DAVOR ŠTERN, predsjenik Nadzornog odbora Ine, trebao je biti član hrvatskog pregovaračkog tima, ali tome se protive MađariIako pregovori oko revizije dioničarskog ugovora u Ini između hrvatske vlade i mađarske naftne kompanije MOL još službeno nisu ni počeli, na pomolu je prvi pregovarački spor. Kako doznaje Nacional, predstavnici mađarske kompanije mogli bi zatražiti da se iz pregovora isključi Davor Štern, jedan od trojice članova hrvatskog pregovaračkog tima koji je odredila Vlada. Taj zahtjev navodno se temelji na činjenici da Štern trenutačno obnaša dužnost predsjednika Nadzornog odbora kompanije te zbog toga kao visoki dužnosnik Ine, upućen u poslovanje tvrtke, ne može sudjelovati u pregovorima između njezina dva velika dioničara.

Sam Štern kaže da takvu inicijativu smatra dijelom pregovaračkog procesa i dokazom nervoze koja vlada u MOL-u zbog moguće revizije ugovora: "Ako postoji formalni razlog za to, povući ću se iz pregovaračkog tima, no i dalje ću sudjelovati u pregovorima tako što ću se konzultirati s pregovaračima. Dapače, vjerojatno ću na taj način imati više vremena da se koncentriram na sam sadržaj pregovora. S druge strane, ove vijesti me raduju jer pokazuju da u MOL-u vlada nervoza zbog obnavljanja pregovora i činjenice da će ovoga puta hrvatske interese zastupati ljudi koji razumiju materiju i poznaju energetski biznis.

PREMA MOM MIŠLJENJU, upravo je nedostatak stručnosti kod hrvatskih pregovarača bio razlog što je prije dvije godine sklopljen ugovor koji je tako loš za Hrvatsku. To se ovoga puta sigurno neće ponoviti, a hoću li ja ili neću formalno biti član pregovaračkog tima, u tom kontekstu potpuno je nebitno." Štern je potvrdio da će temeljni zahtjevi hrvatske vlade u pregovorima biti upravljačka reorganizacija kompanije tako da se izvršne ovlasti s izvršnih direktora vrate natrag na članove Uprave, garancije za ulaganja koja bi osigurala opstojnost obje Inine rafinerije u Rijeci i Sisku, veća ulaganja u istraživanje i razvoj novih nalazišta te povratak nekoć velikih tržišnih udjela u susjednim državama. Ipak, iako u Vladi iznimno optimistično gledaju na ishod pregovora, činjenica je da će ciljeve hrvatskih pregovarača biti dosta teško ostvariti.

Naime, kako se neslužbeno može doznati iz mađarskih izvora, iako su pristali na pregovore, osnovna pozicija MOL-a u njima bit će da su bilo kakve promjene u trenutačnom modelu funkcioniranja kompanije nepotrebne. Taj stav argumentirat će se dobrim poslovnim rezultatima Ine, ali i nekim činjenicama iz poslovanja samog MOL-a. Tako bi jedan od ključnih argumenata mađarskih pregovarača trebala biti usporedba upravljačkih prava koje ima hrvatska vlada u Ini s onima koje ima mađarska vlada u MOL-u.

NAIME, MAĐARSKA VLADA je prije desetak dana objavila da će kupiti vlasnički udio od 21,2 posto u MOL-u od ruskog Surgutneftegaza. Ipak, zahvaljujući statutarnim odredbama kompanije, tamošnja vlada unatoč činjenici da je vlasnik petine kompanije i najveći pojedinačni dioničar, formalno nema faktički nikakva utjecaja na poslovanje kompanije. Dapače, ima tek deset posto glasačkih prava na skupštini, dok uopće ne može sudjelovati u donošenju ključnih strateških i poslovnih odluka, što hrvatska vlada može, niti imenuje svoje predstavnike u upravljačka tijela MOL-a. S obzirom na to, MOL-ovi pregovarači vjerojatno će tvrditi da je utjecaj hrvatske vlade na poslovanje Ine već dovoljno velik te da ga ne bi trebalo povećavati. Taj argument također je važan za MOL kako bi se demantirale tvrdnje o tome da će tamošnja vlada uskoro preuzeti veću vlast u MOL-u i da će na taj način faktički Ina pasti pod kontrolu strane političke vlasti. Vjerojatno su zbog toga i mađarski državni dužnosnici prošlog tjedna u više navrata u javnosti izjavljivali da ne planiraju povećanje svog utjecaja u MOL-u.

NA HRVATSKOJ STRANI, pak, kažu da ih stanje u MOL-u ne zanima, odnosno da traže da Ina funkcionira kao samostalna kompanija s autonomnim poslovnim planovima koji nužno ne moraju korespondirati s planovima mađarske kompanije. S druge strane, s obzirom na prošlotjednu objavu MOL-a da traži da se, uz dioničarski ugovor, u pregovore uključe razgovori o ugovoru o plinskom poslovanju, za vjerovati je da će MOL kao preduvjet za bilo kakve razgovore o promjeni dioničarskog ugovora tražiti da država ispuni svoje obveze i preuzme Ininu tvrtku za trgovinu plinom, kao i plin sadržan u skladištu Okoli. Datum preuzimanja plinskog biznisa Vlada je u prošlosti dva puta odgađala, svaki put uz nove povlastice za MOL ili obećanje o nadoknadi gubitaka. Pojednostavljeno rečeno, za preuzimanje plinskog biznisa Vlada Ini mora platiti 1,3 milijarde kuna akumuliranih gubitaka te još oko 700 milijuna za plin u Okolima, pa se može zaključiti da će bilo kakvo povećanje upravljačkih prava u Ini Vladu inicijalno koštati barem dvije milijarde kuna. Naravno, taj proračun vrijedi ako se plinski ugovor ne poništi na temelju nelegalnosti njegova sklapanja u okviru afere Spice, o čemu se u Vladi već duže vremena neslužbeno spekulira, no nema nikakvih službenih argumenata za takvu tvrdnju.