Zvjezdana Blažić, koja vodi Kraš posljednje dvije godine, za Nacional pojašnjava na koji bi se način ti planovi trebali ostvariti te zašto na hrvatskom konditorskom tržištu roba iz uvoza zauzima sve veći udio.Predsjednica Uprave vodećeg hrvatskog proizvođača slatkiša Kraša na skupštini društva održanoj 17. srpnja iznijela je dioničarima strateške ciljeve kompanije za razdoblje od 2005. do 2010. Ciljevi će biti precizno definirani u dugoročnom poslovnom planu, koji će biti gotov do kraja listopada ove godine. Zahvaljujući dobrim lanjskim i ovogodišnjim rezultatima poslovanja, na gotovo protokolarnoj skupštini prihvaćen je plan nove Kraševe “petoljetke” prema kojem bi tvrtka do kraja 2010. po prihodima trebala prijeći granicu od milijardu kuna. Planira se prosječan rast izvoza od gotovo 11 posto godišnje, s ciljem da se čak 47 posto prodaje ostvari u inozemstvu. U Krašu u idućih pet godina namjeravaju postići rast proizvodnje i prodaje po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,3 posto, a možda najvažniji cilj je povećanje udjela na tržištima zemalja bivše Jugoslavije na 11 posto. Zvjezdana Blažić, koja vodi Kraš posljednje dvije godine, za Nacional pojašnjava na koji bi se način ti planovi trebali ostvariti te zašto na hrvatskom konditorskom tržištu roba iz uvoza zauzima sve veći udio.

Soko Štark je jedna od tvrtki za čiju je kupnju Kraš zainteresiran u regiji, no njihova pozicija na tržištu sada je slabija nego kad smo slali pismo namjere Na ovako malom tržištu hrvatski se proizvođači samo iscrpljuju u međusobnoj utakmici, a svi zajedno smo u borbi protiv multinacionalki Koliko god se radilo o nekvalitetnoj robi, na tržištu Srbije i BiH štetu nam nanose kopije 'Domaćica', 'Domaćini' i razni drugi falsifikati NACIONAL: U dugoročnom planu poslovanja postavili ste ambiciozne ciljeve povećanja prometa uglavnom temeljenog na izvozu, što bi trebalo rezultirati dosezanjem milijarde kuna prometa 2010. Kojom strategijom to namjeravate postići? – Polazna točka prilikom utvrđivanja osnovnih strateških ciljeva, koji još nisu do kraja razrađeni, bili su potencijali tržišta, kako hrvatskog tako i ciljanih izvoznih tržišta Kraša. Mi smo tvrtka orijentirana na zemlje bivše Jugoslavije te srednje i istočne Europe, gdje Kraš ima svoje podružnice. Osim u Češkoj i Slovačkoj, veliku mogućnost rasta vidimo na mnogoljudnom poljskom tržištu, a projekcija rasta od 11 posto na inozemnim tržištima upravo je proizašla iz procijenjene mogućnosti rasta tih tržišta na kojima je potrošnja zasad još uvijek relativno mala.

Radili smo istraživanja trendova razvoja europske konditorske industrije te trendova potrošnje i analizirali kako se razvijalo tržište slatkiša zapadne Europe. Za očekivati je da će takva kretanja biti i na našim ciljanim tržištima i tome ćemo prilagoditi našu strategiju.

NACIONAL: Kada ste preuzeli čelnu poziciju u Krašu, tvrtka se nalazila pred odabirom jednog od triju modela koji bi je trebali dovesti do vodeće pozicije u regiji: samostalan razvoj, povezivanje sa strateškim partnerom ili razvoj putem stvaranja koncerna hrvatske prehrambene industrije. Koji model danas zagovarate? – Prošle smo godine intenzivno razmišljali o načinu daljnjeg strateškog razvoja. S obzirom na snagu naših brandova, kako na hrvatskom tako i na regionalnom tržištu, vrlo jasno smo se opredijelili za samostalan razvoj. Uvjereni smo da nam za opstanak i razvoj nije potrebno povezivanje s nekom multinacionalnom kompanijom. Hrvatska prehrambena industrija dovoljno je snažna za tržišnu utakmicu sa svjetskim tvrtkama, što se ove godine vidi iz rezultata poslovanja većine prehrambenih poduzeća. Samostalni razvoj Kraša stav je zaposlenika kao pretežitih vlasnika, Nadzornog odbora, menadžmenta, a konačno i moj osobni.

NACIONAL: Znači li to da će Kraš kupovati manje tvrtke? – Smatramo da smo tvrtka koja može biti nositelj okrupnjavanja konditorske industrije u Hrvatskoj, jer smo po prihodu i drugim tržišnim pokazateljima dvostruko jači od svih ostalih konditorskih tvrtki zajedno. S druge strane, vrlo oprezno razmatramo daljnju mogućnost akvizicija u regiji, gdje konditorska industrija nije do kraja pozicionirana. U tijeku su istraživanja koja bi trebala pokazati što je u ovom trenutku najbolje za Kraš i kakvi bi potezi i akvizicije, s obzirom na naše proizvodne programe, postigli najveću sinergiju.

NACIONAL: Hoće li Kraš konkurirati za kupnju Soko Štarka na natječaju koji je srpska vlada najavila za listopad ove godine? – Činjenica je da smo bili zainteresirani za Soko Štark, svojedobno smo poslali i pismo namjere. No ništa nije realizirano zbog različitih razloga, ponajviše političkih koji se tiču privatizacije u Srbiji. Već se cijeli niz godina nagađa što će se sa Soko Štarkom događati, a proturječne informacije koje dolaze iz Srbije rezultat su čas zahtjeva vlade, čas želja dioničara. Činjenica je samo da je sve to zaustavilo razvoj te tvrtke u posljednje tri godine, tako da je pozicija Soko Štarka danas lošija nego što je bila u trenutku kad je Kraš poslao pismo namjere. Međutim, mogu reći da je Soko Štark jedna od tvrtki koja je nama interesantna na tržištu Srbije i šire regije.

NACIONAL: Koji model povezivanja hrvatske industrije slatkiša bi po vama bio optimalan? – Što se konditorske industrije tiče, idealno je strateško partnerstvo gdje je tvrtke moguće povezati na razne poslovne načine, od podjele asortimana, odnosa prema dobavljačima i kupcima, u razvoju proizvoda… Činjenica je da se na ovako malom tržištu, kakvo je hrvatsko, proizvođači naprosto iscrpljuju u međusobnoj utakmici, a svi smo zajedno u borbi s multinacionalnim kompanijama.

NACIONAL: Jeste li protivnik strateškog povezivanja s multinacionalkama? – Nisam protivnik, ali, kao što sam rekla, u Krašu smo odlučili da zadane ciljeve ostvarimo sami. Protivnici smo samo u tržišnoj utakmici.

NACIONAL: Postoji li opasnost da Nestle, Kraft ili neki treći prehrambeni div krene u preuzimanje manjih hrvatskih konditorskih tvrtki te tako poremeti vašu strategiju razvoja u Hrvatskoj? – Mislim da snaga lokalnih brandova otvara poziciju koja nam daje mogućnost da u tome budemo uspješniji. Kraš je trenutačno na Hrvatskom tržištu jači od bilo kojeg stranog branda.

NACIONAL: Nisu li upravo uvozni slatkiši utjecali na to da prodaja Kraševih proizvoda u Hrvatskoj lani nije rasla? – Da, ali ove godine nema stagnacije i naša prodaja potrošačima iz trgovačke mreže, sa polica, je u porastu. U prvih šest mjeseci u tvornicama u Zagrebu proizveli smo više od 14 tisuća tona slatkiša, što je četiri posto više nego lani u istom razdoblju. Možda pokazatelji prodaje u Hrvatskoj, što se tiče prodaje trgovini, nisu pokazivali stope rasta radi optimiziranja zaliha i načina upravljanja zalihama, no bitan je izlaz naših proizvoda iz trgovine odnosno sa polica.

NACIONAL: Iz kojih se zemalja najviše slatkiša uvozi u Hrvatsku? – Uglavnom se najviše uvozi iz Švicarske i zemalja EU. Zanimljivo je da je ove godine višestruko povećan uvoz bombona iz Argentine i Brazila, koji čine najveću stavku u uvozu konditorskih proizvoda u posljednje dvije godine.

NACIONAL: Kakve su kvalitete ti proizvodi? – To su bomboni vrlo niske cijene i kvalitete, koji često ne zadovoljavaju propise zdravstvene ispravnosti. Slični proizvodi dolaze iz zemalja istočne Europe i u Hrvatskoj imaju određenu prođu. Prije svega zbog toga jer su jeftini. Problem nam predstavljaju i jeftine kopije Kraševih proizvoda. Primjerice, na policama dućana u Srbiji i BiH pojavljuju se kopije “Domaćica”, “Domaćini” i razni drugi falsifikati, što je izravna povreda industrijskog vlasništva. Koliko god bila nekvalitetna, takva roba u tim zemljama Krašu oduzima dio tržišta i nanosi štetu.

NACIONAL: Koliki je danas tržišni udio Kraša u Hrvatskoj? – Kraš ima oko 30 posto tržišnog udjela, s time da ne proizvodimo sve vrste konditorskih proizvoda. Uvoz je porastao u posljednje tri godine čak 2,5 puta i danas pokriva 50 posto tržišta. Ostatak drže manji hrvatski proizvođači. Treba napomenuti da u segmentima, kategorijama i grupama slatkiša koje proizvodimo Kraš ima natpolovičan tržišni udio.

NACIONAL: Koliko na vaše poslovanje, s obzirom na to da do 2010. planirate skoro polovicu proizvodnje izvoziti, utječe pomanjkanje izvozne strategije države? – Postoji mnogo načina da država mjerama ekonomske politike pridonese izvoznim uspjesima tvrtki, ali dosad ni jedna inicijativa nije razrađena. Prije svega, ako država želi poticati izvoz, trebala bi mijenjati politiku tečaja. Isto tako, postoje mnoge mjere porezne politike i finih mjera stimuliranja putem raznih olakšica, npr. porezne olakšice za nabavku nove opreme, tehnološki razvoj, istraživanja, ulaganja u obrazovanje… Sve su to faktori koji bitno utječu na povećanje izvoza. Pomanjkanje takve izvozne strategije u Hrvatskoj postaje problem jer se na tržištu sučeljavamo s tvrtkama iz zemalja koje izravno subvencioniraju svoj izvoz.

NACIONAL: Odakle dobri rezultati na pomalo egzotičnim tržištima poput Saudijske Arabije, gdje ste lani ostvarili porast izvoza od čak 45 posto? – Rezultat je to odlične poslovne suradnje s tamošnjim ekskluzivnim partnerom s kojim radimo gotovo 25 godina. Lani smo izvezli u Saudijsku Arabiju više od 1000 tona. Slične količine izvozimo i u SAD, Kanadu i Australiju gdje smo prisutni na generalnom tržištu, ne samo na etničkom.

NACIONAL: Prošle se godine na tržištu pojavilo 30 novih Kraševih proizvoda, od čega i novi brandovi. Kako su ih prihvatili potrošači, pogotovo u susjednim zemljama? – Prihvaćeni su vrlo dobro. Čak smo s “prekrašnim kolačićima” imali problema jer ih nismo u početku mogli proizvesti dovoljno. U Sloveniji i BiH smo krenuli s novim asortimanom Finesa čajnih peciva, a s novim Dorina čokoladama prisutni smo na svim tržištima. Spremna je i cijela paleta novih proizvoda u segmentu bombona i slanog programa. S Dorinom, jednim od najpoznatijih brandova kod hrvatskih potrošača, sada postižemo rezultate rasta u BiH od 80 posto. Dorina se po popularnosti priključuje tradicionalnim Kraševim brandovima poput Bajadere, Grijota, Bronhi i Kiki bombona. Na tržištima regije, osim u Sloveniji, Dorina ima bolje rezultate od glavnog konkurenta Milke.