Kako je HSLS HDZ-ov partner, očekuje se da će Vlada podržati tu ideju, prije svega zato što je riječ o zakonima koji bi Hrvatsku trebali učiniti konkurentnijom.Prije dva mjeseca HSLS je Vladi uputio prijedlog paketa zakona kojima je cilj privući strane ulagače i dodatno potaknuti razvoj poduzetničkih zona: Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o slobodnim zonama i Dopuna Zakona o sudskom registru. Kako je HSLS HDZ-ov partner, očekuje se da će Vlada podržati tu ideju, prije svega zato što je riječ o zakonima koji bi Hrvatsku trebali učiniti konkurentnijom, a prijedlozi dolaze iz sredina koje su po mnogočemu otišle korak naprijed u privlačenju stranih investicija i razvoju poduzetništva.

Prema prijedlogu HSLS-a iz sustava poticaja isključena je trgovina, a pravo na poticaje po prvi puta dobivaju obrtniciZakonski prijedlozi dobivaju na važnosti jer su Vladi uručeni neposredno prije nego što je Hrvatska dobila status kandidata za ulazak u EU, a samim tim i u predpristupne financijske fondove EU, iz kojih bi se u hrvatske projekte izdvajalo 200 milijuna eura godišnje. Riječ je o poticanju proizvodnih investicija u dugotrajnu imovinu (zemljište, građevinski objekti, industrijska postrojenja, oprema), čime će se povećati broj zaposlenih, kao i izvoz. Ukupno bi hrvatsko gospodarstvo trebalo postati konkurentnije jer bi se potaknulo zapošljavanje, prekvalifikacija radne snage, prerađivačka industrija i izvoz, a obrtnici i manji poduzetnici radili bi za potrebe takve industrije također iskorištavajući mjere poticanja.

Najzanimljiviji je Zakon o poticanju ulaganja jer se njime za investitore predviđa smanjenje porezne osnovice poreza na dobit i poreza na dohodak, oslobađanje plaćanja carine pa čak i financijska pomoć države za otvaranje novih radnih mjesta ili prekvalifikaciju radnika. Pravo na poticaje imale bi sve tvrtke ili obrtnici koji ulože više od milijun kuna u prerađivačku industriju ili turizam. Trgovina je isključena iz sustava poticaja jer je dosad uglavnom samo konzumirala prava, ali se zato pravo na poticaje daje i obrtnicima, što dosad nije bio slučaj. HSLS očekuje i potporu oporbe, posebno HSS-a, jer su oni u prošlom sazivu bezuvjetno zahtijevali da se u ovlaštenike poticajnih mjera uvrste obrtnici.

Prema HSLS-ovu prijedlogu, osnovica poreza na dobit smanjivala bi se za cjelokupni iznos ulaganja, i to u razdoblju od tri do čak 20 godina, ovisno o visini ulaganja. Za investicije od milijun do četiri milijuna kuna, primjerice, osnovica poreza na dobit bila bi umanjena za taj iznos tijekom tri godine, dok bi se za sva ulaganja veća od 100 milijuna kuna osnovica umanjila za taj iznos na rok od 20 godina. Osobni odbitak od poreza na dohodak za sve novozaposlene radnike uvećao bi se za 60 posto u razdoblju od tri godine. HSLS-ov prijedlog predviđa i pokrivanje troškova zapošljavanja novih radnika, pa bi država platila investitoru 15.000 kn za svakog novozaposlenog. U slučaju investicije od strateškog interesa, Vlada bi investitoru mogla dati i poticajne mjere. Prema predloženom zakonu, slobodne zone postale bi prave tax free zone jer bi ulagač u takvu zonu bio oslobođen svih poreza i carina, osim doprinosa, ako bi proizvodio za izvoz.

Stoga je nužno uskladiti režim poslovanja u slobodnoj zoni s odredbama carinskog zakona od 2000., koji je zapravo dokinuo osam ključnih zakona postojećeg Zakona o slobodnim zonama i učinio poslovanje u slobodnoj zoni neatraktivnim i kompliciranim. Budući da bi zbog brojnih poreznih olakšica predloženi zakoni mogli naići na negodovanje Ministarstva financija, u HSLS-u naglašavaju da će provesti javnu raspravu i uputiti zakone na sve institucije i udruge civilnog društva koje se bave gospodarstvom prije nego što na jesen krenu u saborsku proceduru. Predsjednik HSLS-a Ivan Čehok za Nacional je izjavio: ”Želimo osigurati komplementarnost tih zakona jer nije dobro samo graditi ili osnivati poduzetničke ili slobodne zone. Bilo bi najbolje da cijela Hrvatska bude jedna slobodna zona, odnosno da dobri investicijski uvjeti ne budu samo na jednom teritorijalno razgraničenom području. Stoga Zakonom o poticanju ulaganja želimo učiniti atraktivnijima ulaganja u industriju, u proizvodne kapacitete na bilo kojem zemljištu, kao i posebno ulaganje u izvoznu industriju.

HSLS se oslanja na iskustvo privlačenja ulaganja u lokalnim sredinama gdje su naši članovi župani i gradonačelnici, ponajviše u Međimurskoj županiji, gradovima Varaždinu, Bjelovaru i Kutini. Iskustva tih sredina pokazuju da treba stvoriti pravno-politički okvir ovim zakonima i prepustiti inicijativu lokalnim sredinama jer one najbolje znaju s kojim zemljištem, kojom infrastrukturom, radnom snagom itd. raspolažu.”

Izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, kojima bi se trebale otkloniti neke administrativne prepreke, i to ponajprije one koje se odnose na vrijeme potrebno za registraciju trgovačkih društava, postupak pred Registarskim sudom dobio bi na brzini – smanjio bi se broj potrebnih priloga i troškovi jer ne bi bilo kontrolne funkcije Fine, dopustio bi se upis svih predmeta djelatnosti, pa i onih kojih nema u propisima o klasifikaciji djelatnosti, osim onih koji se odnose na djelatnost državnih tijela, osoba koje obavljaju javne poslove, političkih stranaka ili drugih osoba propisanih zakonom.

Poticajne mjere u Zakonu o poticanju ulaganja
1. Smanjenje porezne osnovice poreza na dobit na tri do 20 godina
2. Povećanje osobnog poreznog odbitka za 60 posto na tri godine za novozaposlene
3. Jednokratna državna pomoć od 15 tisuća kn po novom zaposleniku
4. Država će pokriti do 50 posto troškova stručne izobrazbe ili prekvalifikacije
5. Oslobađanje od plaćanja carine