica. Od toga je 26 banaka izdalo 86,75 posto kartica, a dvije kartične kuće 12,25 posto. Gledano prema osnovnim vrstama kartica, kreditnih kartica je bilo 1.183.599, a debitnih 4.296.707. Prema podatcima Vise, prošle godine potrošnja ovom karticom u hrvatskim trgovinama porasla je za čak 65 posto, što je najveći porast u srednjoj i istočnoeuropskoj regiji. Ukupna potrošnja preko Vise u Hrvatskoj je prošle godine premašila je 9,1 milijardu kuna, i tako se povećala za čak 53 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je u trgovinama izravno potrošeno 1,8 milijardi kuna, a izvršeno je gotovo 8 milijuna transakcija na prodajnim mjestima.

Broj Visa kartica na 100 stanovnika
Hrvatska 35
Češka 30
Mađarska 22
Rumunjska 10