PROSVJEDI za legalizaciju droge, pogotovo marihuane, sve su češći, a nedavno se protestiralo i u brazilskom gradu São Paulu: mladić drži zastavu na kojoj je istaknut zahtjev za organskim i prirodnim uzgojem marihuane“Dekriminalizirajte posjedovanje svih droga!”, najkraći je sažetak pisma s 30 vrlo uglednih potpisa britanskom premijeru, o kojemu su Britanci strasno raspravljali proteklih desetak dana. Pitanje statusa ilegalnih droga i onih koji ih upotrebljavaju uvijek pokrene burnu raspravu pobornika i protivnika dekriminalizacije, odnosno legalizacije, a javnost su ovaj put privukla i zvučna imena potpisnika. Povod je 40. godišnjica britanskog Zakona o zloupotrebi droga, a pismo su uz ostale potpisali oscarovka Judi Dench, pjevačka zvijezda Sting, ugledni režiser Mike Leigh, bivši ministar zadužen za droge Bob Ainsworth, poznata TV glumica Kathy Burke, trojica bivših šefova grofovijskih policijskih snaga, “zločesti dječak” britanske poslovno-milijunaške scene Richard Branson.

Potonji se našao i na politički znatno težoj listi pobornika drastične promjene svjetske politike prema narkoticima. U New Yorku je, naime, predstavljen izvještaj Globalne komisije za politiku prema drogama u kojoj su, osim Bransona, nekadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda (Kofi Annan), tri bivša južnoamerička predsjednika, iz balkanskih ratova 90-ih znani norveški ministar vanjskih poslova Thorvald Stoltenberg, aktualni grčki premijer George Papandreou, bivši europski ministar vanjskih poslova Javier Solana, bivši američki državni tajnik George P. Shultz, bivša šefica UNHCR-a (UN-ove komisije za izbjeglice) i tužiteljica Haaškog suda Louise Arbour - lista je još duža. Obje ugledne grupe - neovisno jedna o drugoj - donijele su isti zaključak: rat protiv droga i svijet u cjelini i pojedinačne države neslavno gube. “Rat protiv droga nije smanjio njenu upotrebu, ali je napunio naše zatvore, porezne obveznike koštao milijune dolara, poticao organizirani kriminal i prouzročio smrt tisuća ljudi”, rekao je Branson. “I Britaniji i planetu treba novi pristup, koji izbija moć iz ruku mafije, a ovisnike tretira kao pacijente, a ne kao kriminalce.”

Britanska kriminalistička statistika je porazna: čak 80.000 Britanaca lani je dobilo policijski dosje zbog posjedovanja droge. U posljednjih deset godina takvih je nevjerojatnih milijun osoba. Britanske statistike otkrivaju da je trećina Britanaca između 16 i 59 godina barem jednom u životu probala neku drogu (to su, dakako, oni koji su to priznali), a brojne su studije pokazale da ljudi koji se žele drogirati nimalo pažnje ne obraćaju na vladin sistem klasifikacije od A do C, pri čemu su A droge najopasnije, poput heroina, a C relativno manje opasne, tj. one koje sporije stvaraju ovisnost. Droga o kojoj se zadnje deset godina najviše pričalo jest, dakako, marihuana. Laburisti su je 2002. prebacili u najnižu, C grupu, a konzervativci su je - nakon objavljenih studija po kojima trava povećava opasnost od psihoze i mentalnih bolesti - 2009. vratili u oštriju B grupu u kojoj je i danas. Najpoznatiji primjer dijametralne promjene stava britanski je ljevičarski dnevni list Independent koji je od 1997. vodio kampanju za legalizaciju kanabisa, a deset godina kasnije preko cijele naslovnice (taj je list i inače sklon dramatičnim naslovnicama posvećenima jednoj jedinoj temi) - objavio veliku ispriku. Glavni razlog promjene jest povećanje upotrebe skunka, vrste kanabisa 25 puta jačeg od one koja se prodavala 1997. kad je list pokrenuo kampanju. Liječnici i stručnjaci zaključili su da skunk može biti jednako štetan kao heroin i kokain - opasniji od ecstasyja i LSD-a - te da može dovesti do mentalnih problema i psihoze kod tisuća tinejdžera.

KOFI ANNAN bio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda, a član je Globalne komisije za politiku prema drogama, koja se nedavno sastala u New Yorku i koja zahtijeva promjenu svjetske politike za problem drogeBritanski problem broj jedan danas, međutim, nisu uobičajene i već klasificirane droge. Cijelu 2009. i 2010. vodile su se oštre rasprave - predvođene histerijom desnih tabloida - o takozvanoj “mijau mijau” drogi. Riječ je o drogi koja je koktel legalnih supstanci pomiješanih na opasan način. Nakon serije smrti mladih ljudi tabloidi su pozvali na uzbunu, a “mijau mijau” je hitnim zakonom zabranjen. Legalne droge bez problema se u Britaniji mogu kupiti jednim klikom miša na internetu, a svaka koju Vlada uspije zabraniti - sa samo malom izmjenom recepta - pred očima zakona postaje de facto nova droga koja nastavlja cvjetati bez zakonskih posljedica. Trenutačno 40 godina stari zakon pokriva više od 600 vrsta droga. Većinu njih ne znaju nabrojiti ni najveći britanski ovisnici, ali vlada gubi taj rat. Britanski se premijer Cameron na ideju o dekriminalizaciji korisnika nije ni osvrnuo, a njegov glasnogovornik samo je kratko priopćio da - nema šanse. Upakirao je on to znatno mekše i zaobilaznije - ali poruka je bila ista: neće moći, droge su štetne. I to unatoč pozivanju potpisnika na pozitivan primjer Portugala koji je u srpnju prošle godine postao prva država EU-a koja je za posjedovanje droga usvojila “administrativne” kazne - slične onima za pogrešno parkiranje. I to nije dovelo do povećanja broja narkomana, a portugalski zatvori prestali su biti nakrcavani ljudima uhićenima zbog posjedovanja.

Zanimljivo je da se među pobornicima legalizacije droga u Britaniji periodično pojavljuju i visokopozicionirani policajci. Šef policije u južnolondonskoj općini Lambeth stekao je 2002. državnu slavu promicanjem svoje supermekane politike prema ljudima koji su zatečeni s marihuanom: Brian Paddick korisnike bi upozorio, uzeo im travu i poslao ih kući. Izravna posljedica te politike bio je pad broja kriminalnih djela, dok se istovremeno povećao broj uhićenja u ozbiljnijim kriminalnim radnjama, jer su policajci imali više vremena baviti se težim nedjelima. Pet godina kasnije šef policije južnog Walesa bio je još radikalniji. Richard Brunstor tražio je 2007. legalizaciju i regulaciju svih droga - uključujući heroin i kokain - zatraživši da vlada objavi kraj svog neuspješnog rata protiv droge. Droge su u Britaniji posljednjih godina ne samo dostupnije nego i jeftinije nego ikad dosad, što je povećalo broj korisnika. “Ilegalna trgovina narkoticima smatra se drugom najmoćnijom industrijom na svijetu - odmah iza naftne industrije, a britanska se vlada, kao i gotovo sve zapadne države, protiv nje bori moralističkim, a ne pragmatičnim mjerama”, upozoravao je Brunstor. Taj Velšanin nije jedini koji je upozorio da cijela klasifikacija droge nema previše veze s pameću. Od posljedica pušenja, primjerice, u Britaniji je 2006. umrlo 13.000, a od bolesti povezanih s alkoholom 2000 ljudi. Broj umrlih od ilegalnih droga u istom je razdoblju - 365. Istovremeno, posjedovanje najviše rangiranih droga može donijeti do 14 godina u zatvoru, a dilanje do doživotne kazne, dok su cigarete i alkohol legalni. I to je argument koji ne umire u stalno tinjajućoj raspravi o legalizaciji - ili zabrani - svih ovisničkih supstanci. Današnji kritičari britanskog zakona - baš zbog štetnog utjecaja i ilegalnih, ali i legalnih supstanci poput alkohola i cigareta te novih neklasificiranih sintetičkih droga - tvrde da 40 godina stari zakon ne zadovoljava ni jednu svoju funkciju. Vremena su se naprosto promijenila. Računa se da je 1971. bilo desetak tisuća problematičnih korisnika. Danas ih je najmanje 300 tisuća - znatno veći broj s kojim se trebaju nositi i policija, i bolnice, i zatvori.

GLUMICA JUDI DENCH, doajenka britanskog kazališta i filma, podržala je dekriminalizaciju posjedovanja svih drogaVlada pritom i stalno kaska za novootkrivenim kombinacijama legalnih droga. Samo prošle godine otkriveno je novih 40 vrsta umjetnih supstanci koje se miješaju u tko zna kojim omjerima i s nikom znanim posljedicama. Da neki lijek bude odobren za konzumaciju, moraju proći godine i godine vrlo pažljivog testiranja i proučavanja i većina će korisnika barem letimice pročitati detaljne upute o nusposljedicama. Istovremeno ljudi u sebe trpaju sve što im obećava da će se dobro osjećati i još bolje provesti - i ne pomišljajući na štetu koju si možda čine. Da su droge legalizirane, misle britanski pobornici legalizacije, i u taj aspekt bilo bi uneseno znatno više reda. Današnji ABC sustav služi jedino pri izricanju kazne za posjedovanje i raspačavanje. Ako vas uhvate s istom količinom droge A, proći ćete znatno gore nego s istom količinom droge C. Istinski korisnici pritom - pušeći ili šmrčući - neće tome posvetiti ni sekundu. “Prekid svjetskog nabavnog lanca je ključan”, rekao je jedan britanski političar zgrožen pričama o legalizaciji droge. A upravo to ne funkcionira - otkrili su Annan i ekipa u New Yorku. Od UN-ove konvencije o zabrani droge - koja je požnjela potpuni neuspjeh u svojim ciljevima (smanjenje konzumacije i raširenosti sadnje po svijetu, ukratko) - prošlo je 50 godina. Prema vlastitim podacima UN-a, između 1998. i 2008. svjetska upotreba opijata narasla je za vrtoglavih 34,5 posto. Kokain je narastao 10 posto manje, a u svijetu je danas više od 250 milijuna korisnika ilegalnih droga. Otkad je meksički predsjednik Felipe Calderón u prosincu 2006. pokrenuo ofenzivu protiv mafijaških kartela koji se bave drogama, poginulo je više od 35.000 ljudi, većinom nevinih. Karteli diljem svijeta, kaže izvještaj o drogama iz New Yorka, financiraju teroriste, a porezne obveznike koštaju milijarde dolara. Cijela područja Afganistana zasijana su makom koji i dalje u raznim derivatima preplavljuje svjetsko tržište, a uništava seljake koji ga sade pod prijetnjom smrću i žive u posvemašnjoj bijedi. Te države plaćaju visoku cijenu zahtjevnih europsko-američkih tržišta, a pritom nemaju nikakve koristi od te potražnje, bogate se samo narkokarteli. I zato - poručuje Globalna komisija za politiku prema drogama - hitno nam trebaju fundamentalne reforme.