14.06.2011. / 10:03

Autor: Deutsche Welle

Zaboravljeni pokolj

Malo tko se sjeća događaja iz Angole, gdje je 1977. u nekoliko mjeseci ubijeno na desetke tisuća ljudi čija su tijela završila u masovnim grobnicama. Točan broj žrtava nije poznat, jer je u Angoli taj pokolj - tabu.

IlustracijaIlustracijaOna je postala simbol tih strašnih događaja. Sita Valles je streljana u pet sati ujutro 1. kolovoza 1977. godine. Egzekutori su najprije pucali u noge, potom u ruke, a tek onda u glavu. Prethodno su ju pripadnici angolske državne policije DISA danima mučili i više puta silovali. 26-godišnja Portugalka Sita Valles stigla je iz Portugala u svoju rodnu Angolu nakon "Revolucije karanfila". Da bi se borila za komunističku Angolu, ona je iza sebe ostavila život u imućnoj obitelji koja je ostala u Lisabonu.

Sita Valles je najpoznatija žrtva akcije čišćenja unutar MPLA, narodnog pokreta za oslobođenje Angole, a tijekom koje je ubijeno između 10.000 i 80.000 ljudi, starih i mladih, običnih članova stranke i ministara. Među ubijenima bilo je i više vodećih članova MPLA, Radilo se o ideološkim svađama. Suglasnost nije postojala oko toga treba li se MPLA vezati uz Sovjetski savez i druge države Istočnog bloka ili bi trebao krenuti vlastitim putem.

"To je bilo barbarstvo"

Više od 30 godina kasnije još uvijek nisu utvrđeni pravi razmjeri pokolja iz 1977. godine. Neovisni angolski novinar Wiliam Tonet se prisjeća: "Moj otac i ja smo bili uhićeni, moja dva strica su odvedeni i živi zakopani, bez ikakvog suđenja. Pravno gledano, ja sam još uvijek u zatvoru budući da do danas nije izdano nikakvo rješenje o mom puštanju na slobodu. Nikada nije podignuta ni optužnica. Predsjednik Agostinho Neto je rekao da nema sudskih postupaka i da neće biti gubljenja vremena na suđenja. To je stvarno bilo pravo barbarstvo."

Kada je u tzv. "Revoluciji karanfila" 1975. godine svrgnuta portugalska kolonijalna vlast, marksistička gerila MPLA je proglasila neovisnost. Oba zapovjednika gerile Nito Alves i Jose van Dunem odigrala su u građanskom ratu važnu ulogu pri oslobađanju glavnog grada Luande. Nito Ales je zbog toga slavljen kao heroj siromašnih i postao ministar unutarnjih poslova. Njegovi pristaše, zvani "Nitistas", ubrzo su zauzeli sve važne položaje u državi. U vlastitom radijskom programu Nito Alves je širio svoje teorije o nadmoći crne rase te proglasio mješance i bijelce klasnim neprijateljima. No, predsjednik države Agostinho Neto je bio oženjen jednom bjelkinjom iz Portugala, pa ne čudi što se zalagao za ravnopravnost rasa.

Sudionici još uvijek na vlasti

27. svibnja došlo je do eskalacije kada su sljedbenici Nite Alvesa upali u zatvor u Luandi te zaposjeli i državnu radijsku postaju. No, oni su se morali predati istog dana već oko podneva budući da su ih uz pomoć kubanskih vojnika savladale postrojbe koje su bile vjerne predsjedniku Netou. Nakon tog neuspješnog puča uslijedila je krvava čistka unutar MPLA-e. Tijekom narednih mjeseci primjenjivana je najbrutalnija sila protiv neistomišljenika u vlastitim redovima. Umjesto demokratskog socijalizma, kojeg je obećao predsjednik Neto, na dnevnom redu su bili progoni. Ubijani su prije svega članovi pokreta koji su bili skloni Sovjetskom savezu budući da se polazilo od toga da bi Sovjeti mogli biti ti koji su vukli konce u frakciji Nita Alvesa. Tako su na povratak pozivani angolski studenti koji su studirali na Sveučilištu u Moskvi. Oni su odmah po dolasku u Luandu odvođeni na stratište.

Unatoč tim nevjerojatnim razmjerima masakra, on i dalje u Angoli ostaje tabu tema. Jose Milhazes objašnjava zašto: "Razlog je jednostavan. Neki od sudionika su još na vlasti. Sadašnji predsjednik Jose Eduardo dos Santos je tada bio član vodstva MPLA-e i neposredno je sudjelovao u događajima."

Autorica: Helena de Gouveia/Andrea Jung-Grimm

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Mala zemlja na Balkanu radi velike probleme

Mala zemlja na Balkanu radi velike probleme

"Nedugo nakon stupanja na dužnost novi srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić našao se na meti kritika zbog spornih izjava o ratu u BiH. U… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika