Nataša Srdoč i Joel Anand Samy stoje iza novoosnovane strankeAko se zanemari HSP čiji su politički stavovi proteklih godina učestalo bili podložni promjenama, Hrvatska nema ni jednu ozbiljnu stranku euroskeptika, no ta situacija mogla bi se promijeniti nakon osnivanja stranke Hrvatska 21. stoljeća. Radi se o političkom pokretu čiji su osnivači Nataša Srdoč i Joel Anand Samy, čelnici Adriatic instituta, nezavisnog think-tanka koji već godinama u Hrvatskoj promovira načela ekonomskog liberalizma, borbe protiv korupcije i vladavine prava. Nataša Srdoč u domaćoj javnosti vjerojatno je najpoznatija kao glavni zagovornik uvođenja flat-taxa, jedinstvene porezne stope koja bi, prema njezinu mišljenju, rezultirala značajnim gospodarskim rastom i razvojem ekonomije. Također, tijekom godina Nataša Srdoč u više navrata bila je oštar kritičar režima bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, koja je ukazivala na indicije o njegovoj korupciji te tražila i lobirala da se ti slučajevi raščiste u sklopu pregovora o pridruživanju Europskoj uniji.

Ipak, temeljna politička platforma njezine stranke trebala bi biti ponešto drukčija od dosadašnjeg djelovanja, barem ako je vjerovati tvrdnjama Jeffreyja Kuhnera, kolumnista američkog lista Washington Times, koji je prvi i objavio vijest o nastanku nove stranke u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska 21. stoljeća zalagat će se za reviziju pristupnog sporazuma Hrvatske i Europske unije, za koji smatra da je loš i da, ako ne može biti promijenjen, mora biti ukinut. Pojednostavljeno rečeno, stranka Nataše Srdoč neće se protiviti ulasku Hrvatske u EU, ali će se protiviti ulasku pod svaku cijenu. Uz to, temeljni politički program stranke odnosi se na borbu protiv korupcije, uvođenje retroaktivnog zakona za povrat imovine koju se ne može opravdati legalno stečenim sredstvima, kojem bi prvom na udaru bile političke elite. Iako je za pluralizam na hrvatskoj političkoj sceni pojava ozbiljne euroskeptične stranke neosporno pozitivna stvar, kao i pojava političke opcije koja će umjesto na populizmu, principijelno inzistirati na načelima fiskalne odgovornosti, no čini se da je njezin program u ovom trenutku politički nerealan.

Naime, bez obzira na činjenicu da rezultat pregovora s Europskom unijom vjerojatno baš i neće biti najidealniji za Hrvatsku, pridruživanje EU u ovom je trenutku jedan od rijetkih događaja u ovdašnjem društvu koji bi mogao generirati početak novog razdoblja ekonomske konjunkture. Svaka politika koja bi odgodila taj ulazak, pa čak i u svrhu postizanja boljih uvjeta u pristupnom ugovoru, u ovom trenutku bila bi štetna za Hrvatsku, kako na ekonmskom, tako i na širem društvenom planu. Zato je za vjerovati da će i nova stranka Nataše Srdoč, ako želi steći dugoročan i održiv rejting među domaćim biračima, morati početi zastupati stavove koji problematiziraju razne aspekte hrvatskog pridruživanja Uniji, ali to pridruživanje ne dovode u pitanje. Svaka druga politika u ovom trenutku i okolnostima koje u Hrvatskoj vladaju, bila bi okarakterizirana kao nazadna.(