Marija Nemčić 18 godina radi na televiziji.“Bila sam prva žena na dužnosti glavnog urednika, a sada sam prva žena na dužnosti ravnatelja HTV-a, što me jako veseli, jer je po tome hrvatska ispred Europe, jer su u velikoj većini europskih zemalja, te i općenito uredničke dužnosti rezervirane za muškarce.” Tako na svoje imenovanje gleda nova ravnateljica HTV-a, 41-godišnja novinarka, podrijetlom iz Dubrovnika, Marija Nemčić, trenutačno najmoćnija osoba nacionalne televizijske kuće, koja se prvi put suočava s konkurencijom strane televizijske kuće na domaćem terenu, u liku njemačkog RTL-a. Marija Nemčić 18 godina radi na televiziji. Karijeru je, nakon audicije, počela na Trećem programu, a nastavila na Drugom. Početkom rata radila je u programu “Za slobodu”, pod vodstvom Miroslava Lilića. U rujnu 1993., na poziv tadašnjeg ravnatelja HRT-a Antuna Vrdoljaka, prihvatila je nominaciju za mjesto glavne urednice, što je tada vrijedilo gotovo kao automatsko imenovanje, jer je za tadašnje Vijeće Vrdoljakov prijedlog imao težinu zapovijedi. To je bilo vrijeme kad je hrvatska država krinku nevine žrtve srpske agresije zamijenila ulogom vojnog agresora u BiH, pa je izbor tada 29-godišnje neiskusne novinarke na dužnost glavne urednice mnoge iznenadio. Vijeće HRT-a, koje po zakonu imenuje direktora programa i urednika Informativnog programa, upravo na prijedlog nove ravnateljice, dočekalo ju je skandalom, koji je doveo do zamrzavanja dužnosti trojice članova Vijeća.

NACIONAL: Mogu li sukobi u Vijeću HRT-a ugroziti imenovanje direktora programa i urednika informativnog programa? – Ima 11 članova Vijeća, a treba ih šest da bi se izglasali novi urednici. Stoga smatram da neće biti problema.

NACIONAL: Uskoro ćete vijeću predložiti svoje kandidate za dužnost direktora programa i urednika Informativnog programa. Nacionalovi izvori s HRT-a tvrde da vas uopće ne zanima kontrola nad informativnim programom i da ćete utjecaj na taj, politički najvažniji dio programa, prepustiti ravnatelju HRT-a, Mirku Galiću? – Bavit ću se svim segmentima programa i neću biti fikus.

NACIONAL: Kao kandidati za urednika Informativnog spominju se Vladimir Rončević, Goran Milić, Nikola Kristić i Goran Rotim? Kojem ste od njih najnaklonjeniji? – Ne želim to otkriti, ali sigurno među tim ljudima ima dobrih kandidata za to mjesto.

NACIONAL: Tko će biti novi direktor programa, priča se o Sušecu? – Neću vam reći.

NACIONAL: Kako vam zvuči Božo Sušec, direktor programa? – To zvuči profesionalno, ne mogu vam reći više, jer ne želim da Vijeće ime kandidata dozna iz novina.

NACIONAL: Što će, osim imenovanja, biti vaši prvi potezi? – Mislim da je naš ekran starinski i prilično taman, i to mislim modernizirati. Od vremena kad sam bila glavna urednica, od vremena u kojem vi mislite da sam ja bila fikus, neke se emisije nisu promijenile, tada sam imala 29, a sada 41 godinu, to dovoljno govori.

NACIONAL: HRT je desetljećima slovio kao tehnički najopremljenija televizija u jugoistočnoj Europi. Mnoge je stoga šokiralo da je RTL-ov program vizualno mnogo suvremeniji. Je li i vas to iznenadilo? – RTL-ov program ima bolju sliku. To je točno. Mi najprije moramo utvrditi u čemu je problem. Je li problem u odašiljačima, nemojte zaboraviti da je RTL došao na najmoderniju mrežu u koju je, među ostalima, ulagao HRT, koja je bila u ratu srušena, pa se poslije obnovila. Ipak, ne mislim da su oni produkcijski bolji, da “Veto” izgleda bolje od “Milijunaša”, ali sigurno ima razlika u određenim estetskim standardima. Dobro je da se RTL pojavio, jer da nema njih, mi bi ostali kakvi jesmo, nama je konkurencija bila nužna da pokažemo što možemo, inače se ništa još deset godina ne bi promijenilo.

NACIONAL: Kako ćete riješiti osnovni problem nacionalne televizije, a to su stotine ljudi koji ne rade ništa, a primaju plaću, ili rade vrlo malo? – Da, filozofija je dosad bila pogrešna. pojavom konkurencije ta će se filozofija morati promijeniti, prije svega, u odnosu prema poslu, odgovornostima i obvezama. Točno je da ima ljudi koji ne dolaze na posao, točno je da ima onih koji dođu po plaću, kao i onih koji odrade jednu emisiju mjesečno.

NACIONAL: Što takvima možete poručiti? – Pa, mislim da će morati početi raditi.

NACIONAL: Hoće li uopće biti posla za sve? – Racionalizacija je nužna. Je li to racionalizacija ljudi, ili racionalizacija stečenih navika, to je druga stvar. Mislim da najprije treba poduzeti sve da se racionalizacijom ne ugrozi program, otkazi dolaze na kraju. Najprije treba napraviti trajnu programsku shemu, da se utvrdi koliko ljudi treba za realizaciju.

NACIONAL: Dio javnosti doživljava vas kao kadar vladajuće stranke, jer ste za vrijeme vladavine HDZ-a, kad profesionalizam na HRT-nije postojao, vi bili na dužnosti glavne urednice? – Ja nikada nisam bila članica HDZ-a, ni SDP-a, ni KP-a, nisam bila član ničega, jedino sam u zboru pjevala, i to kratko, jer sam pjevala loše. Stoga mislim da to ne stoji. Ja sam i onda bila izabrana od Vijeća. Protukandidati su mi bili Mladen Trnski i, sada ćete se nasmijati, Slobodan Praljak.

NACIONAL: Složit ćete se da je to, u to vrijeme, bila formalnost, jer se od vas ipak očekivala apsolutna poslušnost? – Ako su se tome i nadali, ja sam ih demantirala.

NACIONAL: Čime to možete potkrijepiti? – Pogledajte programsku shemu 1993. i pogledajte je 1994. “Latinica” je uvedena tada, “Dobro jutro” također, Igor Mirković radio je politički magazin.

NACIONAL: Dobro, a što je s informativnim programom? – Nesumnjivo je da se ja tada nisam bavila informativnim programom.

NACIONAL: jeste li to uopće i mogli? – Da sam htjela, mogla sam, ali nisam htjela.

NACIONAL: Zašto? I što to znači kad glavna urednica kaže da se neće baviti najvažnijim dijelom programa? – Takav je bio naš dogovor, informativnim se programom bavio Tomislav Marčinko. Iskreno smatram kako je razdoblje veće cenzure došlo 1995. godine. Ja sam jedino tako i htjela raditi.

NACIONAL: Kako danas gledate na to razdoblje čistki? – Jedno želim reći da se zna zauvijek: ja nikada nikom nisam potpisala otkaz iz ove kuće. U rujnu 1992. došla sam na dužnost, otkazi su se dijelili prije.

NACIONAL: Ipak, što biste u ono vrijeme promijenili da ste mogli? Hrvatska vojska bila je u BiH, što se na HRT-u nije moglo vidjeti. – Zaista smatram da sam svoj posao radila dobro, ali ako već inzistirate, novinaru Smiljku Šagolju ne bih dopustila da radi kako je radio.

NACIONAL: Jeste li uopće bili kompetentni preuzeti program u ono vrijeme s obzirom na iskustvo? – Ja sam bila urednica mozaičnih emisija, sada se ne branim, jer smatram da nemam zašto, a želim vam reći i to da nisam uopće htjela biti glavna urednica, jer sam i sama smatrala da sam neke stepenice preskočila.

NACIONAL: Kako je onda došlo do toga? – Pitao me Antun Vrdoljak, kojeg ja, da i to riješimo, dotad nisam poznavala, tog sam čovjeka dotad vidjela dva puta. Vrdoljak je znao da radim na programu “Za slobodu” s Lilićem i da mi je mentor Branko Lentić. Nikad nisam imala posebne ugovore, menadžerske ugovore i te stvari.

NACIONAL: Vraćaju li se Lilić i Vrdoljak na mjesta savjetnika? – Jako sam se iznenadila što je moj dolazak izazvao strah kod nekih ljudi, zato želim reći da sve ono što zna televiziju, sve ono što može biti korisno, bez obzira na nacionalnu, vjersku, spolnu, rasnu i bilo kakvu drugu pripadnost, može pokušati jedanput sjesti za stol. U ovoj kući mislim da smo previše vremena proveli podmećući jedni drugima, a da pritom nismo promijenili program.

NACIONAL: Znači li to da se oni vraćaju? – Svi oni koji znaju nešto o televiziji više su nego dobrodošli.

NACIONAL: Pa i Lilić i Vrdoljak? – U svakom slučaju. I znate što, pun mi je kufer – joj, ne smijem tako reći – dosta mi je da je toliki broj urednika, a da ih nema na ekranu, dosta mi je ljudi koji savršeno sve znaju, a nisu dugo ništa radili i dosta mi je tog trga na kojem svi samo sjede.