Rumboldt je dokaze da su dijelovi magisterija i doktorata ravnatelja Mirića prepisani iz radova zagrebačkog kardiologa Šime Mihatova i splitske više medicinske sestre Ruže Matijas poslao na Šalatu i u splitsku Kliničku bolnicu, a izbor Mirića u zvDinko Mirić, ugledni splitski kardiolog i ravnatelj KB Split, možda će ipak biti promaknut u zvanje redovnog profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, iako postoje ozbiljne sumnje da je plagirao svoj magisterij i doktorat. Član tročlanog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu, koje je o Mirićevu promaknuću odlučivalo, Zvonko Rumbolt, tadašnji predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KB Split, poznati farmakolog i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Splitu, sastavio je u veljači 2003. porazni izvještaj o Miriću i zatražio stvaranje etičkog povjerenstva zbog sumnje da je on prepisivao i krivotvorio stručne i znanstvene radove. Rumboldt je dokaze da su dijelovi magisterija i doktorata ravnatelja Mirića prepisani iz radova zagrebačkog kardiologa Šime Mihatova i splitske više medicinske sestre Ruže Matijas poslao na Šalatu i u splitsku Kliničku bolnicu, a izbor Mirića u zvanje redovnog profesora je zaustavljen. Budući da je Mirić ugledni član SDP-a, glasovi javnosti za utvrđivanjem njegove odgovornosti bili su sve učestaliji, tako da je splitski dekan Boris Labar u svibnju 2003. najavio da će tročlano povjerenstvo vodećih stručnjaka za četiri do šest tjedana utvrditi jesu li Rumboldtovi navodi točni. No Željko Rainer, rendgenolog, Ivo Bakran, internist i Vladimir Goldner, kardiolog, mjesecima nisu davali izvještaj. Stoga je Labar u siječnju 2004. formirao još jedno povjerenstvo, koje je ovoga puta ustanovilo da Rumboldtov izvještaj nije točan. Profesori Davor Ivanković, Mara Dominis i Boris Labar odbacili su navode o plagijatu i konstatirali da se s izborom Mirića u zvanje redovnog profesora može nastaviti.

Rumboldt: 'Dr. Mirić je prepisao od dr. Mihatova skoro pola magisterija, uključujući i tiskarske pogreške'Rumboldt je upozorio da je magistarski rad Dinka Mirića “Ergometrijsko ispitivanje funkcionalne sposobnosti bolesnika u korelaciji s lokalizacijom infarkta miokarda”, obranjen na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1981., vrlo sličan sedam godina ranije obranjenom radu Šime Mihatova “Ergometrijsko ispitivanje funkcionalne sposobnosti kod infarkta miokarda u subakutnoj fazi u korelaciji s maksimalnim aktivnostima enzima u serumu”. U izvještaju stoji da je “utvrdio da je najmanje 368 redaka iz magisterija kolege Mihatova doslovno prepisano u magisterij kolege Mirića, uz eventualnu izmjenu interpunkcije, alineje ili pojedinog izraza (doslovno su prepisane str. 3, 4 i 42, dok su druge prepisivane selektivno, tehnikom kolaža), što za ukupno 853 retka iznosi najmanje 43 posto teksta (označeno žutim markerom u fotokopiranim stranicama prvog autora:1-8, 17-18 te 42-55)”. Zvonko Rumboldt u svojem izvještaju precizno napominje kao je utvrdio da je 26 od 68 referenci ? 38 posto – doslovno prepisano iz ranijeg magisterija, čak s istim tiskarskim pogreškama. Čak su i sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku skoro identični.

Rumboldt tvrdi i da je Mirićeva doktorska disertaciju “Utjecaj meteoroloških faktora na javljanje infarkta miokarda”, obranjena u Splitu 1989., inspirirana diplomskim radom više medicinske sestre Ruže Matijas “Utjecaj meteoroloških uvjeta na javljanje akutnog infarkta miokarda”, obranjenim u Splitu 1984., i da su prepisane iz njega čitave rečenice ? iako se njezin rad u njegovoj disertaciji ne citira ? te da je Mirić navodio tuđe magisterije pod vlastite radove. Ono što Rumboldt nije obuhvatio u svojem izvještaju, kao dodatna optužba na Mirićevu disertaciju, stiglo je od skupine liječnika Kliničke bolnice i profesora i docenata Medicinskog fakulteta u Splitu. Stojan Polić, Jugoslav Bagatin, Ivo Glunčić, Mihovil Biočić, Goran Dodig i drugi liječnici dobili su na uvid dodatne činjenice, poznate vodstvu obaju fakulteta, da se prilikom pisanja svoga doktorata Mirić poslužio još jednom disertacijom. Radi se o disertaciji neurologa Petra Reića, dugogodišnjeg pročelnika Odjela za neurologiju i psihijatriju splitske Opće bolnice, koji je 1977. obranio disertaciju “Korelacija meteoroloških elemenata i pojava i akutnog cerebrovaskularnog inzulta tipa cerebralne tromboze i hemoragije”.

“Kada sam kao član povjerenstva upozoren na nedopustivo intelektualno ponašanje kolege Mirića da je puno toga prepisano, nisam se mogao na to oglušiti. I sam se našao u nezgodnoj poziciji. Mirić je sa mnom koautor u 60 objavljenih publikacija. Vrlo je naporno utvrđivati što je prepisano. Nije jednostavno izračunati da je 45 posto magisterija Mirić doslovce prepisao od Mihatova i nije lagodno utvrditi da se Mirić vodi kao autor i onih djela u kojem je bio mentor. To je nedopustivo,” rekao je Rumboldt za Nacional i dodao: “Ostaje nejasno zašto se o mojem izvještaju i traženju toliko šutjelo. Ako je sve čisto i besprijekorno, zašto je trebalo godinu dana da se to kaže. Zašto povjerenstvo u sastavu nije moglo obaviti svoj posao? Čuo sam od Rainera da im nitko nije dostavio potrebnu i traženu dokumentaciju na uvid.”

Rumboldt tvrdi da je zbog izvještaja o krivotvorini pretrpio niz neugodnosti koje su ga trebale diskreditirati. Između ostalog, rješenjem Mirića kao ravnatelja KB Split umirovljen je u listopadu 2003., iako su bila moguća i zakonski drugačija rješenja. Mirić je za Nacional odbacio sve tvrdnje o plagijatu doktorske disertacije i magistarskog rada. “Medicinska sestra Ruža Matijas mi je pomagala u prikupljanju podataka i o utjecaju meteoroloških faktora na učestalost infarkta tijekom nekoliko mjeseci i ispitivanja opisala u svojem diplomskom radu. Ja u svojem doktorskom radu, u kojem utvrđujem da jugo intenzivnije utječe na infarkte od bure, objavljujem podatke iz istraživanja sistematiziranih tijekom sedam godina. Potpuna je glupost tvrditi da sam prepisao diplomski rad medicinske sestre opsega desetak stranica, u svoj doktorat od 167 stranica. Što se magisterija tiče, Mihatov je ispitivao radnu sposobnost pacijenata tri tjedna nakon pretrpljenog infarkta miokarda, i to u odnosu na razinu enzima u krvi. Ja sam ispitivao radnu sposobnost nakon četiri mjeseca u odnosu na lokalizaciju infarkta miokarda. Ja sam provodio testiranja na pokretnom sagu a Mihatov na ergometru. Očigledno, to su potpuno različite teme na sličnom području. Stoga uopće nije čudno da je određeni postotak referenci isti. Svi Rumboldtovi navodi obične su zločeste insinuacije i imaju sasvim drugi cilj – kada me ne mogu ‘maknuti’ s mjesta ravnatelja, pokušavaju me diskreditirati kao znanstvenog radnika i profesora na fakultetu. Najbolje sam ocjenjeni profesor medicinskog fakulteta od strane studenata. Isti taj Rumboldt je tri puta potvrdio moj izbor u više zvanje – u zvanje znanstvenog suradnika, u zvanje docenta i izvanrednog profesora. Moram istaći da od svih liječnika u KB Split i nastavnika Medicinskog fakulteta imam najveći broj objavljenih znanstvenih radova, čak 178, pet objavljenih knjiga i 50 citiranih radova, prema Index medicusu i Excerpta medica, što je za izbor redovitog profesora i više od potrebnoga. I sam sam zatražio od profesora Labara da formira povjerenstvo koje će provjeriti sve navode”, istaknuo je Mirić.

“Jedinicu za znanstveni rad KB Split, čiji sam voditelj, o ovom problemu nitko pismeno nije upoznao. Ali Rumboldtov izvještaj je javna tajna, a 43 posto prepisanog magisterija i inspiracija doktorata Mirića radom više medicinske sestre je ozbiljna kvalifikacija koja ne služi na čast ni Miriću ni Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje su radovi obranjeni. Kao voditelj Jedinice za znanstveni rad moram reći da treba razlikovati citiranje, uz jasno navođenje izvora, od prepisivanja”, kazao nam je Stojan Polić, kardiolog u KB Split. “Pretpostavljam da će Labar zlorabiti svoj položaj i zaštiti stranačkog prijatelja Mirića ”, drži Mihovil Biočić, dječji kirurg i nekadašnji ravnatelj KB Split. “O tome govori činjenica da je na pritisak Medicinskog fakulteta u Splitu Labar rasformirao prvo povjerenstvo, koje nije donijelo odluku o istinitosti Rumboldtovih navoda, i formirao novo u koje je postavio sebe i koje će donijeti odluku u Mirićevu korist. Rumboldtovi nalazi su vjerodostojni, a krivotvorine su sramota za liječnike ove bolnice. Zato ovu situaciju treba do kraja raščistiti. Sumnjam u nalaze Labaravog povjerenstva i tražim formiranje nove komisije kako bi se došlo do prave istine”, ističe Biočić. “Velike sumnje i dalje ostaju. Posebice kada se zna da je ravnatelj Mirić kod izbora pojedinih predstojnika Klinika tražio mišljenje Stručnog kolegija kada mu je to odgovaralo, ali je samog sebe izabrao za predstojnika Klinike za interne bolesti. Dakle, bez traženja mišljenja Stručnog kolegija, što mislim da je nemoralno, posebno u situaciji kada postoji sumnja u plagijat magisterija i doktorata i kada kopije tih radova kruže našom bolnicom”, tvrdi Ivo Glunčić, otorinolaringolog.

U razgovoru s Borisom Labarom saznali smo da je povjerenstvo u kojem su Dominis, Ivanković i on prije nekoliko dana izradilo Mišljenje o stručnim primjedbama profesora Rumboldta. “Povjerenstvo je iscrpno analiziralo magisterije kolega Mirića i Mihatova i u oba magisterija ista je osoba bila mentor i predsjednik povjerenstva, čije je mišljenje o primjerenosti prijave teme Dinka Mirića bilo pozitivno. Oba kandidata su istraživala funkcionalnu sposobnost bolesnika, ali metodološki pristup ispitivanju funkcionalne sposobnosti je različit. Dobar dio Uvoda i Diskusije, a koji se odnose na ergometrijske postupke, u oba rada je vrlo sličan a ponegdje i identičan. Specifični dijelovi se čine originalnima. Jedan od sedam Mirićevih zaključaka identičan je jednom Mihatovljevom zaključku. Oko 40 posto literaturnih navoda se poklapa što, s obzirom na srodnost teme, nije neobično. Ovo povjerenstvo smatra da unatoč sličnosti oba magisterija postoje bitne razlike u rezultatima”, ističe Labar i dodaje: ” Rumboldt navodi kako nigdje u doktoratu nije citiran rad Ruže Matijas. Smatramo da rad može i ne mora biti citiran, ako postoji drugi vjerodostojni literaturni podatak. Za očekivati je da je njezin stručni rad, iako originalan, bio jedan od dijelova doktorske disertacije, pa u takvom svjetlu treba sagledati ovu problematiku. Druge primjedbe nemaju težinu stručnih ni znanstvenih primjedbi pa ih ovo povjerenstvo nije raspravljalo. Povjerenstvo smatra da se postupak izbora profesora Mirića treba nastaviti na matičnom fakultetu. Etičke dileme treba raspraviti i ocijeniti u specifičnom kontekstu, a o tome će odlučiti povjerenstvo za izbor, dekan i stručno vijeće matičnog fakulteta. Cijeli postupak je trajao dugo jer prije nego li odlučite radi li se o plagijatu, sve relevantne znanstvene i stručne činjenice treba točno utvrditi”, ističe Labar. O nalazima povjerenstva Rumboldt je kazao: “To za mene nije iznenađenje! Nisam ni očekivao drugačije mišljenje povjerenstva. Uvjeravanja u originalnost znanstvenog rada i intelektualno poštenje kod nas su samo fraze!”