Jedini koji su se konkretno suprotstavili Crkvi bili su predstavnici sedam trgovačkih lanaca ? Getroa, Bille, Mercatonea, Mercatora, Kauflanda, Magme i Hipermarket Coopa.Ustavni sud Republike Hrvatske trebao bi u srijedu, 14. travnja, ukinuti odredbe Zakona o trgovini kojima se zabranjuje rad nedjeljom. Riječ je o jednom od najkontroverznijih domaćih zakona ? donesenom krajem 2003. nakon snažnog pritiska Katoličke crkve ? kojim je trgovcima zabranjen rad nedjeljom, uz obrazloženje kako je ugovorom između Hrvatske i Vatikana ona definirana kao dan odmora. Zakon se počeo primjenjivati od 1 siječnja, a još krajem prosinca sedam velikih trgovačkih lanaca podignulo je pred Ustavnim sudom postupak ocjenjivanja ustavnosti Zakona o trgovini. Trinaest sudaca najvažnije pravosudne institucije u državi trebali bi ove srijede odlučiti o trgovačkoj ustavnoj tužbi, prihvativši njezine glavne navode, doznao je Nacional iz dobro obaviještenih izvora. Ne odustanu li suci u posljednji trenutak pred očekivano snažnim napadima iz Crkve, bit će to jedna od najvažnijih odluka u povijesti hrvatskog pravosuđa i velika pobjeda zagovornika nemiješanja crkvene i svjetovne politike.

IVAN ČEHOK, HSLS Mi liberali nismo bili najsretniji ovim zakonom jer smatramo da ljude treba pustiti da rade, a zabranama se ništa ne rješava DAVORKO VIDOVIĆ, SDP Nećemo imati ništa protiv ako Ustavni sud ospori zakon. U Hrvatskoj ima toliko nezaposlenih da svakom tko želi treba omogućiti da radi MARIJANA PETIR, HSS Zabrana rada nedjeljom nije vjerska nego civilizacijska odluka usmjerena na poštivanje vrijednosti nedjelje kao neradnog danaČlanovi Ustavnog suda još su prije nekoliko tjedana raspravljali o ovom pitanju i već tada je među njima prevladalo mišljenje o neustavnosti pojedinih odredbi Zakona o trgovini. Uvjerljiva većina od čak devet sudaca zauzela je stajalište kojim se doista ukida zabrana rada nedjeljom dok su njih četvero – Vice Vukojević, Milan Vuković, Agata Račan i Ivan Mrkonjić – bili mišljenja kako je Zakon u skladu s Ustavom. Bijesni jer su u manjini, neki od njih su medijima ispričali da će Ustavni sud poništiti kontroverzne zakonske odredbe, što je izazvalo munjevitu reakciju crkvenih krugova. Uskoro su uslijedili žestoki crkveni protunapadi pa je 26. ožujka u Večernjem listu fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira, krajnje nediplomatski upozorio kako je “nevjerojatno da bi ustavni suci cijeli Zakon mogli proglasiti protuustavnim”. Fra Vuleta na kraju zaključuje: “Dogodi li se to, držim da je riječ o volji određene političke oligarhije kojoj je sve podređeno, pa i sudstvo, te koja ne poštuje volju građana i državnih tijela”. Kako fra Vuletina besmislica o tome da se Zakon ne može smatrati protuustavnim jer ima potporu Sabora ili dijela građana nije naišla na reakcije, iz Crkve je najavljeno dodatno proširenje zabrane rada nedjeljom, premda nije navedeno o kojim je službama riječ. U stvarnosti, radilo se o pritisku na suce u stilu “ako nećete poštovati naše zahtjeve, onda ćemo ih još pooštriti”.

Doista, željeni efekt je postignut. Pomalo uplašeni ovakvom reakcijom, suci su odlučili prolongirati svoju odluku i donijeti je kada se strasti smire. To bi se trebalo dogoditi u srijedu, a po svemu sudeći, odnos snaga unutar Ustavnog suda ostao je nepromijenjen. Tužbu predstavnika sedam velikih trgovačkih lanaca podupiru predsjednik Petar Klarić, njegova zamjenica Jasna Omejec te suci Smiljko Sokol, Ivan Matija, Željko Potočnjak, Nevenka Šernhorst, Marijan Hranjski, Mario Kos i Emilija Rajić, dok su i dalje protiv četvorka Vukojević ? Račan – Mrkonjić – Vuković. Pritom posebno iznenađenje predstavlja stav Agate Račan koja slovi kao jedan od najliberalnijih ustavnih sudaca, a ovom se prilikom priklonila krajnje desno orijentiranim članovima Ustavnog suda. Kada su shvatili da znatna većina njihovih kolega misli da Zakon o trgovini nije u skladu s Ustavom, omogućili su curenje informacije u javnost znajući da će time paralizirati mogućnost donošenja odluke. Ipak, Nacionalov izvor tvrdi kako je sada gotovo posve izvjesno da će Zakon biti poništen, a odluka o tome stupiti na snagu tjedan dana kasnije, kada će se objaviti u Narodnim novinama. Ne popuste li ustavni suci pod pritiskom crkvenih krugova, ali i konzervativnih političkih grupacija okupljenih u HDZ-u, HSS-u i HSP-u, bit će srušena odluka kojom je državni proračun osiromašen za ogromna sredstva, a zatvoren je i određen broj radnih mjesta.

Sve je započelo kada su Caritas, Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatska biskupska konferencija u 1500 župa pokrenuli potpisivanje peticije za zabranu rada nedjeljom. Podržao ih je Sindikat trgovaca Hrvatske predvođen Anom Knežević, a u Saboru je glavni zagovornik nedjeljne prohibicije postao HSS-a, koji je u to vrijeme bila druga stranka po snazi vladajuće koalicije. Haesesovska računica bila je jasna: u predizborno vrijeme trebalo se u javnosti etablirati kao tradicionalističko-katolička stranka i tako pokupiti glasove konzervativnog dijela birača. Pridružio im se i HDZ koji je kao opozicijski pokret koristio svaku priliku da potvrdi vlastito domoljublje, a usput u parlamentu porazi Račanov SDP. Iako su socijaldemokrati i ostale stranke vladajuće koalicije bile protiv zabrane rada nedjeljom i izmjene Zakona o trgovini, naposljetku su se povukli vjerujući da im kompromisi osiguravaju izborni trijumf. Dobar dio krivice leži na Račanu koji pred izbore nije želio dovesti u pitanje suradnju s Zlatkom Tomčićem i SDP se nije odvažio ući u snažan sukob oko ovog pitanja.

Ozbiljni argumenti kako će promjene Zakona dovesti do velikog deficita u trgovini i smanjenog broja zaposlenih morale su ustuknuti pred crkvenim tezama sažetim u objavi Informativne katoličke agencije kako je “položaj osoba koje rade nedjeljom alarmantan jer su lišene zajedništva u obitelji, neprimjereno plaćene, a kršćani ne mogu prakticirati svoj vjernički život slavljenjem nedjeljnih misa i blagdana”. Posljednji dio IKA-ine objave demantirali su prijašnji mjeseci jer je sasvim izvjesno da se broj vjerničke populacije nije nimalo povećao na nedjeljnim misama. Većina njih, kao i ateisti, agnostici i osobe ostalih vjeroispovijesti veći dio nedjelje sada provode u traženju otvorenih trgovina u domicilnim općinama. Jedini koji su se konkretno suprotstavili Crkvi bili su predstavnici sedam trgovačkih lanaca ? Getroa, Bille, Mercatonea, Mercatora, Kauflanda, Magme i Hipermarket Coopa ? čiji su odvjetnici podigli ustavnu tužbu uvjereni da se izmjenama Zakona o trgovini krše čak četiri članka Ustava. Ugroženi poslovni interesi uspjeli su ujediniti žestoke konkurente i oni su se jedini organizirano suprotstavili zabrani rada nedjeljom. Procjene u Billi govorile su o očekivanom gubitku od 78 milijuna kuna, Getroa 180 milijuna, Mercatora 150 milijuna, Hipermarket Hoopa 79 milijuna, Mercatonea 12 milijuna, Magme 10-ak milijuna, a u Kauflandu su najavili 9 posto niže prihode.

U prosjeku bi godišnji gubici iznosili 15 posto, koliko iznosi nedjeljni promet velikih trgovačkih centara. Ogromne proračunske manjkove bilježe i pojedini gradovi, primjerice Osijek, u koji je 2003. iz Srbije u shopping došlo oko 100.000 ljudi, a svaki je prosječno potrošio tisuću kuna. O kada je nedjelja neradni dan dramatično su smanjeni posjeti srbijanskih shopping-turista, a time i zarada u Baumaxu i ostalim trgovinama. Trgovačkim lancima nisu se pridružili jedino Konzum Ivice Todorića i Kerum splitskog trgovca Željka Keruma, pri čemu je Todorićev postupak logičan. On je vlasnik najvećeg trgovačkog lanca koji posjeduje i brojne dućane što se prostiru na manje od 200 kvadrata, što znači da oni smiju u određenim ciklusima raditi i nedjeljom. Za razliku od Konzuma, ostala sedmorica su hipermarketi veličine nekoliko tisuća kvadratnih metara i zbog toga ih direktno pogađa zabrana rada nedjeljom. Tvorci Zakona unijeli su još nekoliko apsurdnih rješenja, od izmišljanja brojke o dozvoljenih 200 kvadrata i paušalnog izbora trgovina koje smiju raditi, do nevjerojatne odredbe prema kojoj je zabranjen rad benzinskim crpkama poslije 21 sat. Riječ je o totalnom apsurdu čije bi posljedice mogli prvi osjetiti turisti koji se, već početkom lipnja u Gorskom kotaru ili Lici, zateknu bez benzina. Ina se suprotstavila ovoj odredbi i unatoč visokim kaznama nastavila raditi po uobičajenom vremenu. Zatvaranje trgovina nedjeljom pogodilo je i izdavače koji su već prvih nekoliko tjedana zabilježili višemilijunske manjkove, a prodaja dnevnih novina smanjena je između 10 i 30 posto.

Tužitelji drže da je ugrožen članak 14. Ustava koji jamči jednaka prava i slobode svih hrvatskih građana, dok je novim Zakonom slobodna nedjelja osigurana samo trgovcima, ali ne i katoličkim vjernicima drugih zanimanja. Prekršen je i članak 41. koji govori o jednakosti pred zakonom za sve vjerske zajednice koje moraju biti odvojene od države, dok je ovdje favorizirana Katolička crkva. U ustavnoj tužbi navodi se članak 49., stavci 1 i 2 koji garantiraju poduzetničke i tržišne slobode te članak 50. te stavak 2 koji govori da se poduzetnička i vlasnička prava mogu ograničiti samo radi zaštite interesa i sigurnosti države. Kakva god bila odluka Ustavnog suda, imat će potporu političkih krugova. Uostalom, čak su i HDZ-ovoj vladi postali očiti negativni učinci apsurdne zabrane iza koje su i sami stajali. Ogroman proračunski deficit treba smanjiti na bilo koji način, a trgovina je ionako jedna od rijetkih djelatnosti hrvatskog gospodarstva koja i dalje kako-tako funkcionira. Zato se HDZ neće suprotstaviti najavljenoj odluci, iako je neće ni hvaliti jer bi to izazvalo sukob s Crkvom. Umjesto toga, vjerojatno bi se uvele izmjene Zakona o trgovini koji bi bio kudikamo liberalniji. Znakovito je i da HSLS, čije dvoje zastupnika u Saboru podržavaju Vladu, također podržava ukidanje zabrane rada nedjeljom.

“Liberali nisu bili najsretniji s ovim Zakonom jer smatramo da ljude treba pustiti da rade. Zabranama se ništa ne rješava. Osim toga, trgovina predstavlja i značajan izvor prihoda, a zapošljava veliki broj ljudi tako da nemamo ništa protiv ako Ustavni sud donese ovakvu odluku”, kazao je za Nacional predsjednik HSLS-a Ivan Čehok. I najjača opozicijska stranka SDP, prema riječima bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, smatra da je postojeća zabrana loša. “Od početka sam smatrao da je riječ o nekvalitetnoj inicijativi što sam zastupao i na pregovorima. U Hrvatskoj imamo toliko nezaposlenih da svakom tko želi moramo omogućiti da radi, čime pomaže i sebi i državi. SDP u Saboru ipak nije bio žestoko protiv zabrane rada nedjeljom, ali ako Ustavni sud ospori Zakon, mi nemamo ništa protiv”, pojašnjava Vidović. Ustavnosudskoj odluci pokorit će se i u HSS-u čija glasnogovornica Marijana Petir i dalje vjeruje da zabrana rada nedjeljom poboljšava status zaposlenih. “Iako su u inicijativu bile uključene i dvije crkvene institucije, to nije vjerska nego civilizacijska odluka koja je usmjerena na poštivanje vrijednosti nedjelje kao neradnog dana. No ako Ustavni sud ukine izmjene Zakona o trgovini, HSS će to poštovati”, zaključuje Marijana Petir.