Nedavno je u Banskim dvorima održan sastanak kojem su prisustvovali Ivo Sanader, ministar financija Ivan Šuker, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i drugi visokopozicionirani vladajući političari, na kojem je odlučeno da se ponovno uvede naplata PDHDZ-ova vlada i dalje ne odustaje od namjere da pokori Hrvatsku televiziju i podvrgne ju svojoj kontroli. Nakon što tijekom proljeća nije uspjela nametnuti svoje ljude na vodeće položaje na HRT-u, prije nekoliko dana uži vrh vladajuće stranke odlučio je ponovno uvesti PDV na poslovanje Hrvatske radiotelevizije i tako zavladati najjačim hrvatskim medijem. Radi se o godišnjem nametu između 250 i 300 milijuna kuna, čije bi uvođenje nacionalnu televiziju dovelo na rub stečaja, što HDZ i namjerava. U takvim bi okolnostima Mirko Galić gotovo sigurno podnio ostavku na položaj glavnog ravnatelja, a uslijedila bi i demisija Programskog vijeća HRT-a, što bi Sanaderovoj ekipi otvorilo put prema definitivnom preuzimanju Televizije.

Postojanje takvog scenarija za Nacional je potvrdilo nekoliko ljudi upućenih i u namjere izvršne vlasti i u odnose na HTV-u. Svi oni tvrde da je počela nova faza napada na Galića i neposlušne članove Vijeća koji na uredničke položaje odbijaju izabrati HDZ-ove novinarske favorite. Nedavno je u Banskim dvorima održan sastanak kojem su prisustvovali Ivo Sanader, ministar financija Ivan Šuker, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i drugi visokopozicionirani vladajući političari, na kojem je odlučeno da se ponovno uvede naplata PDV-a na televizijsku pretplatu. Tada bi iz Šukerova ministarstva na Prisavlje bio upućen zahtjev za naplatom dodatnih 300-tinjak milijuna kuna u 2004. godini, što HTV ne može ispuniti. Poslovna 2003. bila je prilično uspješna i završena sa 67 milijuna kuna suficita, no kad bi se uveo porez na dodanu vrijednost, gubitak Radiotelevizije iznosio bi 200 milijuna. Galić sigurno u takvim uvjetima neće ostati na čelu HRT-a, a to i jest intencija uvođenja PDV-a. Neki njegovi znanci tvrde da će, “uvede li se PDV”, Galić i urednička ekipa pokušati u izravnim pregovorima sa Sanaderom i Šukerom objasniti da to HRT vodi u kolaps, a ako vlast ne prihvati njihovu argumentaciju, vodstvo HRT-a podnijet će neopozive ostavke. Porez na dodanu vrijednost ukinula je Račanova vlada uz obrazloženje da je to porez na posjedovanje televizijskog prijemnika, a nigdje se porez u Europi ne plaća dvaput, osim u Švedskoj i Norveškoj. Aktualna vlast misli drukčije i angažirala je financijske stručnjake koji tumače da je posrijedi prihod od posjedovanje televizora, na koji se može obračunati i porez na dodanu vrijednost. Iz takvog stajališta proizlazi i pravo na ponovno uvođenje PDV-a kao presudan korak za preuzimanje kontrole nad najvažnijim hrvatskim medijem, što i jeste srž ideje o vraćanju dvostrukog oporezivanja.

Usporedo s financijskim udarom traju i HDZ-ovi pritisci na Vijeće koje u idućih desetak dana treba izabrati direktore programa Radija i Televizije, a zatim odlučiti o vjerojatno najvažnijoj sinekuri na HTV-u, glavnom uredniku Informativnog programa. Članovi Vijeća izazvali su ljutnju vladajuće stranke najprije izborom glavnog ravnatelja Galića, a potpuni prekid odnosa s HDZ-om uslijedio je prošlomjesečnim izborom Marije Nemčić na položaj HTV-ove ravnateljice. Nekolicina važnijih hadezeovaca lobirala je u korist Vanje Sutlića, što, gledano ideološki, zvuči nemoguće, jer je on bio član Gradskog komiteta SKH i raznih partijskih foruma u socijalizmu. Sutlićeva prošlost očito nije bila prepreka za dobivanje HDZ-ove podrške i nekoliko dana prije izbora činilo se da je on u prednosti. Ali nepuna 24 sata prije konačne odluke na neformalnom su se sastanku okupili članovi Vijeća kako bi raspravili o kvaliteti predloženih kandidata. Složili su se da Marija Nemčić ima najjaču televizijsku biografiju i sljedećeg ju dana izabrali, ali tek poslije skandala koji je izazvao član vijeća i vlasnik Školske knjige Ante Žužul.

Žužul je jedan od rijetkih članova koji se ne pojavljuje na privatnim sastancima Vijeća, a po mišljenju većine najčešće opstruira rad tog tijela. Ujedno je i prijatelj sa Sutlićem i kad je shvatio da ovaj neće biti izabran, izazvao je incident i pokušao spriječiti glasovanje. Kako je poprilično krupan, to bi mu možda i uspjelo da se nije ispriječio Željko Mavrović, bivši izazivač Lennoxa Lewisa, i autoritativno mu zapovjedio da se povuče. Zajedno sa Žužulom glasovanje je napustio i Hašim Bahtijari, tako da je Marija Nemčić izabrana s minimalnih šest glasova. Činilo se da je priča završena, ali Žužul, Bahtijari i direktor Glasa koncila Nedjeljko Pintarić u četvrtak, 6. svibnja, uputili su Vladimiru Šeksu pismo u kojem su zatražili hitnu smjenu Vijeća i na račun svojih neistomišljenika iznijeli niz teških optužbi. Glavna je među njima da su se preostali članovi Vijeća susretali na tajnim i ilegalnim sastancima i ondje odlučivali o budućem vodstvu Radiotelevizije. Ništa manje teška nije ni inkriminacija da su potpredsjednik Vijeća Danko Bljajić i Željko Mavrović na prvoj sjednici zamijenili listiće na kojima piše vrijeme njihovih mandata, tako da je Bljajić uzeo listić koji mu omogućava četverogodišnje članstvo u vijeću, a Mavrović je pristao na trampu i dvogodišnji mandat. Ovu priču u javnost je pustio direktor Glasa koncila Nedjeljko Pintarić navodeći da ju je čuo od Suzane Jašić, čelnice GONG-a, također članice Vijeća.

Međutim, ona to nikad nije rekla. Nekoliko ljudi potvrdilo je za Nacional što se zbivalo na inaugurativnoj sjednici. Atmosfera je bila opuštena i pri izvlačenju listića Bljajić i Mavrović zabavljali su se govoreći da će dati 100 maraka vijećnicima koji im daju svoj listić s mandatom od četiri godine, ali nakon žestokog upozorenja HTV-ova pravnog zastupnika Nikole Obuljena da prestanu s glupostima, njih su se dvojica smirili. Nije bilo nikakve zamjene, a tezu da su se vijećnici dodavali listićima mogao bi demantirati i Slobodan Uzelac koji je sjedio između Bljajića i Mavrovića. Suzana Jašić to je ispričala nekolicini ljudi, među kojima je bio i Pintarić, na radnom sastanku u Upravi HRT-a u Dežmanovu prolazu. Iako ispričana kao šala, cijela se priča pretvorila u aferu, a Pintarić sada tvrdi da su Mavrović i Bljajić zamijenili listiće s trajanjem vijećničkih mandata. Kad bi to bila istina, zbog neregularnosti bi se raspustilo Programsko vijeće i bio bi otvoren put za HDZ-ovu kontrolu Hrvatske televizije. Najmanja posljedica bilo bi Bljajićevo i Mavrovićevo izbacivanje iz Vijeća, a na njihova bi mjesta saborska većina dovela sebi privržene ljude. Kako bi ih uvjerio u ispravnost vlastitih stavova, Pintarić i jedan zagrebački svećenik pozvali su neke članove Vijeća na neformalan sastanak u župnom uredu u središtu grada, ali ovi su to odbili. Raskol među vijećnicima svakako je u prilog Vladi. Vodstvo HDZ-a izrazito je nezadovoljno radom HTV-a, posebno informativnim programom u kojem nema pretjeranog podržavanja bilo koje stranke. Iznimka među političarima je Jadranka Kosor, koja se tjednima nalazila u gotovo svakom Dnevniku, makar se najčešće radilo o potpuno nevažnim akcijama njezina ministarstva.

Kako im nisu uspjeli pokušaji imenovanja glavnog ravnatelja, a propala je i ideja sa Sutlićem kao šefom Hrvatske televizije, u vlasti su se sada usredotočili na preuzimanje Informativnog programa. Pritom je u stranu stavljen čak i natječaj za direktora programa HTV-a, za što u ovom trenutku prilično dobre izglede ima Božo Sušec, jer je preuzimanje informativnog programa apostrofirano kao glavni medijski cilj HDZ-a, pred kojim su u idućih godinu dana predsjednički, lokalni i županijski izbori. Vladajuća stranka na izbore ne želi izići nespremna, a važan korak je ovladavanje medijima. Kako su gotovo svi u privatnom vlasništvu, osim gotovo nepostojećeg Vjesnika i urušene Slobodne Dalmacije, jedini izravan utjecaj moguće je ostvariti na Hrvatsku radioteleviziju.

Do kraja natječaja za glavnog urednika Informativnog programa ostalo je tjedan dana, a već je poznato da će se kandidirati Nikola Kristić i Tihomir Dujmović koji uživaju otvorenu podršku desnice. Kristić je posljednjih tjedana dobio potporu HSP-a i Slavena Letice, a upućeni tvrde da za njega lobiraju Nino Pavić i EPH. No ako bi politika imala utjecaj, Dujmovićevi bi izgledi bili kudikamo veći. Urednik desničarskog Plavog radija i voditelj emisije “Opasne veze” na OTV-u već mjesecima slovi kao neskriveni HDZ-ov favorit. Prije mjesec dana bio je dogovoren njegov izlazak na natječaj za ravnatelja HTV-a, ali kad je u medijima objavljeno njegovo ime, od toga se odustalo. U međuvremenu, upravo Plavi radio redovito emitira istupe Ante Žužula, Nedjeljka Pintarića i ostalih oponenata aktualnog vijeća HRT-a. Sada je posljednji trenutak u kojem HDZ ima priliku uzeti svoj dio vlasti na Televiziji, i to u informativnom programu koji je i najvažniji dio cjelokupne sheme.

Već krajem ove jeseni biti će raspisani predsjednički izbori na kojima vladajuća stranka jednostavno mora imati protukandidata Stipi Mesiću. Na HTV-u su svjesni da je HDZ-u iznimno važno pobijediti, a to se lakše postiže ako se kontrolira najjači medij. “Predsjednička uloga u Hrvatskoj više nije važna kao u Tuđmanovo vrijeme, ali pobjeda na izborima jako je važna za Sanaderov HDZ. Tada bi doista preuzeo svu vlast u državi i nitko mu ništa ne bi mogao, a ako pobijedi Mesić, trijumf će od njega stvoriti prvog i najvažnijeg političara u državi. A to HDZ-u ne odgovara i sve će poduzeti da osvoji nacionalnu televiziju i stekne stratešku prednost u predsjedničkoj kampanji, objasnio je jedan od vodećih stručnjaka na HTV-u.

Šefa Informativnog programa predlaže Marija Nemčić, odluku o izboru donose članovi Programskog vijeća, a naposljetku se očekuje i pristanak Mirka Galića i novinara. Komplicirana procedura i izbor koji zahtijeva konsenzus, doveli su do toga da se sve više govori o izgledima Gorana Milića. Za razliku od Kristića koji slovi kao konfliktna osoba koja se posvađala s nizom urednika i novinara, i Dujmovića koji nosi stigmu hadezeovca, Milića ocjenjuju kao profesionalca i, što je još važnije, čovjeka koji se nije sukobljavao ni s jednom vlašću. Bio je promoviran u socijalizmu, kao jugoslavenski integralist radio je na Yutelu, potom se zbližio s Franjom Tuđmanom i Obradom Kosovcem, uspješno izdržao Račanovu vlast, pa nitko ne dvoji bi li bio po mjeri i Sanaderovoj vladi. Istina, ne simpatizira ga Galić, ali vjerojatno se ni glavni ravnatelj ne bi pretjerano suprotstavljao odluci Marije Nemčić i Vijeća. Na HTV-u se govori i o Goranu Rotimu, vanjskopolitičkom novinaru koji ne pripada ni jednom klanu, i to posebno nakon izjave Marije Nemčić da šansu trebaju dobiti mlađe osobe. Sanader i njegovi suradnici neće se otvoreno miješati u situaciju na HTV-u barem do 19. lipnja, kad Europska unija odlučuje o početku pregovora s Hrvatskom. Bilo kakav pritisak na medije u međuvremenu mogao bi imati negativne posljedice na međunarodni status, a to si Sanaderov kabinet ne želi dopustiti. Opasnost je jedino da disidenti unutar Vijeća ne poremete odnose i zaustave daljnji izbor, makar su zasad u znatnoj manjini. A ako nakon svega ne uspiju ni s PDV-om ni lobirajući za svoje ljude na uredničkim mjestima, hadezeovcima na raspolaganju i dalje ostaje otvorena opcija promjene sadašnjeg Zakona o HRT-u. Uostalom, Jadranka Kosor još je početkom godine najavila da će to biti učinjeno u ožujku, a u HDZ-u od ove ideje i roka nisu odustali nego su ih samo prolongirali.