Jaap de Hoop Scheffer i predsjednik Stjepan Mesić.Višemjesečna diplomatska ofenziva hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula i premijera Ive Sanadera da se Hrvatskoj na summitu NATO-a, koji se očekuje potkraj lipnja, ponudi više od politike otvorenih vrata i to s posve konkretnim vremenskim okvirom za pristup Savezu, nakraju ipak nije uspjela, kao što pokazuju i rezultati prošlotjednog posjeta glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera službenom Zagrebu.

Kritizirajući planere državnih financija, Scheffer je kazao Sanaderu kako manja vojska ne znači i manja proračunska izdvajanja LEAD U Savezu su uvjereni kako državna administracija RH nedovoljno prati pozitivna nastojanja vojnih struktura prema preustrojuUhićenje generala Ante Gotovine, povratak srpskih izbjeglica u svoje domove, neorganizirano i neučinkovito pravosuđe, ustavne prepreke slanju hrvatskih vojnika u mirovne misije dvotrećinskom većinom, nepostojanje strategije odnosa državnih tijela spram hrvatske javnosti o ciljevima i razlozima ulaska u NATO, glavne su prepreke za ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez.

Takvo je službeno stajalište NATO-a prilikom prošlotjednog posjeta najvišim hrvatskim državnim dužnosnicima predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, premijeru Ivi Sanaderu i zastupnicima Hrvatskog sabora rekao glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

Na sastanku NATO-a u Turskoj neće biti govora o novim pozivnicama za članstvo, nego će se samo kurtoaznom izjavom u završnoj deklaraciji Hrvatska, Makedonija i Albanija ohrabriti za pozitivne pomake u reformama.

Nakon posjeta glavnog tajnika NATO-a i razgovora koji je vodio s najvišim hrvatskim dužnosnicima posve je jasno da Hrvatska, prije svega zbog političkih i demokratskih standarda, a ne vojnih, kao što se dosad činilo hrvatskoj javnosti, nije spremna za članstvo u NATO-u.

Scheffer je tek na posljednjem mjestu spomenuo važnost hrvatskih obrambenih reformi, a to je učinio iz jednostavnog razloga jer se u tome jako napredovalo.

Vojni planeri NATO-a i brojne NATO-ove inspekcije, koje su posljednjih mjeseci pohodile Hrvatsku, na kraju su ocijenile kako su MORH i Glavni stožer Hrvatske vojske potpomognuti nedavnom odlukom hrvatskog državnog vrha o prihvaćanju koncepta kolektivne sigurnosti te donošenjem novog i brojčano znatno manjeg ustroja na odličnom putu reformi koje trebaju biti nedvosmisleno zacrtane potkraj ove godine u dokumentu “Strategijski pregled obrane”.

Taj će pregled biti gotov 2004. i njime će se u cijelosti razmotriti strategijsko okruženje, prijetnje i rizici s kojima se Hrvatska treba suočiti. Tim će pregledom doći do redefiniranja sadašnjeg ustroja oružanih snaga, odnosno prelaska s individualnog koncepta obrane na kolektivnu obranu u sklopu NATO-a, time i do značajnog smanjenja korpusa kopnene vojske. U njemu će detaljno biti obrađeno i pitanje pričuve, odnosno tip snaga: profesionalni, ročni ili kombinirani. Osim toga, jedan od najznačajnijih pitanja za MORH i na kojem vrlo često inzistiraju u NATO-u je konačno uvođenje sustava za planiranje, programiranje i financiranje na nacionalnoj razini koji bi se trebao primjenjivati od 2005. Njime će se MORH vrlo strogo, analitički i argumentirano obratiti Vladi i Saboru svaki put kad se budu tražila proračunska sredstva. NATO je zabrinut koliko će zapravo svi u Vladi i Saboru razumjeti takav sustav i koliko će cijeniti njegovu objektivnost, strogost i prioritete.

U razgovoru s hrvatskim državnim dužnosnicima Jaap de Hoop Scheffer jasno je istaknuo kako manja oružana sila ne znači i manja izdvajanja za vojni proračun jer je Hrvatskoj vojsci nužna modernizacija na svim područjima. Bila je to neka vrsta kritike planerima državnih financija koji su i ove godine vojnom proračunu namijenili sporednu ulogu.

Osim toga, glavni je tajnik iznesenim slijedom kritika apostrofirao prvenstveno na političke prepreke za ulazak Hrvatske u NATO te odaslao poruku hrvatskim dužnosnicima kako državna administracija i njezina tijela nedovoljno prate pozitivne napore hrvatskih obrambenih struktura i ne postoji dovoljna koordinacija među ministarstvima.

Očito je da još mnogi neupućeni u hrvatskoj politici NATO doživljavaju kao vojnu silu i ništa više od toga. Prvi čovjek Saveza podsjetio ih je kako je NATO istovremeno i politički Savez koji dijeli demokratske principe i vrijednosti.

Premijer Ivo Sanader u proteklih šest mjeseci još uvijek nije uspio uvjeriti svoje suradnike da je ulazak Hrvatske u NATO jednako važan strateški vanjskopolitički cilj kao i ulazak u Europsku uniju. Da je tome tako, pokazuje i jedan banalan primjer. Zvučno najavljivan “NATO tjedan” u Hrvatskoj upravo u tjednu dolaska prvog čovjeka Saveza Jaap de Hoop Scheffera kao da se i nije dogodio. Nitko zapravo ne zna što se konkretno učinilo prošlog tjedna u Hrvatskoj da bi se NATO približio hrvatskoj javnosti. Nije zabilježena nijedna ozbiljnija rasprava, tribina, kontakt s javnosti ili barem prigodne brošure na gradskim trgovima o razlozima zašto Hrvatska želi u NATO. Dan oružanih snaga RH na Jarunu zasigurno se nije mogao nazvati NATO tjednom, a čitav je projekt “NATO tjedan” zbog potpune nepripremljenosti doživio potpuni fijasko unatoč tomu što se za točan termin dolaska glavnog tajnika u Zagreb znalo još od početka 2004.

Nekom vrstom marketinškog promašaja mogao bi se nazvati i prvi posjet ministra obrane SiCg Prvoslava Davinića hrvatskom ministarstvu obrane i to samo dan prije dolaska glavnog tajnika NATO-a u Hrvatsku. Umjesto da ima obilježja službenog posjeta popraćenog protokolom na najvišoj razini, kako bi susret dvaju ministara imao velikog međunarodnog odjeka, dogodilo se posve suprotno.

Sastanak hrvatskog ministra obrane Berislava Rončevića i Prvoslava Davinića protekao je potpuno nezamijećen i bez službenih izjava. Ministar Davinić, koji je u glavnom gradu Hrvatske sudjelovao na seminaru o pitanjima vojno-političke sigurnosti i načinima regionalne suradnje, obišao je i regionalno središte za pružanje pomoći u verifikaciji i provedbi kontrole naoružanja u Rakitju. Ako se zna koliko je dugo službeni posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića Beogradu i susret s predsjednikom SiCg Svetozarom Marovićem imala pozitivnog odjeka u međunarodnoj zajednici, osobito u NATO-u, tim više jer je i prvi čovjek Saveza tijekom razgovora s hrvatskim dužnosnicima naglasio regionalni značaj Hrvatske i suradnju između susjeda, prezentacija susreta Rončević-Davinić mogla bi se objasniti pod vanjskopolitički promašaj.

Nakon što nije uspio u nakani da Hrvatsku dovede pred vrata NATO-a, Sanader će se u potpunosti morati okrenuti jednako važnom drugom vanjskopolitičkom cilju, a to je približavanje EU. Ne ostvari li se Sanaderov cilj početka pregovora Hrvatske s EU još ove godine, to bi premijera i HDZ, uz već postojeći nedostatak strategije i vizije razvoja hrvatskog gospodarstva, dovelo u velike teškoće prije lokalnih izbora 2005. što bi u konačnici moglo imati posljedice za normalno funkcioniranje hrvatske države.