Objavljeno u Nacionalu br. 456, 2004-08-10

Autor: Mario Duspara

OSTATAK DUG

Rusi će dio duga prema RH prebiti dostavom dvije turbine i radovima na plinofikaciji

Dvije plinske turbine vrijedne 100 milijuna dolara iskoristit će se za potrebe termoelektrana u Sisku i Osijeku

Hido Biščević, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, vodio je pregovore s Rusijom.Hido Biščević, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, vodio je pregovore s Rusijom.Početkom rujna trebao bi biti potpisan sporazum između Hrvatske i Rusije o povratu klirinškog duga bivšeg Sovjetskog saveza u iznosu 185,7 milijuna američkih dolara. Kako se i očekivalo, Rusija će Hrvatskoj dug u cijelosti isplatiti u materijalnim dobrima i uslugama, i to dvama protupožarnim zrakoplovima Berijev, čija je ukupno vrijednost 66 milijuna dolara, dvjema plinskim turbinama za potrebe termoelektrana u Sisku i Osijeku vrijedne 100 milijuna dolara te materijalima i uslugama u okviru radova na produženju plinovoda od Mađarske do hrvatske granice kod Donjeg Miholjca.

Nakon što je prije tri mjeseca prema odredbama pariškog i londonskog kluba utvrđen iznos koji pripada Hrvatskoj, u okviru hrvatsko-ruske međuvladine komisije za gospodarsku suradnju dogovoreno je da hrvatska Vlada predloži najoptimalniji način podmirenja duga. Kako kaže šef hrvatskog pregovaračkog tima državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević, Vlada je od početka pregovora zauzela stav da se 185,7 milijuna dolara prebije opremom koja je neophodna Hrvatskoj, a čija bi se nabavka financirala iz proračuna. Sam završetak nekoliko godina dugih pregovora, koji je s ruske strane vodio ministar za izvanredna stanja i uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Sergej Šojgu, poklopio se sa svjetskom prezentacijom Berijeva, koji je prema pokazanom međunarodnom interesu postao hit zrakoplovne i protupožarne tehnologije. Berijev b200p, koji je već nekoliko mjeseci dio talijanske i američke protupožarne flote, a od ruske kompanije Irkut naručili su ga još Njemačka, Francuska i Grčka, pokazao se idealnim zrakoplovom zbog svojih tehničkih karakteristika i relativno brze i jeftine mogućnosti transformacije u transportni i putnički zrakoplov. U Berijeve mogućnosti uvjerile su se ekipe MUP-a i Ministarstva obrane koje su prije mjesec i pol dana prisustvovale demonstrativnom letu u Kalinjingradu. U cijenu 33 milijuna dolara po zrakoplovu, nešto veću od cijene serijskog modela, uključena je tehnička preinaka za hrvatske potrebe, obuka pilota, servis i rezervni dijelovi. Krajem kolovoza trebale bi se sastati hrvatske i ruske stručne ekipe sastavljene od ruskih inženjera angažiranih na proizvodnji zrakoplova i predstavnika Ministarstva obrane RH, MUP-a i Vatrogasnog saveza radi utvrđivanja optimalnih karakteristika koje su tom avionu potrebne za djelovanje u hrvatskim uvjetima gdje se, kaže Biščević, avion namjerava upotrebljavati za sve predviđene namjene. “Uz to što ćemo dobiti moćno vatrogasno sredstvo te zrakoplov za prijevoz putnika i hitne intervencije, od ove transakcije mogli bismo imati i dodatne financijske koristi jer ruska strana predlaže da se u Hrvatskoj otvore regionalni servisni centri i centri za obuku pilota”, napominje Biščević. Ukoliko se do kraja kolovoza definiraju tehnički parametri, prvi hrvatski Berijev trebao bi biti spreman do iduće turističke sezone, a Biščević već za rujan najavljuje prezentaciju na Jadranu.

Ovakvim ishodom pregovora hrvatska strana u potpunosti može biti zadovoljna. Naime, poznato je da su Rusi inzistirali da na račun dijela klirinškog duga Hrvatskoj ustupe protupožarne helikoptere, koje Ruska federacija koristi već godinama, za što su pridobili i dio hrvatskih stručnjaka. Rusima bi, naravno, isplativije bilo dug prebiti helikopterima čija je proizvodnja već uhodana, umjesto novim avionima za koje već sad procjenjuju da neće imati dovoljno proizvodnog kapaciteta kako bi pokrili potražnju na svjetskom tržištu.

Nakon dužih analiza Vlada Republike Hrvatske odlučila je da dio potražnje prema Rusiji na račun klirinškog duga iskoristi za obnovu elektroenergetskog sustava. Zbog toga je na posljednjem krugu pregovora, održanom prije mjesec dana u Moskvi, sudjelovao i predsjednik Uprave HEP-a Anton Mravak. Na zahtjev HEP-a dogovoreno je da Hrvatskoj isporuče dvije plinske turbine, opremljene Siemensovom elektronikom, vrijedne oko 100 milijuna dolara, čime će ruska strana sudjelovati, kako je predloženo još u vrijeme Račanove vlade, u izgradnji trećeg energetskog bloka sisačke elektrane. Osim u obnovi više od 20 godina stare termoelektrane u Sisku, čija su dva postojeća energetska bloka bazirana na ruskoj tehnologiji, plinska turbina bit će iskorištena za podizanje snage osječke termoelektrane do 300 MW, čime bi se riješio nedostatak kvalitetnog izvora električne i toplinske energije u istočnoj Hrvatskoj. Turbine i oprema za hrvatske termoelektrane bit će isporučene bez generatora, što je, naglašava Biščević, uspjeh hrvatskog pregovaračkog tima. Naime, proizvodnja opreme i generatora bit će povjerena hrvatskim proizvođačima, prvenstveno Končaru i Đuri Đakoviću, koji će na taj način, osim unosnog posla, dobiti dodatne reference za svjetsko tržište. Pregovori oko isporuke turbina između ruskog proizvođača Tehnomash Exporta i HEP-a trebali bi također početi krajem kolovoza, pa se očekuje da će turbine stići u Hrvatsku već početkom 2005.

Ostatak duga, oko 20 milijuna dolara, predviđen je za pripremu i dovršetak projekta produženja plinovoda iz Mađarske do hrvatske granice kod Donjeg Miholjca, što bi trebalo omogućiti konačni početak plinofikacije istočne Slavonije i Baranje. “Priključenje na plinovod iz Mađarske stvorit će dodatne kapacitete za uvođenje u pogon nove plinske termoelektrane kod Osijeka i omogućiti zatvaranje hrvatskog plinovodnog prstena koji obuhvaća cijelu Hrvatsku”, kaže Biščević. Širenje plinovoda posredno stvara dodatne uvjete za rješenje problema tvornice umjetnih gnojiva u Kutini čija je proizvodnja u zimskim uvjetima ograničena upravo malim plinovodnim kapacitetima, a čiji zimski zastoj gotovo svake godine preraste u politički problem. No hrvatska Vlada tek treba donijeti odluku o početku radova na širenju plinske mreže. Tek potom bi se potpisao sporazum sa, za sada još nepoznatim, ruskim partnerom. U međuvremenu je dobivena načelna suglasnost mađarske strane na čijem će se teritoriju obavljati radovi.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika