Objavljeno u Nacionalu br. 816, 2011-07-05

Autor: Boris Beck

Konačno razbijanje internacionale

NEMANJA CVIJANOVIĆ, mladi umjetnik iz Rijeke, u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti predstavio je najnovije djelo - instalaciju s himnom proletarijata

USTAJTE PREZRENI
NA SVIJETU!
Nemanja Cvijanović
u predvorju MSU-a
pokreće glazbenu
kutijicu iz koje izlazi
zvuk Internacionale
i prenosi se do
divovskih zvučnika
nad ulazom u muzejUSTAJTE PREZRENI NA SVIJETU! Nemanja Cvijanović u predvorju MSU-a pokreće glazbenu kutijicu iz koje izlazi zvuk Internacionale i prenosi se do divovskih zvučnika nad ulazom u muzej“Prošlost ne smijemo olako zaboraviti, a na to nas podsjećaju umjetnici - ako povijest brišemo i krivotvorimo, vratit će nam se kao bumerang”, kaže muzejski savjetnik Tihomir Milovac, voditelj Eksperimentalno-istraživačkog odjela Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je u subotu ondje predstavio rad Nemanje Cvijanovića “Spomenik sjećanju na ideju o internacionali”. Riječ je o instalaciji u kojoj se zvuk Internacionale sustavom zvučnika i mikrofona prenosi s male glazbene kutije - koju okreću posjetitelji - i tako sve više i više pojačava do goleme snage. “Internacionala postoji stoljeće i pol, ali zadnjih 20 godina radnički pokreti i komunistička previrenja gurnuti su u stranu, to je prošlost koju nitko ne želi, a radi se o ozbiljnoj temi”, kaže Milovac i nastavlja: “Svijet vrije, događaju se revolucije, ljudi osluškuju vrijeme i prostor, a umjetnici prije drugih. Cvijanovićev rad je užasno aktualan - on istovremeno i ironizira i afirmira ideje međunarodnih radničkih pokreta. Mala mašinica koja pokrene enormnu snagu, to je metafora duha revolucije i duha promjena, koje neoliberalizam upravo želi zaustaviti.”


CVIJANOVIĆ SE rodio u Rijeci 1972., diplomirao je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji 1998., a poslijediplomski studij Projektiranja i produkcije vizualnih umjetnosti završio je pri FDA - Fakultetu za dizajn i umjetnost na Arhitektonskom univerzitetu I.U.A.V. u Veneciji 2010. Dosad je imao više od dvjesto zajedničkih i skupnih izložbi, a radovi mu redovno sadrže političke provokacije. “Nakon akademije shvatio sam da institucionalno dobro utaboreni modernizam nema nikakve veze s onim što se u svijetu suvremene umjetnosti tada dešavalo - niti s onim što mi se vrzmalo po glavi. A to je bilo kako spojiti umjetnost i borbu protiv društvenih anomalija”, kaže Cvijanović kojega Milovac ocjenjuje kao nastavljača avangardnih ideja.

“SPOMENIK SJEĆANJU na ideju o internacionali” prije MSU-a bio je izložen na Međunarodnom BAŠČANSKA PLOČA kao klopka - tko pokuša uzeti
50 eura ostavljenih
pod njom, prijeti
mu opasnost da
ga poklopi. Rad
je dobio nagradu
'Radoslav Putar'BAŠČANSKA PLOČA kao klopka - tko pokuša uzeti 50 eura ostavljenih pod njom, prijeti mu opasnost da ga poklopi. Rad je dobio nagradu 'Radoslav Putar'kiparskom bijenalu u Carrari, a u rujnu putuje na Steierische Herbst festival. “Projekt se bavi marginalizacijom revolucionarnih ideologija suvremenih društava i političkom pasivnošću njihovih potlačenih slojeva. Tiha i nježna melodija s početka zvukovnog lanca na kraju dostiže razornu silinu, a početni zvuk gubi izvornu čistoću - baš kao što se to događa u svim revolucijama”, kaže Cvijanović koji ima više takvih provokativnih projekata. Jedan od njih je rad “Plaćam struju” u kojem je mramorna replika Titove nadgrobne ploče preuređena u radijator, za koji Cvijanović kaže da kritički sagledava ne samo odnos prema Titu, nego i napuštanje mitologije vezane uz svjetsku pravdu, ravnopravnost, svijetlu budućnost, bratstvo i jedinstvo, internacionalizam i mir... Vrlo je duhovit i rad “XXI. pravilo disanja (klopka za Velog Jožu)” u kojem je gipsana kopija Baščanske ploče preuređena u klopku tako da poklopi svakoga tko pokuša uzeti novčanicu od 50 eura ostavljenu pod njom. “U neprekidnom prepletanju znanstveno dokazivih povijesnih činjenica s retorikom povijesnih revolucionarnih i današnjih dnevno-političkih stranačkih programa, stvorena je i društveno općeprihvaćena mitologija o nacionalnoj povijesti. A ta se mitologija koristi za dosizanje najrazličitijih političkih i ekonomskih ciljeva, često u korist multinacionalnih korporacija. Između upitnih nacionalnih i tradicionalnih vrijednosti i surovog kapitalizma te Europske unije kao strateškog cilja, društvo gubi tlo pod nogama i neprekidno se hvata u klopku promašenih strategija i povijesnih odabira”, kaže Cvijanović koji je iz Zagreba otputovao ravno u Trst gdje je u nedjelju otvorena velika izložba “Lo stato dell`arte” (Stanje umjetnosti) na kojoj od hrvatskih umjetnika osim njega sudjeluju još Dalibor Martinis i Igor Eškinja.

U ČETVRTAK, 7. SRPNJA, sudjelovat će na međunarodnoj izložbi u Genovi organiziranoj u povodu desete obljetnice sukoba policije i prosvjednika protiv G8 summita održanoga ondje, nazvanoj “Drugačiji je svijet još moguć?”. Između te dvije izložbe Cvijanović će još stići u utorak, 5. srpnja, otvoriti u Galeriji umjetnina u Splitu izložbu “Za dom spremni – IKEA”. “Korporativni advertising, dizajn i marketing koriste nacionalizam, ksenofobiju i šovinizam”, kaže Cvijanović i nastavlja: “Zašto se pivo jedne strane tvrtke koja svoj profit izvlači iz Hrvatske povezuje s nacionalnim osjećajima? Zašto je normalno da se na stadionima skandira nacistički pozdrav i da li ta dva fenomena možemo možda i povezati? Zanima me kratkoća vremenske distance od sezanja za pivom u supermarketu do bacanja kamena u glavu nekome tko ima drugačiji pogled na svijet ili drugačije ponašanje u odnosu na fejk tradicionalne društvene norme.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika