Šef hrvatske diplomacije Gordan Jandroković najavio je Avigdoru Liebermanu, izraelskom ministru vanjskih poslova, da Republika Hrvatska neće priznati neovisnu Palestinu na glasovanju u Ujedinjenim narodima u rujnu. Tako je Lieberman u Zagrebu postigao ono radi čega je i došao - potporu Hrvatske izraelskom zahtjevu za odgodom priznanja Palestine, što je posljednjih mjeseci jedno od najvažnijih strateških pitanja u svjetskoj politici.
Razumije se da Jandroković nije djelovao samostalno, nego je prenio stav vodećih političara u zemlji, a to su premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović. Odbijanjem skorog priznanja palestinske države Kosor i Josipović povukli su još jedan potez kojim su pokazali da se hrvatska politika pri donošenju najvažnijih odluka oslanja na SAD.

Informaciju o nepriznavanju Palestine prošlog tjedna u razgovoru za Nacional potvrdio je visoki predstavnik Vlade, a poslije nekoliko dana i jedan od glavnih savjetnika predsjednika Josipovića. U formalnom pogledu, odluku je donijela vlada Jadranke Kosor, uz konzultacije s predsjednikom Republike. Potvrdio je to i Mario Dragun, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova s kojim smo razgovarali u petak 24. lipnja: "RH podržava uspostavu neovisne i demokratske palestinske države, kao što podržava pravo Države Izrael na mir i sigurnost. Hrvatska će stoga podržavati svako rješenje koje u cijelosti uvažava ova dva prava. Podrška legitimnim aspiracijama palestinskog naroda na vlastitu državu podrazumijeva i spremnost Republike Hrvatske da prizna buduću demokratsku i neovisnu Palestinu kad za to budu stvoreni uvjeti, prema navedenim kriterijima. Pritom će se Hrvatska svestrano konzultirati s članicama Europske unije u sklopu usklađivanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.

U svjetlu mogućnosti traženja neovisnosti Palestine na Općoj skupštini UN-a u rujnu, procjenjujemo da će jačanje potpore Palestini sljedećih mjeseci ovisiti o realizaciji sporazuma o pomirbi između Fataha i Hamasa i određivanju Hamasa prema ključnim načelima mirovnog procesa, pri čemu je ključno priznavanje prava Države Izrael na postojanje u miru i sigurnosti", prenio je Dragun stajalište hrvatske diplomacije. Kad je u ožujku ove godine posjetila Izrael i Palestinsku samoupravu, Jadranka Kosor je nakon sastanka s palestinskim premijerom Salamom Fajedom najavila da će Hrvatska ubrzo imenovati nerezidentnog predstavnika za Palestinsku samoupravu i tako s njom formalizirati odnose. Ali već je tada bilo vidljivo da hrvatska vlada ne namjerava podržati palestinsku neovisnost, ako to ne učine SAD i većina članica EU. SAD (unatoč kritikama Obamine administracije na račun izraelske politike) ne želi podržati proglašenje neovisne Palestine, a slično stajalište zauzeo je i Bruxelles.

Hrvatska nije imala velik manevarski prostor i Lieberman je u Zagrebu lako dobio što je želio. Hrvatski državni vrh procijenio je da postoje tri razloga zbog kojih Hrvatska treba podržati Izrael. Prvo, Palestinu neće priznati glavni hrvatski saveznici, SAD i EU. Da se hrvatska vlada odlučila na jednostrano priznanje, kompromitirala bi svoj ulazak u Uniju i ugrozila vrlo dobre odnose s Washingtonom. Drugo, situacija na Bliskom istoku je komplicirana i teško se može svoditi na dobru i lošu stranu. Izrael je okupirao velike dijelove teritorija koji pripadaju Palestincima, međutim, još uvijek nema jamstava da bi u slučaju izraelskog povlačenja došlo do mira, uz garancije za opstanak židovske države. Treće, zbog strahota koje su Židovi pretrpjeli u NDH (stradalo ih je približno 30.000 od prijeratnih 39.000) Hrvatska spada među države koje prema Izraelu moraju voditi politiku izrazitog senzibiliteta. To ne znači apriornu podršku svemu što poduzima Izrael, poput oduzimanja tuđeg teritorija i povremeno drastičnih slučajeva kršenja ljudskih prava palestinskog stanovništva, ali u situacijama kao što je priznanje Palestine - jednostvno treba pričekati s odlukom i izbjegavati sukob s izraelskom stranom.

Zasad 157 zemalja ima neki oblik diplomatskih odnosa s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (Palestine Liberation Organization, PLO) i Palestinskom narodnom samoupravom (Palestinian National Authority, PNA) ili priznaje palestinsku državu. Palestinu kao suverenu državu u granicama iz 1967. godine do danas je priznalo 112 država, a ove godine to su učinile najvažnije južnoameričke države Bolivija, Brazil, Argentina, Ekvador, Čile, Peru i Urugvaj. Također, 43 države, uključujući EU i SAD koje nisu priznale Državu Palestinu unilateralno proglašenu 1988. godine u Alžiru, imaju službene odnose s PLO-om i PNA-om. Francuska, Italija i Španjolska uzdigle su status delegacija PLO-a u misije, a postoje najave kako se isto sprema učiniti i Britanija. S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu već mjesecima lobira kod europskih partnera protiv palestinske inicijative. U travnju je bio u službenim posjetima Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Češkoj, a prije desetak dana otišao je i u Rim, gdje se susreo s talijanskim premijerom Silviom Berlusconijem. Za vrijeme lobističke turneje po Europi Netanyahu je najavio da Izrael želi okupiti najmanje 30 zemalja koje se protive priznanju palestinske države u UN-u: "Do rujna želimo okupiti 30 do 50 zemalja koje će reći 'ne' jednostranom priznanju palestinske države u Općoj skupštini UN-a. Riječ je o moralnoj većini", rekao je Netanyahu na sastanku s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyjem Buzekom. Hrvatska će se naći među državama koje neće podržati priznanje Palestine u UN-u, što zagovaraju i premijerka, i predsjednik, i vodeće opozicijske stranke. Unatoč razumijevanju za težak položaj Palestinaca, procjena je državnog vrha da Hrvatska u ovako važnim pitanjima ne treba politički solirati, nego se konzultirati s glavnim saveznicima. A to su SAD i EU koji će podržati Izrael, nasuprot čak 100 do 130 zemalja koje smatraju da već ove jeseni Palestina napokon treba biti priznata kao suverena država.