Panayotides, koji dolazi iz obitelji koja se od 1967. bavi brodovlasničkim poslom, a uspješna je i u investicijskim poslovima, kaže kako se posrnuloj splitskoj pomorskoj tvrtki smiješe vedri dani i mirno more.Gabriel Panayotides, grčki brodovlasnik, koji je kupnjom 15 posto dionica splitskog Jadroplova na Varaždinskoj burzi prije mjesec dana, koje je platio 11 milijuna kuna, podigao medijsku prašinu u Hrvatskoj, odlučan je u namjeri da postane vlasnikom splitske tvrtke sa sedam brodova u floti. Tvrtka Fiama Holdings Inc iz Liberije u vlasništvu obitelji Panayotides kupila je 252,785 dionica Jadroplova po cijeni od 44 kune u srpnju ove godine, te tako postala najveći dioničar nakon države koja je još uvijek vlasnik 72 posto dionica. Situacija bi se ubrzo mogla promijeniti, jer je u petak 20. kolovoza Panayotides objavio javnu ponudu od 44 kune za dionicu. Takva odlučnost za kupnjom Jadroplova iznenadila je sve, kao i neki poslovni potezi grčkog brodara neuobičajeni za ovdašnje prilike. Na Varaždinskoj burzi cijene dionica skočile su i na sedamdesetak kuna, pa će zbog Panayotidesa profitirati i mali dioničari. Panayotides, koji dolazi iz obitelji koja se od 1967. bavi brodovlasničkim poslom, a uspješna je i u investicijskim poslovima, kaže kako se posrnuloj splitskoj pomorskoj tvrtki smiješe vedri dani i mirno more.

NACIONAL: Prošle godine država je nudila većinski paket dionica Jadroplova po znatno povoljnijoj cijeni od 25 kuna. Kako to da se tada niste javili na natječaj? – Prošle godine još nisam znao za Jadroplov, nisam ni poznavao situaciju u Hrvatskoj. Međutim, u posljednjih godinu dana dogodile su se bitne promjene, Hrvatska je službeno postala kandidat za ulazak u EU, a uskoro će, nadam se, postati i njena punopravna članica. Hrvatsko financijsko i poslovno tržište sve se više otvara prema svijetu, čak i tradicionalno oprezni bankari pozitivno misle o Hrvatskoj. Sve te činjenice pozitivno utječu na investitore poput mene, spremni su na određeni poslovni rizik jer u Hrvatskoj sada vide šanse za dobar posao. Cijena od 44 kune po dionici je visoka, ali po našim kalkulacijama smatramo da one toliko i vrijede.

NACIONAL: Gdje ste prvi put čuli za Jadroplov, tko vas je upozorio na potencijal tvrtke? – Nema tu velike tajne, jednostavno sam o tome pročitao u novinama koje se bave pomorstvom. Tvrtka se nalazila na Lloydovoj listi i zapela mi je za oko.

NACIONAL: Kad ste kupovali 15 posto dionica na burzi, niste morali otkriti svoj identitet, ali ipak ste tako postupili. Takva praksa u Hrvatskoj nije uobičajena. – Moja poslovna filozofija je biti potpuno transparentan u svemu što radim. Nismo htjeli da se ljudi u Vladi, Jadroplovu i javnosti pitaju tko sam. Na vlastitu sam inicijativu došao u Hrvatski privatizacijski fond, te u zadarsku Tankersku i dubrovačku Atlantsku plovidbu. U Privatizacijskom fondu su me dobro primili. Uostalom, još uvijek sam vlasnik 15 posto dionica Jadroplova, država mi je partner u poslu. S obzirom na to da je raspisan natječaj za kupnju kompletnih dionica, mislim da su prosudili da sam kvalitetan i pouzdan poslovni partner koji zna što učiniti s Jadroplovom.

NACIONAL: Ako se na raspisani natječaj više nitko ne javi i postanete vlasnik cjelokupnog Jadroplova, što planirate napraviti s tvrtkom? – Tvrtka je posljednjih godina bila u velikoj krizi, ali na prošlost se ne obazirem previše. Ako postanem većinski vlasnik, obvezujem se da će sjedište tvrtke ostati u Splitu, te da će ona uvijek ostati hrvatska. Posade brodova činit će hrvatski pomorci. Nema smisla ljude tražiti drugdje, kad Hrvatska ima tako dobru tradiciju u pomorstvu. Nadalje, uprava tvrtke bit će uvijek hrvatska. Obavezujem se i da će se sva prava zaposlenika uvijek poštovati, da će primanja biti sigurna i vrlo brzo viša nego što su sad. Ne znam je li itko drugi zainteresiran za kupnju Jadroplova, ali smatram da je pravo vrijeme da otkriju karte i ulože novac u tvrtku ako žele.

NACIONAL: Kako to mislite postići? – Najprije bismo u tvrtku uveli novi računalno poslovni sustav, te uspostavili edukacijski sustav za sve zaposlenike, s mogućnostima pohađanja raznih tečajeva i seminara širom svijeta. Također bismo zaposlenike Jadroplova slali na usavršavanje u druge naše tvrtke u kojima smo suvlasnici. Dakle, osnovno nam je povećati profesionalne vještine zaposlenika, sve kreće od dobrih radnika.

NACIONAL: Prije četiri godine otpušteno je sto radnika Jadroplova, te ih je sad samo pedesetak. Namjeravate li reducirati i taj broj? – Nikako, namjeravam ga povećati. Pomorstvo je kompliciran posao i uvijek je dobro imati par ruku više. Da smatram kako je taj broj zaposlenika za Jadroplov prevelik, nikad se ne bih ni upuštao u ovu investiciju. Tvrtku namjeravam povećati, a ne smanjiti. Cilj mi je da u sljedećoj godini broj zaposlenika poraste na šezdesetak.

NACIONAL: Namjeravate li povećati flotu? U Jadroplovu je danas samo sedam brodova. – Da, i to uskoro. Smatram da će flota ubrzo brojiti između 12 i 15 brodova. Tu brojku smatram idealnom za Jadroplov. Bankarski rejting moje obitelji vrlo je visok, pa se ne morate brinuti da sredstava za nove brodove neće biti. Uostalom, tu je i bankovna garancija Erste & Steiermarkische banke za sredstva kojima namjeravam kupiti sve dionice Jadroplova. Naravno, o povećanju flote neću odlučivati sam, u svemu ću surađivati sa sadašnjom upravom Jadroplova. Te ljude smatram vrhunskim profesionalcima u pomorskom poslu.

NACIONAL: Hoćete li brodove naručiti od hrvatskih brodogradilišta ili ćete ih kupovati vani? – Postoji mogućnost da zaposlimo i hrvatska brodogradilišta, ali kako sam čuo, čini mi se da su ona poprilično bukirana i uglavnom proizvode tankere. Naša specijalnost su kontejnerski i prijevoz suhog tereta. Vjerojatno ćemo brodove nabavljati u inozemstvu.

NACIONAL: Tvrtka Fiama Holdings Inc iza koje vi stojite off shore je kompanija registrirana u Liberiji. Pojam off shore nije osobito popularan u Hrvatskoj. – Znam da je u Hrvatskoj u procesu privatizacije bilo negativnih iskustava s off shore kompanijama. Međutim riječ je o uobičajenoj praksi u poslovnom svijetu. Velik dio grčkog pomorstva radi preko takvih tvrtki registriranih u Liberiji, Maršalovim otocima i Cipru jer su tamo povoljniji uvjeti za poslovanje. Sumnjičavih uvijek ima, ali smatram da moje ime nešto znači u pomorskom svijetu. Sve moje poslovanje potpuno je transparentno, sve se može provjeriti. Uostalom, i mnogi hrvatski brodari imaju podružnice registrirane u tim zemljama, također i brodove.

NACIONAL: Znate kakvo je stanje na svjetskom pomorskom tržištu koje je donedavno bilo u velikoj krizi. Kakvo je stanje danas? – Situacija je povoljnija prije svega zbog Kine koja je u velikom gospodarskom zamahu, i to ne samo u pomorstvu i brodogradnji. Za Jadroplov bi bilo dobro da Kina malo uspori, da tržište ponovno upadne u krizu. U tom slučaju mogli bismo doći do znatno jeftinijih brodova.

NACIONAL: Uz pomorstvo, bavite se i ulaganjem u nekretnine i građevinarstvom. Namjeravate li u budućnosti krenuti s takvim investicijama i u Hrvatskoj? – Naravno. Hrvatska je predivna zemlja, letio sam malim zrakoplovom od Zadra do Dubrovnika i iz zraka se vidi ogroman turistički potencijal. Jadroplov smatram velikim test-projektom. Ako se pokaže uspješnim, zašto ne investirati i u turizam.

Uz tvrtku za pomorski menadžment Maryville Maritime Inc sa središtem u Pireju u Grčkoj, obitelj Panayotides vlasnik je i 31 posto dionica danske brodarske tvrtke Torm. Ovogodišnja najviša tržišna vrijednost Torma iznosila je oko 1,2 milijarde američkih dolara. U sklopu Torma je trideset brodova, a zajedno s partnerima upravlja s još sedamdesetak. Poslove za obitelj u Danskoj vodi stariji sin Gabriela Panayotidesa. U SAD-u obitelj upravlja tvrtkom Excel Maritime Carriers, poslove vodi Gabrielova kći. Najviša ovogodišnja vrijednost te tvrtke iznosila je oko 170 milijuna američkih dolara, a svi podaci o tvrtki mogu se pronaći na američkim burzama, na kojima kotiraju dionice tvrtke. Kompanije imaju sve bitne međunarodne certifikate. Kompletna imovina obitelji Panayotides procjenjuje se na pola milijarde američkih dolara.

Prošle godine država je raspisala javni natječaj za kupnju 72 posto dionica Jadroplova po cijeni od 25 kuna. Na natječaj se javila švicarska tvrtka Doris, ali od posla nije bilo ništa. Jednostavno, Švicarci nisu osigurali potrebnu bankovnu garanciju. Tvrtka Doris klasični je primjer menadžment tvrtke, bez vlastitih sredstava, koja se bavi samo upravljanjem. Takvih tvrtki u svijetu ima puno, te mnoge od njih vrlo uspješno posluju. Međutim, poučeni iskustvom sa Švicarcima, Hrvati takvim tvrtkama ne vjeruju previše. I sam Panayotides vlasnik je takve tvrtke u Grčkoj, ali ističe da je on ipak poseban slučaj. “Da, bavimo se i brodskim menadžmentom, ali kod nas je situacija ipak bitno drugačija. Teško ćete u svijetu naći tvrtku koja se bavi brodskim menadžmentom a da je teška 500 milijuna dolara. Iza mene stoji veliki kapital”, kaže on. Uglavnom, Erste & Steiermarkische banka osigurala je sve potrebne bankovne garancije koje su u Hrvatskom fondu za privatizaciju povoljno ocijenjene.