Vojko Obersnel, prvi čovjek "glavnog SDP-ovog grada"Dok je u samo nekoliko stotina metara udaljenoj sportskoj dvorani na riječkom Trsteniku HDZ prvi put održavao svoj opći sabor izvan Zagreba, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel provodio je radnu subotu u svom uredu u zgradi gradskog poglavarstva. Prvi čovjek “glavnog SDP-ovog grada” nije skrivao nezadovoljstvo što kao predstavnik grada domaćina općeg sabora nije bio pozvan da prisustvuje skupu. Obersnel je za Nacional rekao kako se ne boji HDZ-a i najave Ive Sanadera kako će stranka koja vlada državom i u tom gradu doći na vlast.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je HDZ za mjesto održavanja svog općeg sabora odabrao upravo Rijeku u kojoj je na vlasti SDP? – Ako se sabor HDZ-a održava u Rijeci zato što je u ovih dvanaestak godina bila neosvojiva za HDZ, onda je to za mene osobno kompliment, kao i za sve simpatizere i članove stranke, a vjerujem i za velik broj Riječana.

NACIONAL: Na prošlotjednoj sjednici održanoj upravo u Rijeci Vlada je najavila izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi prema kojem bi građani neposredno birali gradonačelnika. Kao riječki gradonačelnik, što mislite o tome? – Nadam se da će se organizirati neposredni izbori za gradonačelnika, što je javno obećao i premijer. Mislim da je to dobro rješenje i ja sam se kroz stranku i udrugu gradova Hrvatske kao njezin predsjednik zalagao za neposredan izbor gradonačelnika i za kompletnu reformu lokalne samouprave. Mi smo kao udruga gradova u suradnji s udrugom općina predložili novi Zakon o lokalnoj samoupravi koji predviđa jačanje ovlasti lokalne samouprave. Riječ je o preuzimanju većih ovlasti i obveza, a onda i većeg dijela poreznih prihoda nego što je to bilo prije, te neposredan izbor gradonačelnika. Obično je za javnost posebno zanimljiv izbor gradonačelnika, ali za funkcioniranje lokalne samouprave mnogo je važnija reforma kompletnog Zakona, jer to je onda suštinska i bitna promjena. Bolje je da izbor gradonačelnika bude neposredan jer on u jednom dijelu umanjuje utjecaj politike koji će i dalje ostati dominantan, ali takav izbor pruža mogućnost da građani glasuju i za osobu, odnosno za nečiju osobnost a ne samo za političku pripadnost.

NACIONAL: Izbori u Rijeci održat će se u svibnju 2005. S obzirom na to da ste na tom mjestu naslijedili Slavka Linića koji je tada otišao u Vladu, što ako kao stranačkog protukandidata za tu funkciju dobijete Linića? – Imam izuzetno korektne odnose s Linićem, kao što sam ih imao u vrijeme kada je bio gradonačelnik i kada je bio potpredsjednik Vlade. Bez obzira o neposrednom izboru gradonačelnika, sigurno je kako će podršku svakom kandidatu dati i matična stranka. Teško je pretpostaviti da bi neka stranka isticala dva kandidata, a Linić je i javno isticao da je, nakon što je otišao s mjesta gradonačelnika, to dio njegove uspješne političke prošlosti i kako ne bi bilo korektno da se ponovno kandidira. No bilo bi bolje da o tome govori Linić.

NACIONAL: Nakon sjednice Vlade susreli ste se sa Sanaderom. O čemu ste razgovarali? – Razgovarali smo o čitavom nizu projekata koje smo pokrenuli i koji predstavljaju kontinuitet onoga što je započeto u mandatu prethodne Vlade. Ono što me posebno veseli je činjenica da je premijer te projekte prepoznao kao hrvatske, a ne samo kao riječke i što su i on osobno i Vlada podržali realizaciju. Također me je veselilo i to da sam premijeru predstavio neke pozitivne pomake u vezi prometa kroz riječku luku, što je rezultat dosadašnjih ulaganja u infrastrukturu i opremu. S druge strane, i Sanader je priznao kako je u proteklih nekoliko godina učinjen bitan iskorak u prepoznatljivosti Rijeke u sferi urbanog turizma. U 2003. broj turista bio je trostruko veći nego 2001., a u prva tri mjeseca ove godine već je zabilježen porast od dodatnih 15 posto.

NACIONAL: Gradsko poglavarstvo je prošlog tjedna donijelo odluku o podizanju kredita od 60,8 milijuna kuna kod Erste & Steiermarkische banke. U tome ne bi bilo ništa spornog da za osiguranje tog kredita niste ponudili hipoteku na zgradu Hrvatskog narodnog kazališta “Ivana pl. Zajca”. Kako to da ste se odlučili upravo za HNK? – Za sad je Rijeka u strukturi proračuna relativno malo zadužena i s ovim kreditom od 61 milijun kuna će u godini najvećeg opterećenja stopa zaduženosti iznositi negdje oko 6,9 posto ukupnih proračunskih prihoda. Prema zakonu, ta stopa može iznositi do 20 posto. To je normalan način funkcioniranja i gradovi u Europi se uglavnom zadužuju do zakonom dozvoljenih mogućnosti, a ti se krediti stalno obnavljaju ili reprogramiraju. Banke koje kreditiraju traže određeno osiguranje, a jedan od tih instrumenata je i hipoteka. U hipoteku se daje vlasništvo koje posjeduje grad, a to su različiti objekti koji za banku mogu biti interesantni. S obzirom na to da smo do sada za neke kredite uglavnom iskoristili dio većih zgrada koje mogu poslužiti kao hipoteka za takav kredit, odlučili smo se za HNK. U tome ne vidim ništa problematično, s obzirom na to da je gradski proračun takav da ni u jednom trenutku ne dolazi u obzir mogućnost da ne budemo u stanju vratiti kredit. Ako s bankom postignemo dogovor da prihvati veći broj manjih nekretnina, a vjerujem da ćemo to uspjeti prije sjednice gradskog Vijeća, predložit ćemo neke druge nekretnine.

NACIONAL: Ministar kulture Božo Biškupić izjavio je kako je neugodno iznenađen takvom idejom. Da li ste s njim o tome razgovarali? – Biškupiću sam rekao da bi me veselila jednaka takva agilnost u financiranju programa HNK u Rijeci. Rekao mi je da sam u pravu, ali da više nema novca i kako bi se drugi ljutili kada bi uzeo njima i dao Rijeci. Zgrada kazališta je gradsko vlasništvo i s njom Rijeka može raspolagati kao sa svakom drugom nekretninom. Mnogo više bi me veselilo kada bi takvu pažnju ministra i Vlade izazvala činjenica da Rijeka iz svog proračuna financira kazalište s preko 30 milijuna kuna, a ministarstvo sa svega milijun. Kada bi situacija bila obratna, ne bismo ni trebali tolike kredite. Ukupan iznos kredita koji dižemo za čitav niz značajnih gradskih projekata odgovara iznosu dvogodišnjeg financiranja kazališta.

NACIONAL: Što ako se ostvari najcrnji scenarij i Erste banka preuzme zgradu HNK? – Aktiviranjem hipoteke se stječe vlasništvo, ali se ne može mijenjati djelatnost same ustanove. Mislim da u tome ništa nije sporno. Pod hipotekom je i zgrada Poglavarstva, tako da primjedbe “neka stave pod hipoteku zgradu Poglavarstva” jednostavno ne stoje. Osim toga, pod hipotekom su i neki drugi objekti koji su u vlasništvu grada.

NACIONAL: Na koji način će se te odluke odraziti na Vas kao gradonačelnika? – Nažalost, živimo u ispolitiziranom društvu i nikoga ne zanima koji su to projekti što će se financirati s tih 60 milijuna kuna. Nikoga ne zanima ni razlog zašto se grad zadužuje ni zašto Vlada ne financira kazalište koje nosi ime HNK. Nikoga ne zanima ni činjenica da je država Rijeci temeljem prodaje stanova za konvertibilnu valutu još od 1995. dužna više od 70 milijuna kuna, što je iznos koji odgovara veličini ovoga kredita. Nikoga ne zanima ni činjenica da su tvrtke koje su u državnom vlasništvu dužne komunalnu naknadu od preko 40 milijuna kuna. Kada bi nekoga zanimao taj dio priče ne bismo se trebali zaduživati, nego bismo planirane projekte realizirali iz tekućih prihoda proračuna. Naravno da će se ovi potezi ispolitizirati, ali je to dio nečega što političar mora biti svjestan. Nemoguće je donositi svaki put odluke razmišljajući isključivo o reakcijama.

NACIONAL: Čemu ste namijenili tih 60 milijuna kuna? – Dio novca namijenjen je izgradnji nove zgrade muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Najveći dio kredita je namijenjen za sportsku infrastrukturu, za izgradnju novog kompleksa plivališta odnosno zatvorenog bazena s još tri manja bazena, zatim za uređenje nekih drugih postojećih sportskih dvorana. Veći dio sredstava bit će uložen u nove prometnice u gradu i u proširenje postojećih.

NACIONAL: Iako projekt o kojem ste govorili u posljednje vrijeme podiže najviše medijskih polemika, on nije i najveći koji se provodi u Rijeci. Što se događa s projektom Rijeka Gateway? – To je sigurno jedan od najznačajnijih projekata za daljnju budućnost grada. Financira se kreditom Svjetske banke u iznosu od 156 milijuna dolara, a osnovna koncepcija kredita je takva da je otprilike dvije trećine kredita namijenjeno za izgradnju cestovne infrastrukture oko Rijeke, dakle nastavak izgradnje riječke zaobilaznice uz jednu spojnu cestu koja povezuje središte grada s cestom prema Zagrebu. Tom cestovnom infrastrukturom bitno se rješava problem prometa kroz Rijeku, a u isto su vrijeme te ceste u funkciji daljnjeg povećanja konkurentnosti riječke luke. Preostala trećina kredita namijenjena je modernizaciji same riječke luke, jedan dio za neophodnu opremu, a drugi dio za izgradnju novih terminala na zapadnom dijelu grada. U konačnici će se iz kredita sagraditi otprilike 200 metara novog terminala, a sam projekt predviđa izgradnju 1200 metara novog terminala koji bi se gradio koncesijskim modelom. To otvara mogućnost da se dio lučkih kapaciteta koji se danas nalaze u gradskom središtu preseli na zapadni dio, a da se ta lučica u centru grada pretvori u marinu za jahte. Također bi se izgradio hotel, restorani, zabavni centar, akvarij, kongresni centar i koncertna dvorana, jedan čitav niz sadržaja koji bi predstavljali novo središte grada. Paralelno uz to izgradit će se i novi putnički terminal koji bi omogućio da Rijeka postane polazišna i završna točka velikih cruising brodova. Prema projekciji konzultanata Svjetske banke završetkom ovog projekta, koji je predviđen sredinom 2009., moglo bi se otvoriti novih 3000 radnih mjesta.

NACIONAL: To su uspješni projekti, a što se događa s brodogradilištem Viktor Lenac? – Viktor Lenac je u stečaju, no jedan dio zaposlenika i dalje radi na poslovima remonta i vjerujem da će se postići dogovor svih vjerovnika da se nastavi remontna djelatnost u kojoj brodogradilište ima izuzetno veliko iskustvo i izuzetno dobre rezultate. Prodaja doka je nešto što veseli sve Riječane, s obzirom na to da je riječ o doku koji je smješten u samo luci i koji već godinama nagrđuje pogled prema moru. Vjerujem da će vrlo brzo nakon potpisivanja ugovora, odnosno uplate novca, novi vlasnici dok ili odvući ili izrezati, što bi omogućilo uvjete za izgradnju putničkog terminala koji bi se trebao nalaziti na toj lokaciji.