Objavljeno u Nacionalu br. 455, 2004-08-03

Autor: Ivo Pukanić

POLITICAL REPORT

Nervozna Carla Del Ponte ušla u rat s Amerikom

Budući da su Amerikanci i predsjednik Haaškog suda Theodor Meron i Pierre-Richard Prosper, koji želi da Gotovina početak suđenja dočeka u Hrvatskoj, Carla Del Ponte boji se da će Gotovinini zagovornici u Haagu uz potporu SAD-a okončati njenu samovlast

U sudskoj praksi je nezabilježeno da si tužitelj dopušta pravo da napadne, i to javno, predsjednika Suda i optuži ga da radi protiv pravilnika Suda, a time i protiv samog Suda.U sudskoj praksi je nezabilježeno da si tužitelj dopušta pravo da napadne, i to javno, predsjednika Suda i optuži ga da radi protiv pravilnika Suda, a time i protiv samog Suda.Intervju haaške tužiteljice Carle Del Ponte Jutarnjem listu 31. srpnja 2004. godine je dosad najveći skandal koji je potresao Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu. U sudskoj praksi je nezabilježeno da si tužitelj dopušta pravo da napadne, i to javno, predsjednika Suda i optuži ga da radi protiv pravilnika Suda, a time i protiv samog Suda. U istome intervjuu ništa bolje od predsjednika ICTY-a, Amerikanca Theodora Merona, nije prošao ni Pierre-Richard Prosper, glavni čovjek State Departmenta po pitanju ratnih zločina. I njega je Carla Del Ponte oštro napala zato što je izjavio u intervjuu sedam dana prije u Večernjemu listu da je spreman na sastanak s odbjeglim generalom Antom Gotovinom gdjegod to ovaj zaželi, a sve zbog toga da se što prije riješi njegov problem. Isto tako mu je obećao da SAD odmah garantira početak suđenja, kao i mogućnost da Gotovina suđenje dočeka u nekoj vrsti kućnog pritvora u Hrvatskoj. Dakle, Prosper je na tragu onoga što je predsjednik Stjepan Mesić prije godinu dana izjavio kada je poduzeo inicijativu da se riješi “slučaj Gotovina”, nakon što je odbjegli general u intervjuu Nacionalu priznao institucije hrvatske države i Haaški sud, te izrazio želju da se riješi cijeli slučaj. Ta inicijativa tada nije uspjela zato jer joj se usprotivio dio medija i novinara koji nisu skloni predsjedniku Mesiću, a koji imaju utjecaja na formiranje mišljenja Suda u Haagu. Što se u međuvremenu dogodilo i zašto je reagirao Prosper, a nakon toga Carla Del Ponte?

Sada je potpuno jasno da SAD hoće što prije provesti svoju “izlaznu strategiju” završetka rada Haaškoga suda. U tome je Washingtonu samo važno, radi zaštite vlastitoga digniteta, uhićenje i suđenje Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Gotovinin slučaj za njih je samo jedno veliko opterećenje koje smeta “izlaznoj strategiji”. Uz to, Washington nije uvjeren u njegovu krivnju i htio bi taj slučaj riješiti što prije i što bezbolnije za sve strane. Iz tih razloga Prosper se ponudio da će osobno arbitrirati i razgovarati s odbjeglim generalom, što je haaškoj tužiteljici strašno zasmetalo jer je to smatrala još jednim atakom na njen, ozbiljno narušeni kredibilitet. Kako je i šef Suda Theodor Meron Amerikanac, teorija američke zavjere oko nje je izvjesna. Iz tog razlog je počela vući nervozne poteze koji bi je mogli skupo stajati. Nikada u povijesti nije bilo pametno zakačiti se sa SAD-om, jer sve što je Prosper javno rekao je ujedno i službeni stav Washingtona koji on neće mijenjati. Tko će na kraju izgubiti?

Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan. Gubitnik može biti samo Carla Del Ponte, čiji je “glasnogovornik” u Hrvatskoj Ivan Zvonimir Čičak, koji je Amerikance zbog Prosperova intervjua u Večernjem listu u jednoj od svojoj suludih kolumni usporedio s nacističkim ubermanschima. Haašku tužiteljicu je dodatno pogodila i odluka Žalbenoga vijeća o odbacivanju 17 od 20 točki optužnice protiv Tihomira Blaškića i njegovo puštanje na slobodu. Što će se na kraju dogoditi? SAD neće odustati od svoje strategije javnog ponižavanja haaške tužiteljice, jer nakon njenih riječi upućenih Washingtonu sukob će se teško riješiti. Tim javnim djeljenjem pljuski Carli Del Ponte, koje će se sigurno još pojačati, oni će je prisiliti ili da ponudi ostavku ili da prihvati njihovu izlaznu strategiju koju je usvojilo Vijeće sigurnosti. Kao glavni donatori ICTY-a, kojeg godišnje financiraju sa 100 milijuna dolara, neće dopustiti da im poliitku kroji jedna tužiteljica koja je dosad imala neograničene ovlasti i bila zapravo public relations za cijeli Sud. Tu ulogu je novom strategijom sada preuzeo Meron a to Carli Del Ponte, koja očito ima dosta problema i sa svojim egom, nije nimalo drago. Osim toga, puštanje šestorice bosanskih Hrvata da se brane sa slobode a zadržavanje Mladen Markača i Ivan Čermaka je jedna od sramota tog Tužiteljstva, koje im je obećalo da će se odmah nakon pojavljivanju u Haagu i izjašnjavanja o krivnji vratiti u Hrvatsku i čekati početak suđenja na slobodi. Takvo ponašanje Tužiteljstva može se protumačiti jedino kao osveta “Gotovininoj liniji” koja se suprotstavila samovladi haaške tužiteljice.

Vezane vijesti

ICTY: Nema istrage protiv Carle del Ponte

ICTY: Nema istrage protiv Carle del Ponte

Raspravno vijeće Haaškoga suda odbilo je u četvrtak kao neutemeljen zahtjev vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja za pokretanjem postupka protiv… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika