Objavljeno u Nacionalu br. 449, 2004-06-22

Autor: Berislav Jelinić

PREMIJER S EUROPSKOM KANDIDATUROM

Najteži pregovori s EU očekuju nas na području poljoprivrede

Nekoliko sati nakon što je RH službeno postala kandidat za ulazak u EU, predsjednik Vlade Ivo Sanader Nacionalu je u Bruxellesu dao intervju

"Dobre inozemne perspektive prema Hrvatskoj kad postane službeni kandidat za ulazak u EU nisu upitne. Kada neka zemlja uspješno prođe određenu pregovaračku fazu, to sigurno šalje značajan signal investitorima"."Dobre inozemne perspektive prema Hrvatskoj kad postane službeni kandidat za ulazak u EU nisu upitne. Kada neka zemlja uspješno prođe određenu pregovaračku fazu, to sigurno šalje značajan signal investitorima".U petak, 18. lipnja 2004., nešto prije 14 sati, nedugo nakon što je Hrvatska službeno dobila status kandidata za ulazak u EU, premijer Ivo Sanader u središtu Bruxellesa, u poznatom restoranu Armand&Ko, podignuo je čašu šampanjca i nazdravio toj dobroj i dugo očekivanoj vijesti sa svojim diplomatskim suradnicima i nekoliko hrvatskih novinara. Vijest zbog koje se Sanader osjećao sjajno postala je breaking news na BBC-ju, ali i u brojnim drugim svjetskim medijima. Da Hrvatska jako zanima međunarodnu zajednicu pokazao je i Sanaderov radni doručak dan ranije u hotelu Crowne Plaza, preko puta zgrade Justus Lipsius, sjedišta Europskog vijeća, gdje ga je došlo poslušati gotovo 50-ak stranih novinara.

'I za Antu Gotovinu i za Hrvatsku najbolje bi bilo da se pojavi pred haaškim sudom i tamo se obrani' Potporama ćemo promijenit odnos prema tome što hrvatski poljoprivrednici trebaju saditi, jer pšenicu danas može uzgojiti svatkoSvjestan veličine trenutka za koga njegova vlada snosi bitne zasluge, Sanader se na intimnom ručku u središtu Bruxellesa posve opustio. Za predjelo je objedovao pohani sir izrazito neugodna mirisa, a zatim je pojeo riblji file. Sa suradnicima je potom više puta nazdravio uz francusko crno vino Chateau Gazin Pomerot iz 1993., a zatim s posebnim užitkom zapalio veliku kubansku cigaru Partagas Habana. Kraj njega su za stolom sjedili Miomir Žužul, hrvatski ministar vanjskih poslova, glasnogovornik vlade Ratko Maček te Ljerka Alajbeg, Mirjana Mladineo, Anton Tus te Janko Dobrinović Vranitzany. Pošto je povukao dim kubanske cigare, Sanader se prisjetio konca 80-ih, kada je još pri osnivanju HDZ-a Franjo Tuđman uvrstio u statut stranke da HDZ želi samostalno ući u EU. Sanader se potom tihim glasom, u posve intimnom ozračju, sa sjetom prisjetio i nekih epizoda iz svoje suradnje s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, u kojima je prošli petak pronašao posebnu simboliku.

Sanader je suradnicima neizravno gotovo priznao da mu je koncem 90-ih bilo teško naslutiti da bi upravo on mogao hrvatsku formalno dovesti na prag ulaska u EU. Obraćajući se posebno Janku Vranitzanyju Sanader je rekao: ‘Tuđman mi je poklonio kristalnu vazu kad me je u jednom danu smijenio sa svih triju funkcija. Bio je to poklon kakav je poklanjao isključivo stranim državnicima koji su ga posjećivali. Bile su to složene okolnosti, za mene nabijene emocijama. Zato me je jako iznenadio kada me je zajedno s obitelji 1999. pozvao da provedem zadnja četiri dana njegova godišnjeg odmora. Već se vidjelo da je njegova teška bolest uzela maha. Brzo se umarao, a uvijek ću pamtiti kako je nakon jednog kupanja legao na ležaljku na plaži i iscrpljen zaspao. Dugo smo tih dana razgovarali, a on me je pozvao da ipak nešto pokušam napraviti za stranku. Tada su u stranci bile jake neke druge političke struje i rekao sam mu da možemo učiniti nešto samo ako učinimo radikalne zahvate.
22. kolovoza 1999. s obitelji sam se vratio u Zagreb. Iako je to rijetko pokazivao, tih dana sam osjetio da je Tuđman ipak imao nekakav predosjećaj u kom bi pravcu HDZ trebao krenuti u budućnosti.’

Nepunih 5 godina kasnije Sanader je s HDZ-om učinio ono čemu se malo tko u Hrvatskoj od njegove stranke nadao. Reformirao je stranku, oslobodio je negativnog Tuđmanovog naslijeđa, ali nije zaboravio velike Tuđmanove zasluge za HDZ. I zato je Sanader bio posebno zadovoljan. U razgovoru za Nacional, vođenom netom prije njegova intimnog ručka sa suradnicima, Sanader je govorio kako se osjeća nakon tog značajnog dana za Hrvatsku. Otkrio je koje probleme očekuje po početku pregovaračkog procesa Hrvatske i EU, kako njegova Vlada namjerava restrukturirati gospodarstvo, a posebno se osvrnuo na probleme u poljoprivredi i pravosuđu.

NACIONAL: – Kako se osjećate pošto je upravo vaša vlada Hrvatsku dovela na prag ulaska u EU? – Osjećam se sjajno jer mislim da smo za Hrvatsku odradili velik i odličan posao. Mi smo u novijoj hrvatskoj povijesti imali više velikih dana. Jedan od najvećih svakako je datum hrvatskog osamostaljenja. No, dan u kojem je Hrvatska dobila status zemlje kandidata za ulazak u EU svakako je jedan od većih događaja od hrvatskog osamostaljenja. Dobili smo odluke koje smo kao zemlja očekivali, ali i zaslužili. Na tomu treba čestitati svim hrvatskim građanima jer je to zajedničko postignuće. Ponosan sam i na vladu kojoj predsjedam jer smo u samo šest mjeseci došli praktično na sam prag punopravnog članstva u EU.

NACIONAL: Otprilike prije godinu dana bivši premijer Ivica Račan svečano je otvarao nove dionice autocesta. Istraživanja su tada pokazivala da bi trebao glatko osvojiti novi mandat na vlasti. Jeste li prije godinu dana uopće mogli naslutiti da bi Hrvatska upravo s Vama na čelu mogla dobiti status kandidata za ulazak u EU? – Često mi predbacuju previše samouvjerenosti. Prije godinu dana sam se javno okladio s Račanom da će HDZ povesti Hrvatsku u Europu. Bio sam tada siguran i u izborni uspjeh jer smo unutar stranke napravili doista veliki posao, konsolidirali se i profilirali. Moram priznati da nisam bio siguran da ćemo već ovih dana imati praktično određen datum početka pregovora o priključivanju EU. Neću reći da je to za nas bila znanstvena fantastika, ali sigurno je to bilo u sferi vrlo hrabrih očekivanja, ili krajnje optimističnih nadanja. Hvala Bogu, uspjeli smo. Za to je zaslužan kompletan hrvatski narod, ali i hrvatski branitelji. Nije to demagogija. Da oni nisu bili hrabri i srčani u obrani Hrvatske, mi danas ne bismo bili u ovoj situaciji. Međutim, neću zanijekati ni svoje osobne, kao niti zasluge tima komu sam u vladi na čelu.

NACIONAL: Koje probleme najprije očekujete po početku pregovora o priključivanju Hrvatske u EU? – Najviše problema očekujemo u sferi gospodarstva. U tom segmentu posebno mogu izdvojiti poljoprivredu koja se, čak niti da nismo tu gdje jesmo, mora hitno restrukturirati. Mi naprosto moramo promijeniti mentalni sklop u razmišljanju naših poljoprivrednika te kompletan pristup poljoprivredi. Da bismo to učinili, država mora povući brojne poteze. Morat ćemo promijeniti načela prodaje poljoprivrednog zemljišta, tu je i problem komasacije poljoprivrednog zemljišta. Veliki problem i izazov je i navodnjavanje. Hrvatska, koja gotovo sva leži na vodi, s njom ima velikih problema. Nažalost, posve se na tom području razlikujemo od Izraela, koji se nalazi u pustinji, a ima sjajnu poljoprivredu. Zato posebno teške pregovore očekujem na području prilagodbe hrvatske poljoprivrede EU. Osobno ću voditi računa kako bi naši pregovarači napravili sve da naša poljoprivreda dobije što bolji status. Mi za tri godine moramo odraditi neke strukturne poljoprivredne promjene da bi ona uopće mogla biti načelno konkurentna s europskom. Mi previše hrane uvozimo i to često neku bofl robu, iako prema tvrdnjama agronomskih stručnjaka imamo sve potencijale da postanemo izvoznik hrane. No, zato moramo promijeniti kulture koje ćemo saditi. Pšenicu danas može uzgojiti svatko. Ministarstvo poljoprivrede upravo radi na tomu da promijeni odnos prema tomu što hrvatski poljoprivrednici trebaju saditi. Primjerice, davat ćemo potpore trajnim nasadima voćaka, vinove loze, maslina. Pregovori će biti teški, ali ako uložimo napor možemo očekivati dobre rezultate.

NACIONAL: Kako namjeravate druge grane gospodarstva učiniti konkurentnima na europskom tržištu? – Hrvatsko gospodarstvo mora biti puno konkurentnije. U prijevodu to znači da moramo europskom tržištu, koje nam se već sada sve više otvara, ponuditi nove proizvode. Naši gospodarstvenici zato moraju biti vrlo inovativni. Država će stvoriti uvjete za njihovo lakše djelovanje. Država ne može biti poduzetnik, ali će sigurno pomoći onima koji to žele postati i ostati po ulasku Hrvatske u EU.

NACIONAL: Kako u samo dvije godine namjeravate reformirati pravosuđe, ali i zadržati i povratiti najkvalitetniji kadar u sudove? Je li to uopće moguće učiniti? – Već smo donijeli paket pravosudnih mjera koje bi trebale rasteretiti suce i pomoći rješavanju zaostataka. Najopterećeniji sudovi su u Zagrebu i Splitu. Primjerice, kako bismo te sudove rasteretili, odlučili smo dio njihovih zaostalih predmeta prebaciti na neke druge sudove. To će se vrlo skoro početi provoditi. Osim toga, sudovi će, da bi se dodatno rasteretili, neke predmete predati drugim institucijama koje ih mogu preuzeti u svoju nadležnost. Još sve mjere nisu zaživjele, a neke ćemo tek i donijeti. Mijenjamo neprikladne zakone, ali i gradimo zgrade. Postoji i problem udomljavanja sudova. Primjerice, veliki je problem u Zagrebu, gdje većinu sudova želimo preseliti na Črnomerec gdje je prije bio smješten UN. Problem smještaja suda rješavamo i u Splitu, Vukovaru, ali i u drugim gradovima. Mislim da je Europska komisija prepoznala sve te naše napore, jer je i u avisu jasno rekla da Hrvatska ispunjava političke kriterije bitne za priključenje. Podsjećam, uz rješavanje pitanja povratka izbjeglica i suradnje sa haaškim sudom, tu se nalazi i reforma pravosuđa. Uvjeren sam da za 2-3 godine možemo uspješno reformirati pravosuđe i učiniti ga efikasnim i objektivnim. Želimo da ono kvalitetno služi hrvatskim građanima i bude posve depolitizirano.

NACIONAL: Mislite li da će međunarodna zajednica uoči određivanja točnog datuma početka pregovora o priključivanju Hrvatske u EU iznova aktualizirati problem suradnje sa haaškim sudom? Očekujete li da bi se slučaj Gotovina mogao razriješiti prije početka tog pregovaračkog procesa? – Suradnja s haaškim sudom vrlo je bitna. Naši domaćini u Bruxellesu u svojoj odluci podupiru Hrvatsku u daljnjoj suradnji s Haagom. Mi smo ponosni na Domovinski rat koji je bio legitiman, obrambeni i osloboditeljski. No, točno je da se i u takvom ratu mogu počiniti zločini. Ako su zločini počinjeni, za njih ne možemo kolektivno odgovarati. Odgovornost treba individualizirati. Svatko tko je počinio zločin, za njega mora odgovarati. Što se generala Gotovine tiče, sigurno je da bi i za njega i za Hrvatsku bilo najbolje da se pojavi pred haaškim sudom i ondje se obrani. Hrvatska Vlada spremna je, kao i u slučajevima generala Markača i Čermaka, ali i drugim slučajevima, dati Gotovini svu pravnu i logističku pomoć. Javnosti je poznato da sam predsjedniku haaškog suda napisao dva pisma u kojima sam mu najavio da će se Hrvatska u sve procese uključiti kao prijatelj suda. Tužiteljstvo je samo jedna strana u procesu. Ne želimo da itko dovodi u pitanje našu suradnju s haaškim sudom, pa čak niti kada unutar nekih optužnica reagiramo na neke nama posve neprihvatljive političke kvalifikacije. Posve se slažem s tvrdnjama jednog odvjetnika koji je rekao da se upravo najapsurdnije kvalifikacije najlakše mogu oboriti.

NACIONAL: Očekujete li značajnije unutarnje političke probleme i svojevrsno otriježnjenje tijekom pregovora o priključenju Hrvatske u EU? Koliko rješavanje tranzicijskih problema može ugroziti rejting HDZ-a? – Mi se u Hrvatskoj zbog nas samih trebamo uspješno suočiti sa svim našim problemima. Koliko god ozbiljni ti problemi bili, oni sigurno ne mogu narušiti rejting HDZ-a. Mislim da oko pitanja ulaska u EU u Hrvatskoj postoji nacionalni konsenzus. To iziskuje i teške pregovore oko teških pitanja. Međutim, ja sam optimist. U političkom smislu nikoga se ne bojim. Ostat ću jednaki fighter kao što sam bio i dosad. Svjestan sam toga da će neki pokušati za sebe izvući političke bodove na apsolutno svakoj točki hrvatskih pregovora s EU. No, sjetimo se iskustva iz slučaja Protokola 7, kada su neki neuspješno pokušali politički profitirati. Tada su hrvatsku javnost pokušali uvjeriti da Vlada žrtvuje hrvatske nacionalne interese. Na koncu smo dobili sjajne rezultate jer je Protokol 7 omogućio da Hrvatska bez ikakvih ograničenja i carina izvozi sve svoje proizvode u EU. Ograničenja postoje samo na području baby beefa, vina, maslinovog ulja i ribe. Oporba će sigurno na takvim stvarima pokušati profitirati. No, oporbe se ne bojim. Kao što sam bio uvjeren u pobjedu HDZ-a na prošlim, tako sam uvjeren i u pobjedu HDZ-a na idućim izborima.

NACIONAL: Što trenutni hrvatski status u odnosu na EU znači za zemlje bivše SFRJ? – Iz našeg iskustva mogu vidjeti da nastojanja za priključenje EU nisu u sferi znanstvene fantastike. Ako budu slijedili hrvatski primjer, EU će i za njih biti realna perspektiva.

Koncem prošlog tjedna Nacional je razgovarao s Patrickom Rockom, članom kabineta Christophera Pattena, povjerenika Europske komisije za vanjske poslove. Rock je u Pattenovu kabinetu zadužen za sve zemlje zapadnog Balkana, a pokriva i pitanja zaštite okoliša, energije, informacijske politike i CARDS programa. U razgovoru za Nacional na 15 katu zgrade Europske komisije u Briselu Rock je opisao kako Europska unija gleda Hrvatsku koja je nedavno postala službeni kandidat za ulazak u Uniju, što to znači za zemlje zapadnog Balkana, te koje probleme Hrvatska još treba riješiti do konačnog ulaska.
NACIONAL: Ostavlja li činjenica da Hrvatska nema čvrsto definiran datum početka pregovora o priključivanju u EU prostor za neke dodatne pritiske na Hrvatsku? Ako ne, zašto Hrvatska nije dobila točan datum za početak pregovora? – Vijeće će Hrvatskoj dati jasnu preporuku oko vremena i načina za početak pregovora, ali ona ne uključuje točan datum. No upućene su jasne poruke. Hrvatska je spremna za početak pregovaračkog procesa, što znači da će trebati odraditi i neke pripremne radnje. Vjerujem da će pregovori početi početkom iduće godine. Pozicije EU-a je jasna. Da nismo željeli da Hrvatska krene takvim putem i da nismo mislili da je spremna, tada se o tomu ne bi ni glasalo.
NACIONAL: Premijer Sanader izjavio je da očekuje značajnu promjenu percepcije stranih investitora prema hrvatskom gospodarstvu kad Hrvatska postane službeni kandidat za ulazak u EU. Koliko kandidatura doista može pomoći gospodarstvu? – Dobre inozemne perspektive prema Hrvatskoj kad postane službeni kandidat za ulazak u EU nisu upitne. Kada neka zemlja uspješno prođe određenu pregovaračku fazu, to sigurno šalje značajan signal investitorima. Teško je procijeniti koliko će to doista utjecati na prilike u hrvatskom gospodarstvu. Međutim, strani investitori će biti uvjereni da će Hrvatska postati članicom EU-a i vjerojatno će se prilagoditi budućim investicijama. – NACIONAL: Što će za Hrvatsku biti najveći izazov tijekom pregovaračkog procesa? Jesu li to odnosi s haaškim sudom, reforma pravosuđa ili ekonomska tranzicija? – Mislim da je glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte bila vrlo jasna u svojim zaključcima, rekavši da Hrvatska u potpunosti surađuje sa haaškim sudom. Iz njenih zaključaka vidi se da je zadovoljna s načinom kako Vlada surađuje. Očito je i da joj je jako stalo da pronađe Antu Gotovinu. Dodatnu podršku Hrvatskoj u tim nastojanjima pismeno je definiralo i Europsko vijeće. Mislim da bi se na planu reforme pravosuđa morali učiniti još veći napori. U vezi povratka izbjeglica također su napravljeni pomaci, ali se to treba nastaviti. U tom smislu posebno je dobro odjeknulo i pismo Milorada Pupovca, kojim je u ime srpske manjine izrazio podršku premijeru. Rješavanje tog pitanja, ali i opći standardi koje Hrvatska nudi manjinama vrlo su važni. Postoji i cio niz drugih područja na kojima će se voditi tehnički i sadržajno zahtjevni pregovori između Hrvatske i EU-a. To se posebno tiče poljoprivrede, ribarstva, zaštite okoliša, potrošača. Riječ je o područja na kojima Hrvatska mora uskladiti zakonodavstvo s europskim standardima. To će iziskivati dosta vremena, ali ne postoje nikakve značajne zapreke koje bi spriječile učinkovite pregovore. Nakon završetka pregovora potrajat će i ratifikacija.
NACIONAL: Znači li to da ne vjerujete kako bi Hrvatska sve to mogla okončati do 2007.? – Bitno je naglasiti da je Vlada rekla kako će biti spremna za ulazak u EU, što se razlikuje od formalnog ulaska. Ne mogu točno reći kada će Hrvatska ući u EU, jer postoje objektivna ograničenja u ritmu pregovora. Zakonodavstvo se ne usklađuje preko noći, posebno ne na područjima poput jednake zaštite potrošača u Hrvatskoj i EU, na području pravosuđa i slično. Možda će i na području zaštite okoliša trebati više vremena.
NACIONAL: Vidi li EU razlike u kvaliteti i brzini pregovora između aktualne i bivše Vlade, jer u dijelu Hrvatske postoji uvjerenje da Sanader svojim istupima u šalje suvislije poruke nego bivši premijer Ivica Račan? – Ne vidimo tu posebne razlike. Jasno je da na europskom planu obje vlade imaju iste ciljeve. Moram pohvaliti i Nevena Mimicu i Kolindu Grabar Kitarović, bivšeg i sadašnjeg ministra za europske integracije. Na tom se području, što je za Hrvatsku jako dobro, uopće nije osjetila primopredaja vlasti. Naravno, u Hrvatskoj na političkom planu postoje i razlike u mišljenjima. Logično je da oporba ima drugačija stajališta i to je dobro. Ako se poštuju pravila demokratskog ponašanja, EU nije protiv oštrih unutrašnjih političkih rasprava.
NACIONAL: Kako EU na području europskog integriranja trenutno vidi političke perspektive zemalja bivše Jugoslavije? – Tvrdi se da u procesima europske integracije postoje dvije brzine, jedna za jugoistočnu Europu, a druga za zapadni Balkan. Ja bih rekao da postoji pet različitih brzina integracije samo na zapadnom Balkanu gdje svaka zemlja ima svoj ritam integracija. EU sigurno neće nikoga gurati naprijed bez pokrića. EU pomno prati što se događa na cijelom području bivše Jugoslavije. U tom smislu sa zanimanjem pratimo i predsjedničke izbore u Srbiji i Crnoj Gori. No sigurno nećemo davati nikakve preporuke za koga bi građani trebali glasati. Ali u interesu nam je da u SiCG postoje ljudi koji su predani europskoj integraciji i demokratskim vrijednostima. Za regiju je bitna i politička perspektiva Albanije. Jako je važno da nadolazeći parlamentarni izbori prođu u demokratskom ozračju i da zemlja nastavi borbu protiv organiziranog kriminala.
NACIONAL: Što bi zemlje zapadnog Balkana trebale vidjeti na hrvatskom primjeru? – Hrvatska bi trebala biti inspiracija za cijelu regiju. Dobila je određena obećanja, odradila svoj dio posla a mi smo obećanja ispunili. Hrvatska je jako napredovala i naši čelnici su se u to uvjerili na brojnim susretima s političarima, ali i na terenu. Primjerice, u Petrinji smo vidjeli veći broj povratničkih obitelji koje su bile vrlo sretne što su napokon došle doma.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika