Prema Nacionalovu istraživanju zajednička lista Ivice Račana i Zlatka Tomčića osvaja 25,4 posto, a HDZ 24,4 posto glasova.Hrvatska demokratska zajednica i premijer Ivo Sanader znatno gube na popularnosti i kada bi se sada održali izbori teško bi uspjeli pobijediti koaliciju SDP-HSS. Rezultat je to Nacionalova istraživanja obavljenog u nedjelju, 10. listopada, prema kojem zajednička lista Ivice Račana i Zlatka Tomčića osvaja 25,4 posto, a HDZ 24,4 posto glasova. Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od 1000 osoba i prema rezultatima treće mjesto drži koalicija HNS-Libra-LS za koju glasa 7,4 posto, dok Hrvatska stranka prava ima potporu 6,3 posto građana. U takvim anketama nešto veću prednost u pravilu imaju stranke građanske orijentacije što je dijelom išlo u prilog SDP-u i HSS-u, međutim, očito se oni nadovezuju na rezultate lokalnih izbora u Požegi i Metkoviću, a sve ukazuje na znatan pad popularnosti HDZ-a i vladajuće koalicije u cjelini.

Oporba ponavlja taktiku s kraja 90-ih, koja se svodi na kritiku vlasti i podsjećanje na neispunjena obećanja HDZ-aNacionalov rezultat pokazuje da se pojavio novi trend koji ide u prilog oporbi. Premda socijaldemokrati i Hrvatska seljačka stranka još nisu i formalno zaključili sporazum o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima, već sada dobivaju znatniju potporu birača. U ovom trenutku sporazum je gotov i bit će potpisan nakon što ga do kraja mjeseca potvrde stranačka vodstva. Prevladan je i sukob u Dubrovačko-neretvanskoj županiji između Marinka Filipovića i Ivana Šprlje i sada je posve siguran zajednički nastup u svim županijama i njihovim sjedištima. Na taktičkom planu opozicija radi jako malo i zapravo čeka daljnju kompromitaciju HDZ-a koji ne ispunjava najveći dio predizbornih obećanja. Pritom je zanimljivo da nitko u najjačim oporbenim strankama ne vjeruje da HDZ “unatoč lošem načinu na koji vodi državu” neće do kraja odraditi četverogodišnji mandat. “Ne bi bilo dobro da HDZ potone prebrzo”, kazao je Ivica Račan nedavno svojim bliskim suradnicima uz obrazloženje kako bi tada Sanaderova stranka imala vremena promijeniti kurs i oporaviti se. Ovako opozicija ponavlja taktiku s kraja 90-ih, koja se svodi na kritiku vlasti i podsjećanje na neispunjena obećanja, i čeka da se HDZ sam kompromitira do kraja. U međuvremenu traju pripreme za lokalne izbore, a kada SDP i HSS definitivno potpišu koalicijski sporazum, započet će i pregovori s Hrvatskom narodnom strankom. Do tada bi narodnjaci trebali preuzeti u svoje redove Libru i LS, a sredinom studenoga očekuje se početak razgovora između čelnika dvaju opozicijskih blokova.

Da se događaji za vlast počinju razvijati negativno, pokazuje i istraživanje javnosti koje je nedavno naručio HDZ. Prema tom istraživanju vladajuća stranka i dalje drži prvo mjesto sa 29,2 posto, no i tu je SDP sve bliži sa 23,7 posto, dok je treći HNS kojeg podupire 9,7 posto ispitanika. Dakle, i u anketama koje naručuje HDZ, kada se zbroje glasovi, opozicijske stranke prolaze nešto bolje. Dodatni problemi proizlaze iz nemogućnosti ispunjavanja koalicijskih obećanja što se osobito odnosi na Hrvatsku stranku umirovljenika. HDZ i dalje skriva stand-by s MMF-om čiji je najgori dio vezan uz umirovljenike kojima do 2005. neće biti ispunjena dva glavna obećanja, povećanje mirovina na 50% prosjeka plaće, a ne zna se ni kojim dionicama napuniti Fond za umirovljenike. Premda koalicija s HSU barem do lokalnih izbora vjerojatno neće biti dovedena u pitanje, zahtjevi zastupnika umirovljenika zadavat će probleme Ivi Sanaderu. Može se očekivati pat-pozicija jer su u HSU svjesni da kakve-takve beneficije mogu ostvariti samo dok su uz Vladu, a ako se svrstaju uz oporbu njihovo mjesto će preuzeti Đapić. Stoga su u HSU odlučili da je bolje lagano “grickati” državni proračun znajući da im Sanader i Ivan Šuker ne mogu ništa.

Istraživanje koje je proveo Nacional također potvrđuje porast euroskepticizma jer ulazak u EU podupire relativno skromnih 55,6 posto, dok mu se protivi 35,4 posto stanovnika. Za sada je to i dalje natpolovična većina, ali očito je riječ o zabrinjavajućem trendu, osobito uzme li se u obzir podatak da pregovori s Bruxellesom još nisu ni počeli. Kada dođe do stvarnih problema i prihvaćanja uvjeta vezanih za poljoprivredu, daljnju liberalizaciju gospodarstva ili poskupljenje komunalnih naknada, gotovo sigurno će se dodatno povećati i broj protivnika ulaska u Europsku uniju, što znači da bi se najjače stranke mogle naći u koliziji s mišljenjem većine stanovnika. Prerano je prognozirati bi li u tom slučaju došlo do jačanja HSP-a i desnice, međutim raspoloženje javnosti nedvosmisleno pokazuje da je u ovih desetak mjeseci HDZ-ova europska politika slabo prihvaćena.

Vlast prolazi još gore ako se usporedi državna politika potpore stajalištima SAD-a i mišljenje javnosti o tome. Na pitanje “Podupirete li Busha ili Kerryja?”, čak 62,3 posto hrvatskih građana opredjeljuje se za demokratskog kandidata, dok sadašnjeg američkog predsjednika podupire svega njih 13,3 posto. Miomir Žužul i Ivo Sanader, koji ne kriju svoju bliskost s Bushevim političkim stajalištima, trebali bi se zabrinuti nad ovakvim rezultatima. Oni pokazuju znatan odmak hrvatske javnosti od politike SAD-a u posljednje tri godine, što je činjenično stanje u doslovno svim europskim državama.

Vladajuća stranka je posljednjih tjedana doista suočena s brojnim pritiscima. Na vanjskopolitičkom planu, zbog nemogućnosti da otkrije gdje se skriva odbjegli general Ante Gotovina, Sanader je izložen jakim pritiscima EU, Britanije, Amerike i Carle Del Ponte. Predsjednik Vlade ne zna što učiniti u takvim okolnostima jer jednostavno nema nikakvu informaciju o tome gdje je Gotovina. Osobito je problematično to što EU od sada u svakom trenutku može reći da Hrvatska ne surađuje s Haagom i tako produljivati pregovore. Redakciju Nacionala zanimalo je misle li građani, poput Carle Del Ponte, da je Gotovina i dalje negdje u Hrvatskoj. Nešto više od petine (21,6 posto) odgovara potvrdno, njih 38,2 posto vjeruju da je u inozemstvu, dok većina od 40,3 posto misli baš što i Ivo Sanader – “ne znaju gdje se Gotovina skrio”.

Na položaj Hrvatske sada utječu i pregovori EU s Turskom, ali i sve jača namjera Bruxellesa da možda i u paketu napokon riješi ovu regiju i sve poteškoće. Jedan ugledni diplomat potvrdio je ovih dana za Nacional da prihvaćanjem deset novih država Europska unija sada ima dovoljno vlastitih problema, tako da će samo nekoliko zemalja, primjerice Austrija, ubuduće bez zadrške podupirati pristup Hrvatske. “U posljednje vrijeme sve je izraženije stajalište Bruxellesa”, tvrdi ovaj diplomat, “za stvaranje svojevrsne Uniju slobodne trgovine na Balkanu, pomoću koje bi se riješilo pitanje izbjeglica, manjina i ekonomske suradnje. To nije nova Jugoslavija, no EU to želi i iznimno ih je razveselila i ova nova suradnja vezana za energetiku”, pojašnjava Nacionalov sugovornik.

Uz to, gledano iz diplomatskog rakursa, Sanaderova vlada vodi lošu politiku prema susjedima. Poseban problem su odnosi sa Slovenijom, a ni s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom i Crnom Gorom do sada nije postignut očekivani napredak. Hrvatska vlada prema ovim državama ne pokazuje dovoljno inicijative, glasi zamjerka iz diplomatskih krugova u Zagrebu.

Stjepan Mesić uvjerljivo će osvojiti drugi predsjednički mandat neovisno o tome tko će mu se suprotstaviti, rezultat je velikog Nacionalova istraživanja.Za aktualnog predsjednika Republike glasovalo bi 56,8 posto, dok nitko od njegovih protukandidata ne bi osvojio ni desetinu biračkog tijela. Slavena Leticu podupire 6,4 posto, Miroslava Ćiru Blaževića 5,3, HDZ-ova potpredsjednika Vlade Andriju Hebranga 5,2 posto, i napokon, na dnu su Ivan Čehok sa 2,2 i Boris Mikšić sa 1,3 posto glasova. Čak 88 posto ispitanika potvrdilo je da će izići na izbore, a nešto više od 21 posto još nije sigurno komu će dati glas.
U svakom slučaju, Stjepan Mesić ostaje jedini favorit ove utrke i nakon što je prošlog tjedna kandidaturu najavio Miroslav Ćiro Blažević. Bivšeg izbornika reprezentacije i omiljenog Tuđmanova trenera na kandidaturu su nagovarali pripadnici HDZ-ova desnog krila, ponajprije iz osvete prema Ivi Sanaderu koji još nije podržao Hebranga. Nacional je prošli tjedan prvi objavio tu informaciju uz komentar kako je riječ o još jednom Blaževićevu ridikuloznom potezu, no u iduća 24 sata ispalo je da trener Varteksa misli ozbiljno. Miroslav Ćiro Blažević doista vjeruje da može pobijediti Mesića i ulazi u utrku, premda trenutačno dobiva deseterostruko manje glasova. Kad su u vladajućoj stranci shvatili da i on izlazi na izbore, nisu bili pretjerano sretni. Sanader je svjestan da će Blažević njegovu čovjeku odnijeti većinu glasova, što dokazuje i Nacionalovo istraživanje u kojem je Hebrang dobio manje glasova od Blaževića.