Objavljeno u Nacionalu br. 437, 2004-03-30

Autor: Robert Bajruši

HDZ-ov SCENARIJ ZA POKORAVANJE HTV-a

Sanader podmeće svog kandidata za ravnatelja televizije

Nakon izgubljene bitke za čelnog čovjeka HRT-a, vladajuća stranka pokušat će na dva načina ovladati HTV-om: ukoliko za ravnatelja televizije ne bude izabran desničarski novinar Tihomir Dujmović, HDZ će izmijeniti zakon o HRT-u i smijeniti Vijeće

Dujmović se posljednjih godina etablirao kao jedan od vodećih desničarskih novinara, a Sanaderova ekipa ga je nedavno uspjela ugurati kao vanjskog člana u saborski Odbor za medije i informatiku.Dujmović se posljednjih godina etablirao kao jedan od vodećih desničarskih novinara, a Sanaderova ekipa ga je nedavno uspjela ugurati kao vanjskog člana u saborski Odbor za medije i informatiku.Iako je izborom Mirka Galića HDZ izgubio bitku za ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, vladajuća stranka ovih dana kreće u novi pokušaj ovladavanja nacionalnom televizijom. U igri su dva scenarija, a za njihovu je provedbu nadležna Jadranka Kosor. Vijeće HRT-a raspisalo je natječaj za tri važne ravnateljske funkcije: televizije, radija i glazbene produkcije. Dobro upućeni tvrde da HDZ za ravnatelja televizije želi kandidirati Tihomira Dujmovića, novinara Obiteljskog radija i voditelja talk showa na malo gledanom OTV-u. Dujmović se posljednjih godina etablirao kao jedan od vodećih desničarskih novinara, a Sanaderova ekipa ga je nedavno uspjela ugurati kao vanjskog člana u saborski Odbor za medije i informatiku.

IZVJEŠĆE MISIJE OESS-a 'Vijeće HRT-a trebalo bi nastaviti s izborom ravnatelja i rukovodstva, a usvajanje novog zakona ne smije prekinuti njihove mandate' Nakon izbora Mirka Galića za ravnatelja, Vladimir Šeks upitao je Jadranku Kosor na temelju čega tvrdi da kontrolira HTV Novi udar HDZ-u predstavlja najava da najviše izgleda za poziciju 11. člana Vijeća HRT-a ima SDP-ovac Duško LjuštinaPoložaj ravnatelja televizije vjerojatno je najvažniji u zamršenom HRT-ovu sustavu. On vijeću predlaže glavnog urednika informativnog programa i direktora programa što znači da ima presudni utjecaj na cjelokupni program, za razliku od ravnatelja HRT-a koji je menadžer i treba se brinuti isključivo o financiranju radiotelevizije. Zato ne čudi što HDZ na tu funkciju gura svog čovjeka, iako je na HTV-u većina novinara i urednika zgrožena mogućnošću Dujmovićeva dolaska. Nekoliko članova Vijeća misli kako bi HDZ-ov protukandidat mogla biti Marija Nemčić, koja je ionako iznimno bliska Galiću, a postoje i ideje da se pokuša s Draženom Klarićem, bivšim urednikom CCN-a koji sada radi u Večernjem listu, i Zinkom Bardić, donedavnom glasnogovornicom MUP-a. Ipak, njihovi se izgledi mjere u promilima.

Koliko je Galićev izbor iznenadio ali i razljutio hadezeovce, govori priča iz saborskih kuloara po kojoj je zabilježena nervozna reakcija Vladimira Šeksa, koji je Jadranku Kosor upitao na temelju čega tvrdi da kontrolira HTV. Jer se sve do sjednice na kojoj je reizabran Mirko Galić širila priča da će članovi bliski HDZ-u bojkotirati sjednicu i time srušiti sadašnje vijeće. Unatoč pritiscima, oni su se ponijeli profesionalno i potvrdili neovisnost o politici, ali time navukli i gnjev vladajućih.

Tada je u HDZ-u smišljen dopunski plan. Propadne li ideja s Dujmovićevim preuzimanjem položaja ravnatelja televizije, HDZ će ? unatoč nedvosmislenom upozorenju međunarodne zajednice ? ipak u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog novog zakona o HRT-u. Dokument kojim Sanaderova ekipa namjerava preuzeti kontrolu nad HRT-om već je pripremljen u Ministarstvu kulture i čeka se pogodan trenutak za njegovo aktiviranje. Cijela stvar je poprilično jednostavna: HDZ trenutačno nema dovoljan utjecaj čak ni na svojih pet članova u Vijeću i zato namjerava novim zakonom osigurati izbor novog, dakako kudikamo kooperativnijeg vijeća s 15 članova. Okvirni tekst izradili su uz Jadrana Antolovića iz Ministarstva kulture Ivan Zvonimir Čičak i odvjetnica Vesna Alaburić, oboje visokorangirani pripadnici Europapress holdinga. Unatoč eklatantnom sukobu interesa na što su upozorili brojni predstavnici medija i javnog života, EPH-ov dvojac odradio je svoj dio posla. Nije nezanimljiv ni podatak koji je prošli tjedan Nacionalovim novinarima iznio važan oporbeni političar dobro upućen u medijsku problematiku. On tvrdi kako je HDZ već dovršio i novi zakon o medijima koji sadrži bitnu novost ? iz njega je izbačena odredba o zabrani koncentracije medija od najviše 40 posto u vlasništvu jednog izdavača ili holdinga. Ako je to istina, time bi se otvorila mogućnost EPH da bez ograničenja kupi Slobodnu Dalmaciju, ali i bilo koje druge novine u Hrvatskoj. “Pogodite tko piše Zakon o medijima ? Jadran Antolović”, pojasnio je ovaj opozicijski političar.

Nacional je došao u posjed internog izvješća misije OESS-a u Republici Hrvatskoj od 2. ožujka. Pod naslovom Stručna misija u svezi s izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u, Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o medijima, u dijelu posvećenom Hrvatskoj radioteleviziji iznosi se eksplicitno upozorenje hrvatskoj vladi da odustane od bilo kakvih izmjena. Uz isticanje da je HRT-u potrebna stabilnost umjesto ometanja njegova rada na 4. stranici misija OESS-a iznosi dvije važne preporuke. U njima stoji da “u onoj mjeri u kojoj je to moguće, reformu ovoga Zakona ne bi trebalo provesti po ubrzanom postupku”. Još je značajnija sljedeća točka: “Kako bi se osigurala stabilnost i pravna izvjesnost potrebna HRT-u, postojeće Vijeće HRT-a trebalo bi nastaviti s izborom ravnatelja i visokog rukovodstva. Usvajanje novog zakona o HRT-u ne bi trebalo prekinu njihove mandate. Ovim bi se izbjegla predodžba kako je nova vlada ove promjene napravila iz političkih razloga”, upozoravaju u OESS-u.

Čini se da je ovo upozorenje međunarodnih kontrolora – nedvosmisleno premda je napisano diplomatskim rječnikom – prilično naljutilo Vladine predstavnike. Potvrđuje to podatak da je čelnik OESS-ove misije Peter Semneby nakon što je napravljeno izvješće nepovoljno po HDZ, morao desetak dana čekati da bi u ponedjeljak 29. ožujka napokon bio službeno primljen kod Jadranke Kosor. Prethodna dva puta ? prije nego što je nastalo sporno izvješće ? Semneby je bio rado viđen kod potpredsjednice Vlade. Uostalom, ni OESS-u nije u interesu objavljivanje tog dokumenta, o čemu svjedoči podatak da do njega ne mogu doći ni članovi saborskog Odbora za medije.

Nisu puno suzdržanije ni hrvatske stranke koje su također lobirale pri nedavnom izboru ravnatelja HRT-a. Premda je Vijeće podijeljeno na jednak broj članova koji pripadaju lijevoj i desnoj političkoj opciji, među njima vladaju prilično harmonični odnosi. Članovi su se nekoliko puta privatno sastajali i pritom dogovarali o budućim potezima. Na taj su način postigli međusobno povjerenje i izbjegli opasnost da ih zavade stranke ili medijske kuće. Zahvaljujući tome uspjeli su prikupiti čak osam glasova za Mirka Galića, dok je Petar Turković dobio dva glasa. Da na Galićev izbor nije utjecala politika, govori podatak kako je upravo Turković, tvrdi nekoliko članova Vijeća, imao najjaču potporu političkih stranaka. Premda prilično neformalno, za Turkovića su lobirali važni članovi HDZ-a i SDP-a uz objašnjenje da se radi o sposobnom menadžeru. Usprkos njihovim uvjeravanjima, dobio je samo dva glasa, vjerojatno od Jadranke Kolarević i Hašima Bahtijarija. Na kraju je i Ivica Račan poručio članovima Vijeća da svoj glas daju bilo kojem kandidatu jer je izbor novog ravnatelja predstavljao uvjet da HDZ ne iskoristi anarhiju i na brzinu donese novi zakon o HRT-u. Haesesovci su još dan prije glasanja uvjeravali da treba podržati Duška Radića koji će sigurno pobijediti, dok je jedan od Mesićevih savjetnika sugerirao da je “Bruno Kovačević pravi profesionalac”.

I većina kandidata toliko je često nazivala članove Vijeća uvjeravajući ih da upravo njima daju svoj glas, da su postigli suprotan učinak. Nikola Kristić, Duško Radić i Bruno Kovačević nisu dobili ništa, a Radića je fijasko toliko naljutio da je idući dan nazvao potpredsjednika Vijeća Danka Bljajića i zaprijetio da će ga “medijski linčovati, a ionako će se za dva mjeseca vratiti s HDZ-om”. S takvom konkurencijom Galić nije imao težak posao u uvjeravanju vijećnika da ga podrže. On im nije dosađivao tako da je već i prije izborne sjednice postignut dogovor o njegovu reizboru.

Sada slijedi izbor trojice ravnatelja, među kojima je najvažniji onaj za prvog čovjeka na televiziji. Izborna procedura je takva da s kandidatima prvo razgovara Galić koji zatim svoje favorite predstavlja članovima Vijeća. Budući da su oni i Galić u vrlo dobrim odnosima, može se pretpostaviti da će se i prije službene promocije s ravnateljem HRT-a dogovoriti oko najizglednijih kandidata. U ovom trenutku Galić i vijećnici međusobno štite jedni druge ? oni zato što žele da se stekne dojam kako su izabrali kvalitetnog stručnjaka, a on dobrim odabirom svojih suradnika želi pokazati da članovi Vijeća rade prema strogo profesionalnim kriterijima i bez uplitanja politike.

Vijeće će uskoro dobiti i 11. člana jer je Slobodan Uzelac kao predstavnik SDSS-a odstupio nakon što je na temelju koalicijskog dogovora s HDZ-om postao doministar u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Saborskom odboru za medije pristiglo je pet kandidatura od kojih, navodno, najbolje izglede ima ravnatelj “Kerempuha” Duško Ljuština. Njegov izbor predstavljao bi prvi pravi lijevo-desni-srpsko-hrvatski konsenzus novog saziva Sabora budući da je Ljuština SDP-ovac kojega su za Vijeće HRT-a zajedno kandidirale srpske organizacije i glumačka udruga predvođena Goranom Grgićem ? zetom Andrije Hebranga.

No čak i ako Ljuština uđe u Vijeće, ostaje upitno hoće li ono opstati. HDZ-u sasvim sigurno ne odgovara na najvažnijoj funkciji u medijskom životu Hrvatske ostaviti nekoga tko nije iz njihovih redova. Ne treba biti veliki prognozer da bi se shvatilo kako uskoro slijedi nastavak bitke za Hrvatsku radioteleviziju.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika