Objavljeno u Nacionalu br. 462, 2004-09-21

Autor: Plamenko Cvitić

NOVI PRITISAK HAAGA I BRITANIJE NA RH

Del Ponte uvjerila Sanadera da ima fotografiju Ante Gotovine u Brelima

Uz suglasnost većine zapadnih zemalja, predvođenih Velikom Britanijom, čelništvo Haaškog suda odlučilo je zbog slučaja Gotovina u sljedećih nekoliko mjeseci izvršiti snažan pritisak na Vladu RH

Odluka o nepuštanju na slobodu generala Ivana Čermaka i Mladena Markača samo je primjer za jasne signale hrvatskim vlastima da Haag od njih očekuje djela, a ne obećanja i pokušaje političke trgovine.Odluka o nepuštanju na slobodu generala Ivana Čermaka i Mladena Markača samo je primjer za jasne signale hrvatskim vlastima da Haag od njih očekuje djela, a ne obećanja i pokušaje političke trgovine.Premda su se proteklih dana u hrvatskim medijima pojavila najrazličitija nagađanja o razlozima nepuštanja na slobodu dvojice hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, pravi se razlog krije u neugodnoj činjenici za Hrvatsku vladu i premijera Ivu Sanadera – čelništvo Haaškog tribunala im ne vjeruje. Kako ističe Nacionalov povjerljivi izvor blizak Haaškom tribunalu, takav stav proizlazi iz mišljenja Suda da vlada premijera Sanadera u posljednjih nekoliko mjeseci nije napravila apsolutno ništa da bi izručila generala Antu Gotovinu, ali i iz neodgovorna ponašanja koje si, kako smatraju u Haagu, hrvatske vlasti nikako ne bi smjele dopustiti.

Šeparović i Prodanović nisu uložili žalbu na prvotnu odluku haaškog Raspravnog vijeća jer je netko iz Vlade izričito zatražio da to ne učine Na zahtjev Haaga krajem kolovoza je uz znanje samo najužeg državnog vrha u nekoliko dana pročešljano čitavo područje makarske rivijere Osim intenzivne potrage za odbjeglim generalom, strani su predstavnici, prije svega Britanci, od Hrvatske očekivali i određene praktične političke poteze kojima bi dokazali da, ako već Gotovinu ne mogu locirati i uhititi, barem iskazuju ozbiljnu namjeru da to učine. Tako je od Sanadera zatraženo da se u najkraćem roku po Hrvatskoj uklone svi plakati s likom generala Gotovine te da se zabrani svaka vrsta njegova javnog glorificiranja. I dok je u nekim hrvatskim medijima incident u kojem je John Ramsden sredinom siječnja u zadarskoj gradskoj vijećnici ugledao Gotovininu sliku prikazan kao komično pretjerivanje novog britanskog veleposlanika koji baš i ne razumije hrvatsku političku zbilju, strani diplomatski krugovi ocijenili su taj događaj kao dodatni dokaz tezi da se hrvatska vlast u slučaju Gotovina ponaša krajnje neprimjereno.

Kako ističe Nacionalov izvor, sredinom kolovoza premijer Sanader primio je telefonski poziv od glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. Obavijestila ga je da Haaško tužiteljstvo raspolaže fotografijom generala Gotovine, navodno snimljenom početkom kolovoza u Brelima, te da usprkos ponavljanjima hrvatskih vlasti da se on ne nalazi na području Hrvatske, Haag drži da odbjegli general slobodno šeće po hrvatskoj obali. I premda je Carla del Ponte iz nerazjašnjenih razloga tada odbila premijeru Sanaderu dostaviti tu fotografiju, on je obećao da će istražiti mogućnost da se odbjegli general nalazi u Brelima, pa je uz znanje najužeg državnog vrha u nekoliko dana pročešljano cijelo područje makarske rivijere. Krajem kolovoza rezultati neuspješne potrage poslani su u Haag, a predstavnike Suda i Tužiteljstva dodatno su naljutile kuloarske izjave iz Vlade po kojima je “hrvatskim vlastima već dosta skakanja na noge svaki put kad Carla del Ponte primi fotografiju na kojoj netko nalikuje Anti Gotovini”. Zbog svega su toga, uz suglasnost većine zapadnih zemalja predvođenih Velikom Britanijom, glavna haaška tužiteljica i predsjednik Tribunala Theodor Meron odlučili u sljedećih nekoliko mjeseci izvršiti snažan pritisak na Hrvatsku.

Odluka o nepuštanju na slobodu generala Ivana Čermaka i Mladena Markača samo je primjer za jasne signale hrvatskim vlastima da Haag od njih očekuje djela, a ne obećanja i pokušaje političke trgovine. Kako ističe Nacionalov sugovornik, u slučaju Čermak i Markač Hrvatska je vlada od početka vukla pogrešne poteze pokazujući pritom i bezrazložnu samouvjerenost. Po izravnu nagovoru najviših vladinih dužnosnika odvjetnici generala Čermaka i Markača Miroslav Šeparović i Čedo Prodanović predali su zahtjev za njihovo puštanje na slobodu samo tri dana nakon što su stigli u haaški pritvor, čime su izazvali negativne komentare u kuloarima Tribunala. “U Haagu se tih dana pričalo da se Čermakovi i Markačevi odvjetnici ponašaju tako bahato jer ih je Vlada uvjerila da je s Tužiteljstvom postigla određene tajne dogovore. Rezultat takvih priča bila je odluka Raspravnog vijeća koje je u travnju glatko odbilo Čermakovo i Markačevo puštanje na slobodu”, kazao je Nacionalov izvor. Većinu pravnih stručnjaka potom je iznenadila činjenica da Čermakovi i Markačevi odvjetnici na tu odluku Raspravnog vijeća nisu podnijeli žalbu.

“Po svemu sudeći Šeparović i Prodanović nisu uložili žalbu samo zato što je netko iz Vlade izričito zatražio da to ne učine, vjerojatno jer je to trebalo odobrovoljiti Carlu del Ponte i pokazati da Hrvatskoj vladi nije mrska politička trgovina i dogovori ispod stola. Ovih se dana, naime, u medijima pojavljuje teza da su za nepuštanje Čermaka i Markača krivi njihovi odvjetnici, koji nisu u roku od sedam dana podnijeli žalbu. Tko poznaje Šeparovića i Prodanovića jasno mu je da je takvo obrazloženje naprosto smiješno. I najlošiji odvjetnik na svijetu zna što mu je činiti kad izgubi na sudu – piše žalbu. Budući da su Šeparović i Prodanović bez sumnje vrsni odvjetnici, priče o tome da su zaboravili uložiti žalbu ili čak da nisu znali za mogućnost žalbe naprosto ne drže vodu”, proteklog je vikenda Nacionalovom novinaru kazao ugledni zagrebački odvjetnik.

U svojoj strategiji snažnog pritiska na Hrvatsku predstavnici Haaškog suda odlučili su se poslužiti i faktorom iznenađenja: premda su Čermakovi i Markačevi odvjetnici zahtjev za puštanje na slobodu svojih klijenata Sudu predali još 23. srpnja, Raspravno vijeće zahtjev je trebalo razmotriti na sjednici krajem rujna. Međutim, suci Kevin Parker, Jean Claude Antonetti i predsjedavajući Carmel Agius održali su sjednicu na kojoj su odbili Čermakov i Markačev zahtjev u utorak 13. rujna, samo četiri dana nakon što su šestorica Hrvata iz BiH predvođeni Jadrankom Prlićem privremeno pušteni na slobodu. Neočekivana odluka Raspravnog vijeća iznenadila je cijelu hrvatsku javnost, pogotovo najuži vrh Hrvatske vlade okupljen oko premijera Sanadera koji je tek u utorak 14. rujna u poslijepodnevnim satima shvatio da mu predstoji bolno suočavanje s problemima koji će proizići iz nepuštanja Čermaka i Markača na slobodu. Jedan od prvih premijerovih poteza bilo je obraćanje u Hrvatskom saboru 15. rujna, gdje je zastupnicima kazao da je “Vlada uputila zahtjev predsjedniku Haaškog suda da dodatno objasni razloge koji su utjecali na odluku o nepuštanju dvojice generala”. Kako ističe Nacionalov izvor, takvo Sanaderovo ponašanje samo je dodatno naljutilo predsjednika Haaškog suda Theodora Merona, koji smatra da je službeno obrazloženje Raspravnog vijeća dovoljno jasno i da je nedopustivo da hrvatski premijer takvim demagoškim smicalicama pokušava smiriti stanje u zemlji. Stoga je Sanaderu preko posrednika poručio da je pravi razlog nepuštanja na slobodu Čermaka i Markača nepovjerenje u Hrvatsku vladu, odnosno nepriznavanje jamstava koje je Vlada podnijela Haaškom sudu. Kao prilog tome već su se pojavila nagađanja da šestorica Hrvata iz BiH zapravo nisu pušteni zbog jamstava Hrvatske vlade, nego zbog jamstava BiH i osobnog jamstva bivše državne tajnice SAD-a Madeleine Albright za nekadašnjeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića. Stoga haaški predstavnici drže neumjesnim to što najuži vrh hrvatske vlasti posljednjih dana svojata njihovo puštanje na slobodu kao svoj uspjeh i na tome konstruira tvrdnje o izvrsnim odnosima i apsolutnoj suradnji s Haagom.

U obrazloženju svoje prvotne odluke o nepuštanju Čermaka i Markača haaško je Raspravno vijeće jasno pokazalo što misli o hrvatskim jamstvima za bilo kojeg hrvatskog državljanina. “Povjerenje u uspješnost Hrvatske vlade u ispunjavaju obveza koje je preuzela treba biti ograničeno određenom dozom opreza…, Vladinu opredijeljenost i sposobnost da ispuni dana jamstva trebalo bi uzeti s rezervom”, samo su neke od formulacija kojima se Sud koristio prije svega četiri mjeseca. A prema mišljenju Suda i Tužiteljstva, otad se situacija nije promijenila na bolje, čak štoviše. Kako bi generali Ivan Čermak i Mladen Markač suđenje dočekali na slobodi, njihovim odvjetnicima predstoji teška pravna bitka.

U ponedjeljak 20. rujna Miroslav Šeparović i Čedo Prodanović otputovali su u Haag gdje će predati molbu za prihvaćanje žalbe na odluku Raspravnog vijeća o nepuštanju na slobodu njihovih klijenata. I dok Sud bude proučavao njihovu dokumentaciju, ističe Nacionalov izvor, Hrvatska će vlada morati poduzeti određene korake. Prije svega treba prestati s neumjerenim izjavama kojima je posljednjih dana komentirana odluka Raspravnog vijeća. Nadalje, Vlada bi trebala nastaviti akcije traženja generala Gotovine i prekinuti praksu prešutnog odobravanja veličanja odbjeglog generala u vidu plakata, pjesama i slično. Treći korak vezan je uz materijalni status Ivana Čermaka . Budući da ga Sud smatra vrlo imućnim, Hrvatska bi vlada trebala blokirati njegovu imovinu, odnosno staviti je pod strogu kontrolu. Haag smatra da bi Čermak vlastita financijska sredstva mogao iskoristiti za eventualni bijeg iz Hrvatske ili da bi novcem mogao utjecati na svjedoke.

Vezane vijesti

Gotovinina obrana traži odbacivanje novih teza tužiteljstva

Gotovinina obrana traži odbacivanje novih teza tužiteljstva

Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom pozvala je žalbeno vijeće da ne uzme u obzir nove argumente koje je na žalbenoj raspravi održanoj u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika