Dok se u javnosti stvarala atmosfera kako je Jadranka Kosor definitivni protukandidat Stipi Mesiću, Sanader je u tajnosti pripremao Miomira Žužula.Miomir Žužul, ministar vanjskih poslova trebao je postati predsjednički kandidat HDZ-a, međutim nakon afere Bechtel Ivo Sanader prošlog je tjedna okončao ovu dugotrajnu i dobro prikrivanu operaciju. Jednu od najbolje čuvanih informacija u koju je upućen vrlo mali krug osoba najvećeg Sanaderovog povjerenja, Nacionalu je otkrio nekada visoki državni dužnosnik koji i dalje ima odlične veze u vrhu HDZ-a. Prema njegovim riječima, šef diplomacije je bio tajni adut u svojevrsnoj predsjedničkoj igri skrivača u kojoj je vladajuća stranka uporno šutjela o imenu vlastitog kandidata, dok su mediji kao gotovo siguran izbor navodili Jadranku Kosor i eventualno Andriju Hebranga.

Državni odvjetništvo navodno je lani zaprimilo kaznenu prijavu protiv Žužula zbog netransparentnog poslovanja ambasade u SAD-u dok joj je bio na čelu U HDZ-u razmatraju varijantu kandidiranja Vladimira Šeksa koji, za razliku od Jadranke Kosor, može oduzeti dio desničarskih glasova HSP-u To je djelomično bilo točno jer Jadranka Kosor i Hebrang doista jesu glavni HDZ-ovi kandidati, no uz njih je Sanader najozbiljnije računao s Žužulom, a u nekim kombinacijama i predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom. Dok se u javnosti stvarala atmosfera kako je Jadranka Kosor definitivni protukandidat Stipi Mesiću, Sanader je u tajnosti pripremao Miomira Žužula. Čini se da je Žužul bio spreman preuzeti ulogu jer se nedavno u rodnom Imotskom, na privatnom susretu, čak i pohvalio prijateljima da će biti kandidat za predsjednika Republike. On je jedan od najvažnijih Sanaderovih suradnika, a koliko povjerenje uživa kod aktualnog premijera govori podatak da je bio i glavni strateg pobjedničke HDZ-ove kampanje. Kako Jadranka Kosor definitivno ne može pobijediti Mesića, planeri Žužulove kandidature računali su na faktor iznenađenja. Žužul je elokventan, a u javnosti je o sebi stvorio sliku prodornog političara koji ima veze na svim stranama svijeta. U vlasti su računali i na – možda ne javnu, ali – primjetnu podršku SAD-a, bivšem veleposlaniku u Washingtonu kao glavnom proameričkom zagovorniku u hrvatskom političkom establishmentu. Američka administracija dosad nije otvoreno kritizirala Stipu Mesića, ali sasvim sigurno joj nije pretjerano drag nakon rezolutnog stopiranja čak i najave slanja kontigenta HV-a u Irak. Za razliku od njega, Miomir Žužul je izrazito blizak stajalištima SAD-a na svim frontovima: od hrvatskog vojnog angažmana u kriznim svjetskim žarištima, preko identičnih stavova o izraelsko-palestinskom sukobu koji su potpuno suprotni od službene politike Europske unije, do lobiranja za tvrtke poput Enrona i Bechtela.

Upravo je posljednja uništila tajni Sanaderov plan. Pod velikim pritiskom javnosti koja je u svim istraživanjima pokazala da smatra kako je favoriziranje Bechtela utemeljeno na korupciji, Sanader je bio primoran napraviti dvije stvari: javno raspisati natječaj za spornu dionicu Šestanovac-Dugopolje, a tajno se odreći Miomira Žužula kao predsjedničkog kandidata. U vladi je procijenjeno da se Žužul iskompromitirao lobirajući za Bechtel, tako da bi njegova kandidatura HDZ-u nanijela veću štetu nego eventualnu korist. Osim toga, u Državnom odvjetništvu navodno još od ožujka 2003. postoji kaznena prijava ministarstva vanjskih poslova protiv njega, zbog netransparentnog poslovanja hrvatske ambasade u Washingtonu u vrijeme dok je bio veleposlanik. U prijavi se kao glavna optužba spominje 40.000 dolara plaćenih za namještaj koji nikada nije stigao u veleposlanstvo, a navode se visoki iznosi za učenje jezika i sumnjivo obračunati putni troškovi. U ministarstvu vanjskih poslova ovih dana je procurila informacija da je na mjesto blagajnika u Washingtonu vraćena osoba koja je to radila i krajem 90-ih, što je neuobičajen postupak u diplomatskoj praksi. Državno odvjetništvo već 1,5 godinu nije počelo postupati po prijavi, no u slučaju definitivnog Žužulovog ulaska u predsjedničku kampanju, vjerojatno bi se pojavili i detalji o podignutoj kaznenoj prijavi. Novi financijski skandal Žužulu nije potreban, a još manje njegovom pretpostavljenom Ivi Sanaderu.

U takvim okolnostima Ivi Sanaderu, po svemu sudeći, preostaje samo Jadranka Kosor. Premda osobe iz njezine blizine pričaju kako ju izuzetno pogađaju loši rezultati predizbornog istraživanja javnog mnijenja, Jadranka Kosor je izrazito ambiciozna i dobije li naredbu, suprotstavit će se Stipi Mesiću. Uz sve to, ona i Žužul su izrazito lojalni Sanaderu što je jedan od glavnih razloga zašto i dalje imaju njegovu punu podršku. Da unutar HDZ-a nisu sigurni koju strategiju i ljude suprotstaviti Mesiću, potvrđuje i razmatranje mogućnosti da se kao predsjednički kandidat predstavi Vladimir Šeks. Premda se radi o svojevrsnoj rezervnoj varijanti, unutar vladajuće stranke nisu rijetka razmišljanja da Šeks ne bi dobio ništa manje glasova od Jadranke Kosor ili Andrije Hebranga. Čak i suprotno, za razliku od Jadranke Kosor, Šeks može računati na gro hadezeovskih glasova, a najvjerojatnije bi i mnogi desničari bliski HSP-u prije podržali njega, nego Slavena Leticu. Niti u slučaju poraza ne bi puno izgubio jer ima osiguran položaj predsjednika Sabora.

U oporbi su izuzetno uvjereni kako HDZ-ov rejting neumitno opada, a nema indikacija da će se situacija poboljšati niti u idućih godinu dana. Vladi sasvim sigurno neće pomoći niti najnoviji sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom, s čijim su sadržajem detaljno upoznati samo Ivo Sanader, Ivan Šuker, guverner HNB-a Željko Rohatinski i njihovi najbliži suradnici. Jedino što se zasad može saznati je da je riječ o dokumentu koji izrazito ograničava ponašanje Sanaderove ekipe. Dopušteni budžetski deficit iznosi 4,6 posto, a MMF je potpuno onemogućio bilo kakvo povećanje socijalnih davanja, od novih beneficija za ratne invalide do novca za umirovljenike. Po svemu sudeći HDZ-ova vlada neće biti u stanju ispuniti obećanje dano koalicijskim partnerima iz HSU o povećanju mirovina, što ozbiljno dovodi u pitanje opstanak sadašnje parlamentarne većine. U oporbi su s neskrivenim zadovoljstvom dočekani i prošlotjedni rezultati ispitivanja javnog mnijenja po kojima je podrška vladi Ive Sanadera pala ispod 50 posto, a prosječna ocjena rada spustila se s 3,58 na svega 3,01.

Radi se o izuzetno važnom pokazatelju raspoloženja građana jer dok je kabinet Ivice Račana popularnost počeo gubiti tek 18 mjeseci nakon ulaska u Banske Dvore, Sanaderovoj vladi značajan pad rejtinga stigao je svega sedam mjeseci poslije uvjerljive izborne pobjede. “Pad rejtinga Vlade najčešće je neminovan jer birači nakon nekog vremena shvate da napredak u kratkom roku nije moguć i postaju razočarani. Ono po čemu je HDZ-ova vlada specifična je to što su se oni u tolikoj mjeri razbacivali neostvarivim obećanjima da je trebalo manje od pola godine da se vidi kako Hrvatsku vodi nesposobna ekipa. Osim što se ne razumiju u gospodarstvo i poljoprivredu, loši su i na međunarodnom planu jer su, svojim nekritičkim prihvaćanjem svega što traži Europska unija, smanjili podršku građana za ulazak u EU sa skoro 80 posto u vrijeme naše vlasti na sadašnjih svega 52 posto”, drži predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić.

U takvim okolnostima HSS i SDP oko 20. kolovoza nastavljaju dogovore o izgledu koalicijskih lista s kojima će nastupiti na idućim lokalnim izborima. Zbog afera u kojima se našla Vlada ove godine čak niti Ivica Račan nije tradicionalno otišao na godišnji odmor u Pučišća na Braču nego je ljeto proveo u Zagrebu i okolici. U socijaldemokratskoj partiji vlada usredotočenost na nadolazeće izbore – predsjedničke, na kojima očekuju laganu pobjedu Stipe Mesića, i lokalne, koji bi trebali značajno oslabiti položaj premijera Ive Sanadera. Pritom su u SDP-u ponešto suzdržaniji u najavama izbornog trijumfa, od njihovog koalicijskog partnera Zlatka Tomčića koji je u izjavi za Nacional bio eksplicitan: “HDZ će izgubiti izbore koji se očekuju, jer su se pokazali nesposobnim obnašati vlast, a više se nemaju čime dodvoriti biračkom tijelu. Lokalni izbori će predstavljati početak njihovog silaska s vlasti”, uvjeren je Tomčić. Slično razmišlja i predsjednica HNS-a Vesna Pusić koja pad podrške Sanaderovoj vladi objašnjava time što “HDZ vodi politiku po načelu ‘ako prođe-prođe’, a rezultat su korupcijski skandali poput Bechtela, Sunčanog Hvara i Belja. Još i stoje dobro s obzirom da državu vode na rubu zakonitosti i nitko ne može reći koji su im ciljevi i kada će ih ostvariti”, naglašava Vesna Pusić.

Ono što u HNS-u ne žele javno kazati je određeno razočaranje stvaranjem koalicije SDP-HSS iz koje su izgurani i prisiljeni na udruživanje sa slabašnom Librom i LS-om. Analize parlamentarnih izbora iz studenog 2003. pokazale su kako tri najjače oporbene stranke zajedno osvajaju kudikamo više glasova od HDZ-a, i samo ih je razjedinjenost stajala gubitka vlasti. Sadašnje stvaranje dvaju protuvladinih blokova bolje je od samostalnog izlaska na izbore, ali po stajalištu narodnjaka tek će se vidjeti hoće li biti kapitalizirano. Kakvi su izgledi za trijumf nad HDZ-om može se gledati na dva načina: analitički i racionalno. S analitičkog, naše stranke su jače od vladajuće i trebale bi pobijediti, ali tek će se vidjeti hoćemo li biti dovoljno racionalni da u praksi provedemo ovaj plan”, upozorava Vesna Pusić.