Objavljeno u Nacionalu br. 445, 2004-05-25

Autor: Mislav Šimatović

POZADINA NOVOG PRIVATIZACIJSKOG SKANDALA

Kako je Škegro nagovorio Sanadera da mu pokloni 80 milijuna kuna

Premda je Vlada privremeno odustala od skandaloznog posla sa Quaestus fondom, obećavši javni natječaj za partnerstvo u Sunčanom Hvaru, najavljeni prekratki rokovi za predaju ponuda upućuju na to kako je hvarska tvrtka ipak rezervirana za Borislava Škegru

Premijer Ivo SanaderPremijer Ivo SanaderČini se da vlada Ive Sanadera i dalje čini sve kako bi se fond Quaestus nekadašnjeg HDZ-ova ministra financija Borislava Škegre domogao turističkog poduzeća Sunčani Hvar. Premda je Vlada nakon pritiska medija i oporbe odustala od izravnog dogovora sa Škegrom i obećala raspisivanje javnog natječaja, rok za podnošenje ponuda od dva tjedna koji je najavio potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang jedva je dovoljan da potencijalni kupac temeljito prouči situaciju u omanjem poduzeću, a kamoli u turističkom divu koji se sastoji od devet hotela. Vrlo je dvojben i najavljeni rok od sedam dana u kojem bi se trebala pripremiti dokumentacija za natječaj. S druge strane, Škegri situacija u hvarskom poduzeću zacijelo nije nepoznata, jer se akcijom ostvarivanja javno-privatnog partnerstva s državom bavi, kako sam kaže, od listopada prošle godine. A spomenuti model privatizacije, koji je Vlada svesrdno prihvatila, predložio je upravo Škegro sa svojim partnerima.

Predsjednik HFP-a Damir Ostović pristao je na ovakvu prodaju Sunčanog Hvara tek nakon žestokog pritiska Sanadera i Hebranga U realizaciji akcije Sunčani Hvar Škegro se služi stranačkim vezama i Sanadrovim nesnalaženjem u gospodarskim pitanjimaNekoliko stvari upućuje na zaključak da je sporna prodaja Sunčanog Hvara izravno dogovorena između najvišeg vrha HDZ-a i menadžmenta Quaestusa, daleko od očiju javnosti. Prema pouzdanim izvorima bliskim vodstvu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), koji je formalni vlasnik oko 62 posto hvarskog poduzeća, ovakvom se aranžmanu protivio prvi čovjek Fonda Damir Ostović. Na načelni pristanak privoljen je tek nakon žestokog pritiska premijera Sanadera i potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarske aktivnosti, ujedno i predsjednika Upravnog odbora HFP-a Andrije Hebranga.

Da je Sunčani Hvar unaprijed rezerviran za Škegru, može se zaključiti i iz načina na koji je Vlada objavila poziv kojim traži partnera za nešto što se iz sadržaja ne da razabrati. U oglasu koji je u Narodnim novinama izišao 30. travnja ni jednom se riječju ne spominje što se traži od potencijalnog investitora niti da se radi o Sunčanom Hvaru. Spomenuti je oglas, dakako, imao svrhu da zadovolji zakonsku formu. Samo pet dana poslije Vlada je na sjednici 5. svibnja prihvatila partnerstvo sa Škegrinim Quaestusom, koji za 40 milijuna kuna obećane dokapitalizacije i 185 milijuna kuna ulaganja u sljedećih pet godina traži 51 posto vlasništva nad Sunčanim Hvarom. A s kim bi drugim, kad se na spomenuti Vladin poziv nitko osim Škegre nije javio. Treba dodati da sudska blokada 28 posto državnih dionica Sunčanog Hvara, jedini pravi argument za izbjegavanje javnog natječaja, nije postojala više od dva mjeseca, u trenutku sporne odluke užeg Sanaderova kabineta. Zbog informacije da sudska zabrana raspolaganja dionicama ne postoji od veljače, objavljene prošli tjedan na Hrvatskoj televiziji, podsmijehu javnosti izložio se već tko zna koji put Andrija Hebrang, braneći se da blokada i dalje postoji, bez obzira na to što ju je ukinuo Viši trgovački sud, vrativši nižoj sudskoj instanci predmet na ponovno razmatranje. Daljnji tijek događaja i namjera Damira Ostovića da u istrazi otkrije tko je skrivao informaciju o sudskoj odluci, pokazuje da su predsjednika HFP-a izigrali Sanader i Hebrang. Njemu pak ne ide na ruku da, kao prvi čovjek koji u ime Vlade raspolaže s najvećim brojem državnih dionica, ne zna što se s njima događa.

Koliko je bio štetan pokušaj ovakve prodaje Sunčanog Hvara, koja, kako kaže haenesovac Radimir Čačić, u biti znači ustupanje 51 posto Sunčanog Hvara Quaestusu za jednu kunu, najbolje pokazuje usporedba s novcem koji su za tu tvrtku prije godinu i pol nudili Kompas i Terme Čatež. Obje slovenske tvrtkje tada su za državni udio u Sunčanom Hvaru bile spremne istresti više od 74 milijuna kuna, uz dvostruko veći iznos ulaganja od onog koji je ponudio Škegro. Premda su iza poništenja natječaja stajali ponajviše politički razlozi, koji su umalo doveli do raspada tada vladajuće kolalicije, slovenske su ponude odbijene kao nedovoljno kvalitetne i preniske. Valja napomenuti da se, uz Zlatka Tomčića i njegov HSS, kao najgorljivije protivnike privatizacije Sunčanog Hvara, sličnom argumentacijom u protivljenju prodaji služio i aranžer današnje privatizacije Ivo Sanader.

Sunčani Hvar je jedna od najvrednijih turističkih kompanija iz državnog portfelja. Vlasnik je osam hotela, dvaju hotelskih naselja i autokampa na najatraktivnijim lokacijama otoka Hvara. Prema trenutačnom stanju na Zagrebačkoj burzi tvrtka vrijedi više od 182 milijuna kuna, a vrijednost državnog udjela premašuje 113 milijuna kuna. Svojom odlukom da Quaestusu ustupi 51 posto Sunčanog Hvara na upravljanje, Vlada je, kako veli Radimir Čačić, Škegri darovala 80 milijuna kuna. I omogućila mu da nakon pet godina, kad se kompanija bude stvarno privatizirala, debelo zaradi. I sve to bez javnog natječaja, što je uz prodaju na burzi jedini zakonom dopušteni način prodaje državnih dionica.

I dok Sanader s timom svojih ekonomskih stručnjaka, predvođenim radiologom Andrijom Hebrangom, pokušava napraviti za državu štetan posao, koji zadovoljava uvjete da postane predmetom istrage Državnog odvjetništva, Borislavu Škegri ne može se poreći umješnost u financijskim makinacijama. Posljednji Tuđmanov ministar financija, koji je državni novac sklanjao na inozemne račune za potrebe predizbornih troškova svoje stranke, okupio je oko projekta Sunčani Hvar sedam respektabilnih hrvatskih tvrtki, koje, kad bi se bez Škegre skupile u konzorcij, ne bi imale velike šanse konkurirati na javnom natječaju nekom inozemnom ponuđaču. Lura je lani poslovala s gubitkom, Jamnica je dio prezaduženog Todorićeva Agrokora, a cementni div iz Našica Nexe grupa rastegnuta je poslovnim akvizicijama u susjednim zemljama. Veći kapacitet nema ni Fima, financijska kuća čiji je fond Pleter ishodio sudsku zabranu raspolaganja dionicama Sunčanog Hvara. Tankerska plovidba navodno se povukla iz projekta, a preostali su Croatia osiguranje i Privredna banka Zagreb, kojoj pripada i najveći dio kreditnog duga Sunčanog Hvara od 14 milijuna eura. Škegro je majstorski osmislio plan kako te kompanije namamiti da mu na upravljanje daju 25 milijuna eura, koje će on pod krinkom javno-privatnog partnerstva uložiti u Hvar, na tome zaraditi masnu proviziju, a njima omogućiti ekskluzivnog nabavljača prehrambenih namirnica, građevinskog materijala i osiguravateljakih i bankarskih usluga. U tome će se poslužiti jakim stranačkim vezama, koje su očito još uvijek iznad javnog interesa, i Sanaderovim nesnalaženjem u gospodarskim pitanjima.

INTERVJU
RADIMIR ČAČIĆ: Hadezeovsko diskrecijsko pravo

NACIONAL: Kako tumačite HDZ-ov pokušaj privatizacije Sunčanog Hvara? – Na sličan su način HDZ-ove vlade udarile temelj privatizacije 90-ih godina. Ključni element tih desetak godina hadezeovskih vlada, kao i u najnovijem slučaju Sunčanog Hvara, bilo je diskrecijsko pravo. Svima je jasno da korupcija pada na plodno tlo kad javni interes dolazi u doticaj s privatnim, uz prisutnost diskrecijskog prava. Ovdje je samo o tome riječ.
NACIONAL: Koji je bio konkretan razlog zbog kojeg ste u Saboru zatražili osnivanje istražnog povjerenstva u slučaju Sunčani Hvar? – Najsporniji je bio javni poziv za partnerstvo koji je Vlada objavila četiri dana prije nego što je donijela odluku kojom podržava partnerstvo s Quaestusom. Sadržaj tog oglasa toliko je sulud da takvo što nije zabilježeno u 14 godina samostalne Hrvatske. Svakakvog je kriminala bilo, ali takvo što nikad nisam doživio. Taj poziv jednostavno ne poziva ni na što. Kakve veze Središnji Vladin ured za razvojnu strategiju ima s privatizacijskim portfeljem i tko ga je uopće ovlastio da to čini?! U tom se pozivu, što je najtragičnije, uopće ne spominje Sunčani Hvar. Taj je poziv jedna bezobrazna pljuska svakom razumnom čovjeku.
NACIONAL: Vi smatrate da je čitava stvar unaprijed dogovorena između Škegre i vrha Vlade? – Stvar je dogovorena na sasvim drugoj razini, između ljudi kojima je bio zadatak da štite interese građana i privatnog interesa. U pozivu se ne govori što se traži, tko traži, o kakvoj je tvrtki riječ, o kojem je modelu riječ. Mi smo na ovaj način mogli prodati bilo što u ovoj zemlji, odnosno predati na upravljanje bez ikakvih jamstavaa, bez ikakve odgovornosti, bez ikakve ingerencije, doslovce bilo što.
NACIONAL: Ima li afera Sunčani Hvar dodirnih točaka s neuspjelom privatizacijom te tvrtke kad ste vi bili u Vladi? – Cijela tadašnja afera proistekla je iz toga što je postojala naznaka da elementi ponuda nisu bili dovoljno usporedivi i da cijeli natječaj stoga nije dovoljno transparentan. To je bio temelj za tu aferu, a mi danas govorimo o nečemu što ne da nije dovoljno usporedivo, nego nema nikakvih kriterija. Dakle, spor je bio oko toga je li u nekom malom postotku postojalo pitanje diskrecijskog prava, a ovdje govorimo o 100-postotnoj netransparentnosti. Pa u pozivu se i ne navodi da se radi o Sunčanom Hvaru.
NACIONAL: Kako tumačite to što je Vlada Quaestusovu ponudu razmatrala samo četiri dana? – Time su javno rekli: građani Hrvatske, vi ste hrpa običnih idiota s kojima možemo raditi što god hoćemo jer nam vi ništa ne možete.
NACIONAL: Vlada se brani da Sunčani Hvar modelom javno-privatnog partnerstva nije prodan Quaestusu. – Model predaje na upravljanje, gdje se Quaestusu omogućuje korištenje svih potencijala Sunčanog Hvara, dobro je poznat ? predajmo opće u ruke privatnog i izvucimo iz toga sve što se izvući da. To je isti model po kojem su privatizirani Slobodna Dalmacija i Tisak. Zamislite dovesti Tisak u stečaj, mrežu maloprodaje na ekskluzivnim lokacijama gdje se vrti keš. Ono što se sada događa oko Sunčanog Hvara može se protumačiti samo na dva načina ? ili se radi o potpunoj ignoranciji ljudi koji bi trebali štititi javni interes ili o čistom kriminalu. Pri tome uopće ne govorim o Qaestusu koji se bori za profit.
NACIONAL: Može li se uopće u slučaju Sunčanog Hvara primjenjivati model javno-privatnog partnerstva? – Javno-privatno partnerstvo primjenjuje se prvenstveno u infrastrukturi, ne slučajno. Često se posljednjih 10-15 godina primjenjuje i pri izgradnji i funkcioniranju javnih objekata, u zdravstvu i školstvu. Kad se radi o preuzimanju nečega što vrijedi nekoliko stotina milijuna kuna i što je tržišno dokazano atraktivni prostor, javno-privatno partnerstvo nije korektno ni moralno primjenjivati. Ako se u to ulazi iz samo Vladi poznatih razloga, a koji su razlozi razotkrilo se u ovome ? i tada postoji rješenje. No u tom slučaju treba javno objaviti strategiju kojom se točno utvrđuje koji se konkretni ciljevi partnerstvom žele postići i u kojem roku, što će biti sa zaposlenima, hoće li se ići prema razvoju marina ili hotela, prema kojim će se tržištima tvrtka orijentirati. To bi trebala biti podloga za prvi krug kvalifikacije ponuda, koja se svodi isključivo na garantiranu dobit države.
NACIONAL: Znate li iz kojih je razloga Vlada ovako odlučila? – Razlozi su jasni. Sve je rađeno po načelu ? dogovorit ćemo se sa stranačkim prijateljima, na korist stranačkog prijatelja, fonda koji vodi i tvrtki koje je okupio. Tko će još od toga imati koristi, to, naravno, znaju samo oni koji u tome sudjeluju. Ovakav bezobrazluk i direktni kriminal moguć je samo u Hrvatskoj.
NACIONAL: Kako je vlada u kojoj ste vi bili ministar reagirala na sličan Quaestusov prijedlog za Sunčani Hvar? – Bivša vlada nikad nije dobila takav prijedlog, a Škegro je, vjerojatno, kao i sada pokušavao pojedinačno s nekim komunicirati. Ja sam bio član užeg kabineta Vlade i, da je bilo takvog prijedloga, to bih sigurno znao. Ujedno sam bio i predsjednik Vladine komisije za Sunčani Hvar.
NACIONAL: Što kanite poduzeti ako Vlada u natječaju po istom modelu privatizacije Sunčanog Hvara raspiše rokove za prijave od samo dva tjedna? – Ponovno ćemo zatražiti formiranje istražnog povjerenstva. Ako Vlada želi stvarno zaštititi i unaprijediti vlasništvo države, to sigurno ne može u tim rokovima. Takve se stvari rade mjesecima. Uopće ne razumijem da premijer i potpredsjednik Vlade, koji gospodarstvo uopće ne razumiju, nisu smatrali potrebnim da pozovu nekoga tko ga razumije. Oni jednostavno idu po principu ? lisica je naš prijatelj, pustimo je u kokošinjac, jer ona nam je obećala da će čuvati kokoši. Škegro misli da su mu kolači opet nadohvat ruke, samo ovaj put iz pozicije biznisa. Tako neki koji su funkcionirali u HDZ-ovim vladama shvaćaju biznis.

Škegrina domišljatost
Borislav Škegro je u projektu ovladavanja Sunčanim Hvarom smislio jedinstven način da izbjegne ograničenja u ulaganju koja propisuje Zakon o investicijskim fondovima. Premda je posao Quaestusa identičan onom investicijskih fondova ? da ulaže novac svojih investitora u dionice i druge vrijesnosne papire ? Škegrina tvrtka registrirana je kao društvo za upravljanje drugim tvrtkama. Vrijednost imovine koju je sedam kompanija uložilo u Quaestus je 25 milijuna eura i prema zakonu u dionice jedne tvrtke može uložiti samo 5 posto. Planiranih ukupno 125 milijuna kuna za polovicu Sunčanog Hvara znatno je iznad te granice.

Vezane vijesti

'Nema više naplaćivanja opomena'

'Nema više naplaćivanja opomena'

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu. Prema riječima prvog potpredsjednika i ministra gospodarstva… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika