Varaždinska modna kuća Varteks nedavno je potpisala ugovore s renomiranim svjetskim modnim brandovima Versace i Hugo Boss po kojima će Varteks u sljedećih nekoliko godina izvesti robe u vrijednosti 5 milijuna eura.Unatoč iznimno teškom stanju u hrvatskoj tekstilnoj industriji, varaždinska modna kuća Varteks nedavno je potpisala ugovore s renomiranim svjetskim modnim brandovima Versace i Hugo Boss po kojima će Varteks u sljedećih nekoliko godina izvesti robe u vrijednosti 5 milijuna eura. Premda je 2003. za Varteks završila gubitkom od 39 milijuna kuna, investicije i ulaganja u tehnološki razvoj Varteksa, kvaliteta proizvoda i rokovi isporuke omogućili su dobivanje poslova i jačanje suradnje s poznatim svjetskim modnim kućama. O najnovijim poslovima za Varteks, sudbini Varteksove tvornice Levi’s u Novom Marofu, problemima na koje nailaze tekstilci u svom poslovanju i koracima koje bi trebala poduzeti država da očuva industrijsku granu drugu po izvozu razgovarali smo s predsjednikom Uprave Varteks d.d. Miljenkom Vidačekom.

Premda je ova sezona probna, već je prodano 20 tisuća Versace odijela koja će se raditi u Varteksu Višak radnika u Levi'su odlučio se za otpremnine, a mi ih uvjeravamo da je bolje raditi za manju plaću nego 10 godina na burzi čekati mirovinu Pozitivno poslovanje u Srbiji za Varteks je nemoguća misija ? zbog nepostojanja međudržavnog sporazuma, troškovi su veći 40 postoNACIONAL: Varteks je nedavno sklopio ugovor o poslovnoj suradnji s renomiranom svjetskom modnom kućom Versace, a u tijeku je slična realizacija ugovora s tvrtkom Hugo Boss s kojom surađujete niz godina. Što konkretno predstavljaju ovi ugovori u vrijeme europske recesije i višegodišnjeg teškog položaja tekstilaca u Hrvatskoj? – Priprema za projekt s modnom kućom Versace trajala je više od godinu dana. Robna marka Versace classic do sada se isključivo radila u Italiji. Varteks je tvornica koja je mogla ponuditi vlasniku licencnog branda Versace classic ukupan servis na jednome mjestu, jer jedino je Varteks vertikalno organizirana tvrtka u Hrvatskoj s proizvodnjom tkanina i svojim konfekcijskim proizvodima. Posebno smo ponosni što se tiče ovog projekta, jer riječ je o punom poslu i programu koji je napravljen isključivo od Varteksovih tkanina i radi se u Varteksovim pogonima. Osim etiketa i podstave, cijelo odijelo Versace classic napravili su Varteksovi proizvođači u suradnji s njihovim čelnim ljudima. Sezona u kojoj smo započeli projekt trebala je biti probna, inozemni partneri izabrali su desetak artikala iz naše kolekcije i potom napravili kolekciju koju su počeli prodavati u Europi. Partneri su i sami iznenađeni odazivom kupaca tako da je u prvoj sezoni već prodano 20 tisuća odjela što će se raditi u Varteksu, a samim time je i vrijednost ugovora iznad očekivanja, jer će on biti veći od milijun eura. Već su odabrane tkanine za sezonu proljeće – ljeto 2005. Izabrano je 20 artikala iz naše kolekcije. Tijekom travnja i svibnja ove godine radit će se probni uzorci koji u lipnju izlaze na tržište gdje se već počinje prodavati roba za sljedeće proljeće i ljeto.

NACIONAL: Kakva je suradnja s modnom kućom Hugo Boss, proširujete li proizvodni program kako ste najavili i kolika je vrijednost ugovora? – Što se tiče modne kuće Hugo Boss, situacija je drugačija. S njom surađujemo dulje od deset godina i do sada smo bili uključeni u programe izrade sakoa. Već nekoliko godina Varteks se ocjenjuje na sastancima 40-ak svjetskih kontraktora Hugo Bossa i mogu reći da je Varteks najbolji kontraktor u programu sakoa. To je upravu modne kuće Hugo Boss potaknulo da proširi poslovnu suradnju kako bi vrijednost posla bila što veća i struktura proizvoda što šira. Varteks će krajem lipnja početi restrukturirati pogon u kojem se danas samo djelomično rade proizvodi za Hugo Boss s ciljem da u idućih pet godina svih 400 zaposlenih u tom pogonu isključivo radi za tu modnu kuću s proširenim asortimanom muških odijela, a ne samo sakoa. Time se povećava i ugovor sa sadašnjih otprilike 1,4 milijuna eura na približno 3,5 milijuna eura, a mi vjerujemo da će već sljedeće godine vrijednost tog posla narasti na 4 milijuna eura.

NACIONAL: Prošla je godina za Varteks završila s gubitkom. Koji su razlozi tomu? – Prošlogodišnji gubitak bio je 39 milijuna kuna. To je bio nastavak čišćenja iz 2002., prošle godine se nastavio, a postojat će i ove godine. Najviše smo prihoda izgubili na engleskom i njemačkom tržištu, ne samo zbog konkurencije nego i zbog recesije, što je s dodatnim problemom Levi’sa u Novom Marofu i rezultiralo takvim stanjem. Primjerice u Velikoj Britaniji je zbog sudjelovanja britanske vojske u ratu u Iraku nastala prilično pesimistična situacija na tržištu. Ako ste nedavno bili u Londonu mogli ste primijetiti da ste okruženi policijom i vojskom na svakom koraku. To stvara dodatnu psihozu među ljudima, a ako se zna da tekstilne proizvode u Londonu najviše kupuju turisti, kojih je zbog takvog stanja sve manje, onda je jasan dio gubitka.

NACIONAL: Što će biti s Varteksovom tvrtkom Levi’s u Novom Marofu s obzirom na to da je europska centrala u Bruxellesu za ovu godinu zatražila od vas samo 20 posto prošlogodišnjih narudžbi? Zbog toga se pojavio i višak od 150 radnika, znači li to i otpuštanje zaposlenih? – Prodaja Levi’sovih proizvoda u svijetu pada iz godine u godinu. Narudžbe su počele padati tijekom 2003., ali posebno u zadnjem kvartalu. Bili smo prisiljeni prošle godine donijeti neke radikalne odluke, jer je činjenica da narudžbi više nema i da se ne mogu očekivati sljedećih nekoliko mjeseci. Stoga smo u dogovoru sa sindikatom ponudili višku radnika nekoliko opcija. Prva je da rade u drugim Varteksovim pogonima do oporavka i povratka Levi’sa na prijašnje pozicije, te da se potom vrate u Novi Marof. Do sada su Levi’sovi radnici imali veća primanja nego zaposlenici Varteksa, jer je to bila zasebna poslovna jedinica. Mi smo ipak stavili Levi’s u sustav Varteks d.d. i razgovaramo sa sindikatom da se razlike smanje ili se primanja izjednače. Stotinjak radnika ne bi nam trebalo biti problem prilikom zapošljavanja u drugim Varteksovim pogonima jer je godišnja fluktuacija oko 200 ljudi. Također, ponudili smo im prelazak u tvrtku Boxmark koja uspješno radi u sklopu Varteksa. To je tvrtka iz Austrije koja proizvodi navlake za automobile i već sada u Varteksu zapošljava 700 ljudi. Međutim izgleda da je naša radna snaga nefleksibilna, teško se prelazi udaljenost od 20 kilometara, a u pitanju su i godine staža, između 20-25 godina. Višak zaposlenih trenutačno odrađuje otkazni rok, jer su se odlučili za najgoru varijantu – otpremnine. Sindikat s upravom ne odustaje od namjere da uvjeri ljude kako je bolje raditi nego još 10 ili 15 godina čekati na burzi mirovinu.

NACIONAL: Kakvo je stanje s otvaranjem tržišta u Srbiji i Crnoj Gori, otvoreno je nekoliko Varteksovih prodavaonica? – Hrvatska i Srbija još nisu potpisale sporazum o trgovini. Varteks je vratio svoju imovinu još prije dvije godine. Otvorili smo prodavaonice u Šapcu, Podgorici, Požarevcu, Herceg Novom, Nikšiću, a planiramo otvoriti veći Levi’sov dućan u Beogradu. Dakle, mi se vraćamo, ali treba uzeti u obzir nekoliko činjenica. Carine su u SiCG između 25 i 30 posto, na to dodajte još 20 posto njihova poreza na promet i dolazimo do situacije da bismo trebali gotovo 40 posto tih troškova ugraditi u naše relativno visoke cijene i da bismo s tim uspješno trebali poslovati i vraćati novac za prodanu robu u Hrvatsku. To je jednostavno nemoguća misija. Otvaranje prodavaonica u SiCG nije bilo radi zarade nego smo htjeli pokazati dobru volju za vraćanjem na to tržište. Nadamo se da će ovih dana biti potpisan trgovački sporazum dviju država što bi nam olakšalo poslove. Pogledajte slučaj s Rusijom. Hrvatska je potpisala trgovačke sporazume sa zemljama koje apsolutno nisu zanimljive našem gospodarstvu. Zemlje koje su nekada bile u bivšoj SFRJ i potencijalni strateški partneri kao što je Rusija izostavljeni su nečijom nebrigom za hrvatsko gospodarstvo. Danas se u Hrvatsku primjerice iz Kine uvozi vrijednost robe 200 milijuna dolara, a u Kinu se izvozi roba vrijedna 2 milijuna dolara.

NACIONAL: Hrvatska tekstilna industrija je više od deset godina u krizi zbog gubitka tržišta, ratnih okolnosti, nepovoljnog tečaja za izvoznike, te sve veće konkurencije s Dalekog istoka. Kakvu pomoć očekujete od države? – Već dugo godina u hrvatskom društvu prevladava mišljenje da tekstil mora propasti i da se tekstilna proizvodnja seli na istok. U EU trenutačno tekstilna industrija zapošljava 2,1 milijun ljudi. U Portugalu, Italiji, Španjolskoj i Francuskoj još uvijek radi mnogo tekstilnih radnika. Ulaskom novih članica taj se broj povećava za 30 posto. Prošle godine u svibnju u Bruxellesu je održana gospodarska konferencija s temom “Budućnost tekstilne industrije u Europi”. Na toj je konferenciji bilo 700 sudionika iz 80 zemalja uz sudjelovanje ministara gospodarstva i vanjskih poslova. Procjene s konferencije bile su sljedeće: svako sačuvano radno mjesto u tekstilnoj industriji vrijedi između 28 i 40 tisuća eura, te se ulažu veliki napori da se postojeća radna mjesta sačuvaju, osobito stoga što Kina ulazi u WTO sljedeće godine. EU je dakle proglasila tekstil strateškom granom koju želi sačuvati unatoč snažnoj konkurenciji s istoka. Hrvatska tekstilna industrija druga je grana po broju zaposlenih sa 30 tisuća zaposlenih, druga je industrijska grana po izvozu robe vrijedne oko 600 milijuna dolara godišnje. Kada su Varteks i slovenska Mura prije deset godina započeli posao s Hugo Bossom, jedna njemačka marka vrijedila je četiri kune, a u Sloveniji 90 tolara. Nekoliko godina poslije za jednu njemačku marku može se dobiti u Sloveniju 120 tolara, a u Hrvatskoj 3,6 kuna. Prema tome Slovencima je tečaj donio 20-30 posto ekstra prihoda, nama je donio 10 posto manje. U posljednjih pet godina Varteks je izvezao robe u vrijednosti 200 milijuna eura a tečaj je ostao isti, dok su računi za komunalije, elektroprivredu, vodovod i tome slično sve veći, što znači da smo bili prisiljeni proizvodnju održavati na teret naših zaposlenika i njihovih malih plaća.

NACIONAL: Kako Varteks zapravo preživljava te teškoće? – Varteks je srećom imao dosta kapitala kroz nekretnine koje stavlja pod hipoteku i tako dolazi do kreditnih sredstava. Nismo se dezinvestirali do kraja pa smo u posljednjih pet godina samo u investicije uložili 170 milijuna kuna. Pokušali smo maksimalno pratiti trend razvoja u tekstilnoj industriji i zato danas radimo za Versace i Hugo Boss. Upravo primjer ugovora s Versaceom, koji je jedini spreman platiti više od jeftinih njemačkih kupaca koji traže masovnu proizvodnju u Rumunjskoj, Turskoj i Moldaviji, pokazuje kako se neprekidno mora ulagati u razvoj. Da bismo uopće mogli dovesti u Varteks takve svjetske brandove, uvjet je da se njihovi proizvodi rade na najmodernijoj opremi. U sadašnje projekte moramo uložiti 1,6 milijuna eura, a to nije svatko u stanju, i to iz vlastitih izvora. Naši prioriteti i dalje su domaći programi kao što su Di Caprio, Edora i drugi. Radeći za prestižne svjetske modne kuće pojačavamo i kvalitetu domaćih programa.

NACIONAL: Ove ste godine izabrani za sudjelovanje u prvom krugu programa “20 ključeva”, za poboljšanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Smatrate li da će vam program pomoći u poboljšanju proizvoda i usluga, njihovom bržom isporukom i nižim cijenama? – To je jedna od mjera Vlade koju podržavam jer su nam i takvi projekti od pomoći. Vanjski konzultanti provest će s nama dvije godine na izabranom projektu proizvodnje tkanina. Proizvodnju tkanina smo izabrali jer je to još jedina primarna industrija u Hrvatskoj. Mi više nemamo proizvođača tkanina osim Varteksa, a istodobno to je temelj da ponudimo tržištu nešto više kao i našim tzv. long partnerima. Oni sami kažu kad uzmemo Varteksovu tkaninu i rad koji nije mali, jer je skuplji od mađarskog, rumunjskog i češkog, ukupna je cijena ipak povoljnija ako uzmemo talijansku tkaninu i rumunjski rad. To je naša komparativna prednost, jer je naša tkanina iznimno kvalitetna, što potvrđuju i namjere modne kuće Hugo Boss da naša odijela izvozi u SAD. Vjerujemo da ćemo s konzultantima u projektu “20 ključeva” počistiti organizaciju tako da ćemo uspjeti racionalizirati poslovanje, pojeftiniti neke procese, jer se danas sve mjeri odnosom kvalitete i cijene. U kvalitetu smo apsolutno sigurni, ostalo je smanjiti troškove restrukturiranjem. Doći će do restrukturiranja i u komercijalnom i financijskom sektoru i zbog toga smo angažirali dva nova člana uprave, vrhunske mlade stručnjake Hrvoja Prkačina i Nenada Davidovića koji su došli iz jakih kompanija Agrokora i Plive.