Iako je Podravkina javna ponuda za otkup dionica Centroproizvoda otvorena do 11. listopada, srbijanska je tvrtka sredinom prošlog tjedna dobila strateškog partnera koji je po drugom modelu privatizacije preuzeo gotovo 52 posto vlasništva.Namjera koprivničke prehrambene industrije Podravka da preuzme beogradski Centroproizvod, jednu od vodećih srbijanskih prehrambenih tvrtki, pretvorila se, čini se, u još jedan u nizu neuspjelih pokušaja vodećih hrvatskih tvrtki da kupnjom slabijih poduzeća u susjedstvu zagospodare srbijanskim tržištem. Iako je Podravkina javna ponuda za otkup dionica Centroproizvoda otvorena do 11. listopada, srbijanska je tvrtka sredinom prošlog tjedna dobila strateškog partnera koji je po drugom modelu privatizacije preuzeo gotovo 52 posto vlasništva. Tvrtka Don cafe, drugi najveći proizvođač kave u Srbiji, uplatila je 16 milijuna eura na račun Centroproizvoda i tako, po svemu sudeći, istisnula iz utrke Podravku i druge zainteresirane tvrtke. Situacija na prvi pogled izgleda čista, no kada se bolje pogleda kronologija događaja oko privatizacije Centroproizvoda, stvar ispada pomalo apsurdna, a menadžment Podravke nedorastao igri u uvjetima zakonski nedorečene privatizacije u Srbiji.

Nadležne institucije u Srbiji odobrile su Podravci privatizaciju Centroproizvoda po jednom zakonu, a Don cafe grupi po drugom Premda ponuda Podravke za Centroproizvod još nije zatvorena, srbijanska kompanija nakon dokapitalizacije vrijedi dvostruko više Nakon gotovo dvije godine tihih pregovora Podravka je 21. rujna, uz prethodno odobrenje beogradske Komisije za vrijednosne papire, objavila javnu ponudu za preuzimanje većinskog udjela upravljačkih dionica Centroproizvoda, tvrtke do nedavno u 40-postotnom državnom vlasništvu. Koprivnička tvrtka u ponudi navodi da je zainteresirana za najmanje 25, a najviše za 29,8 posto dionica Centroproizvoda, s time da ne odbacuje mogućnost otkupa svih dionica. Prema cijeni od 13 eura, koliko je Podravka ponudila za otkup dionica srbijanske tvrtke, cijeli Centroproizvod vrijedi 19,5 milijuna eura. Međutim, čini se kako je hrvatska tvrtka u još uvijek nedovoljno transparentnim srbijanskim privatizacijskim kombinacijama ipak izigrana. Istovremeno su, naime, srbijanske vlasti amenovale privatizaciju Centroproizvoda od strane Podravkina konkurenta u ovom poslu, Don cafe grupe. Beogradski su mediji krajem prošlog tjedna objavili da je dokapitalizacijom i uplatom 16 milijuna eura na račun Centroproizvoda strateški partner jednog od triju najvećih proizvođača kave u SiCg, sa 52 posto vlasništva, postala beogradska Don cafe grupa, preko nedavno u Crnoj Gori osnovane tvrtke kćeri znakovita naziva Centrohrana. Iako u Podravci tvrde da njihova ponuda još uvijek stoji, teško je vjerovati da će ući u igru s dvostruko podignutim ulogom te da će plijen dijeliti s Don cafeom. S obzirom na to da je ulaskom Don cafea u Centroproizvod dokapitalizacija formalno provedena, vrijednost tvrtke dvostruko je veća, pa tako i onih minimalno 25 posto dionica koje su u vrijeme objave Podravkine punude vrijedile oko 5 milijuna eura.

Ovakva situacija je moguća jer se privatizacija u Srbiji provodi po dva zakona: Zakonu o dokapitalizaciji i Zakonu o vrijednosnim papirima, koji se u slučaju Centroproizvoda primjenjuju paralelno. Premda vlasti u Beogradu ističu da istovremena primjena tih dvaju zakona nije u koliziji, očito je da pravna regulativa ostavlja dovoljno prostora za lov u mutnom. Dokaz tome je slučaj Podravke kojoj je Komisija za vrijednosne papire dopustila da otkupljuje dionice Centroproizvoda samo dva dana prije nego što je dala zeleno svjetlo Don cafeu da dokapitalizacijom postane većinski vlasnik Centroproizvoda.

Cijela priča zakomplicirala se u lipnju ove godine kada je Skupština Centroproizvoda donijela odluku da se tvrtka privatizira dokapitalizacijom, odnosno da se ne prodaju postojeće dionice, već da potencijalni partner kupi 1,5 milijuna novoemitiranih dionica, što je nešto više od dotadašnjeg temeljnog kapitala tvrtke. Ta je odluka rezultat višemjesečne lobističke borbe zainteresiranih kupaca kod nadležnih organa u Srbiji i menadžmenta Centroproizvoda, u kojoj je Podravka očito izvukla deblji kraj.

Prva sumnja da srbijanski potencijalni partneri Podravke neće igrati fer pojavila se nakon što je Centroproizvod, odlukom Skupštine dioničara, objavio javni poziv potencijalnim investitorima iz kojeg je bilo očito da se iz igre pokušavaju eliminirati Podravka i ostale zainteresirane tvrtke, među kojima Dr Oetker i srbijanski Grand Prom, iza kojeg svojim kapitalom navodno stoje nekadašnja jugoslavenska folk zvijezda Fahreta Jahić, poznatija kao Lepa Brena, i njezin suprug, bivši tenisač a sada poduzetnik Slobodan Živojinović. Štoviše, od svih tvrtki koje su bile zainteresirane za Centroproizvod uvjete iz javnog poziva zadovoljavao je samo Don cafe, odnosno tvrtka kći iz Crne Gore, osnovana samo u tu svrhu. Podravka je u startu bila isključena iz igre jer je jedan od uvjeta bio da zainteresirana tvrtka ne smije u proizvodnom programu imati konkurentski proizvod, osim, zanimljivo, kave. Centroproizvod, osim proizvodnje tradicionalnog srpskog branda Kafe C, upravo je kao i Podravka najpoznatiji po proizvodnji instant juha, začina i ostalih dodataka jelima. Među ostalim, Uprava Centroproizvoda, koja je sročila poziv za dokapitalizaciju, isključila je iz igre sve tvrtke koje u posljednje tri godine na srpskom tržištu nisu prodale najmanje 20.000 tona kave, te koje izravno ne opskrbljuju 7000 kupaca u 9000 maloprodajnih objekata u Srbiji i Crnoj Gori. Situaciju je dodatno zakomplicirala skupina malih dioničara Centroproizvoda, koja se pobunila protiv ovakve odluke Skupštine društva. Premda se Uprava Centroproizvoda, na čelu s generalnim direktorom Božidarom Komadinićem i predsjednikom Upravnog odbora Goranom Aleksićem, odmah u medijima obrušila na njih, tvrdeći da su marginalna grupa dioničara koju su izmanipulirali Podravka i Grand Prom, njihov potez logična je reakcija malih dioničara revoltiranih činjenicom da neće moći odmah i po željenoj cijeni unovčiti svoje dionice. Oni su podnjeli Trgovačkom sudu u Beogradu tužbu protiv ovakve odluke Skupštine Centroproizvoda. Kako su naveli u oglasu objavljenom u beogradskoj Politici, smatraju da je takav način privatizacije nelegalan i nepravedan te da ih Uprava Centroproizvoda, izravno se dogovarajući s Don cafeom, pokušava prevariti. Tvrde da su ovakvom pogodbom njihove dionice obezvrijeđene te traže da se omogući njihova prodaja na burzi, gdje bi postigle znatno veću cijenu. Činjenica je da je Don cafe dionice u dokapitalizaciji platio po manjoj cijeni nego što je ponudila Podravka (oko 10,5 eura), a i manja je cijena po kojoj se obvezao u iduće dvije godine otkupiti dionice od onih dioničara koji ih budu htjeli prodavati.

Istovremeno je i druga skupina, koja za sebe tvrdi da je pravi predstavnik malih dioničara, stala uz menadžment Centroproizvoda, optužujući pobunjene dioničare da u dogovoru s Podravkom pokušavaju uništiti tvrtku. Spominju i dogovor Podravke s Grand Promom prema kojem bi se njemu prepustila tvornica u Surčinu za preradu kave, dok bi koprivnička tvrtka konačno dobila priliku da ostvari svoj plan i vlastite proizvode pakira u ambalažu Centroproizvoda te tako ovlada tržištem.

Premda se u Srbiji tvrtke mogu kupovati otkupom dionica, poznavatelji tamošnjih prilika tvrde da vlast potiho forsira privatizaciju putem dokapitalizacije. Kako su na snazi oba zakona, koji omogućuju privatizaciju i na jedan i na drugi način, Ministarstvo privatizacije utječe na konkretne slučajeve preko menadžmenta tvrtki, koji pak ima pregršt mogućnosti pritisaka na dioničare da se priklone dokapitalizaciji, makar ona bila uperena i protiv njihovih financijskih interesa. To se uglavnom u javnosti, kao i u slučaju Podravke, pravda sprječavanjem neprijateljskog preuzimanja od strane nepoželjnih tvrtki koje se žele dokopati samo uhodanog tržišta i tradicionalnih srpskih brandova, bez ikakvih obveza prema radnicima. No to je često demagogija. Podravka, primjerice, u ponudi za preuzimanje Centroproizvoda jamči zadržavanje svih zaposlenih na neodređeno vrijeme i prednost u postavljanju na stručne i rukovodeće pozicije u odnosu na osobe koje se na ta mjesta kandidiraju a nisu zaposlene u Centroproizvodu. Podravka se obvezuje da će zadržati razinu zaposlenosti i plaća shodno standardima Podravke uz uvažavanje uvjeta i normi u Srbiji. Također, jamči se zadržavanje postojećeg oblika tvrtke i djelatnosti, tako da prijetnje o cijepaju padaju u vodu. Osim toga, koprivnička bi tvrtka zadržala postojeće marke proizvoda, a dio vlastite proizvodnje prebacila bi u Beograd.

Borba oko Centroproizvoda u biti je, s jedne strane, rat za tržište kave između srbijanskih tvrtki Grand Prom i Don cafea i, s druge, pokušaj Podravke da osigura dominantnu poziciju za svoje proizvode na tržištima šire regije. Za podravku je možda najvažnija činjenica da bi kupnjom Centroproizvoda dobila povoljniju tržišnu poziciju u Rusiji s kojom Srbija ima vrlo liberalne trgovinske odnose. No unatoč činjenici da za Centroproizvod nudi najviše novca, Podravkin plan da preko Srbije ostvari značajnije poslovne rezultate u Rusiji izjalovio se zbog nesnalaženja u tamošnjim mutnim privatizacijskim procesima koji podsjećaju na one u Hrvatskoj 90-tih.

Centroproizvod je, slično Podravci u Hrvatskoj, jedna od najznačajnijih prehrambenih tvrtki u Srbiji i lider na tržištu dodataka jelima. Ostvaruje godišnje prihode od oko 30 milijuna eura, a lani je proizveo oko 180.000 tona proizvoda. S brandom kave Kafa C dugo je bio lider na tržištu kave, no prethodnih su ga godina pretekli Grand Prom i Don cafe, koji zajedno s Centroproizvodom drže oko 80 posto tržišta kave u Srbiji. Proizvodnja Centroproizvoda organizirana je u tri dijela: u Surčinu se proizvodi kava, dok se u Beogradu i Bavaništu nalaze tvornice Aroma i Bilje. Centroproizvodov senf pokriva 80 posto srpskog tržišta.