RADNICI U ŠTRAJKU posebna su prijetnja poslodavcima, kojima izrazito smetaju moguće zatvorske kazne zbog sprečavanja štrajkaNakon što je zakonima u predizborju “pokrila” branitelje, bespravne graditelje, zadužene u švicarskim francima, HDZ-ova vlada dio je zakonskih prijedloga namijenila i radničkoj populaciji, no u Hrvatskoj udruzi poslodavaca nemaju osobitog razumijevanja za izborne potrebe vladajućih. Tek na samom kraju mandata, iako je na raspolaganju imala četiri godine, Vlada je, barem formalno, naumila stati na kraj poslodavcima koji radnicima ne isplaćuju plaće ili na drugi način krše prava zaposlenih. Na prošlotjednoj je sjednici kroz izmjene Zakona o područjima i sudovima predloženo osnivanje specijaliziranog općinskog radnog suda u Zagrebu na koji otpada pola od ukupnog broja radnih sporova. Valja podsjetiti da je u veljači ove godine SDP u saborsku proceduru uputio prijedlog Zakona o radnim i socijalnim sudovima, kojim predlaže osnivanje 15 radnih i socijalnih sudova, no o njemu se nije raspravljalo.

U setu zakona koji bi trebali štititi prava zaposlenih Vlada je ponudila i izmjene Zakona o sudskom registru, prema kojima zainteresirani za osnivanje nove tvrtke, osim potvrde da su podmirili obaveze prema državi u obliku poreza i doprinosa, moraju dati izjavu i da su zaposlenicima isplatili sve plaće.

I DOK NOVA RJEŠENJA o radnim sudovima i sudskom registru u poslodavačkim redovima nisu naišla na posebnu reakciju, u HUP-u su se podignuli na stražnje noge zbog najavljenih izmjena Kaznenog zakona kojima bi se propisale trogodišnje zatvorske kazne za neisplatu plaća i nepodmirivanje poreza i doprinosa, mobbing, nezakonite otkaze, kao i uskraćivanje prava na štrajk. Te je izmjene Vlada također trebala apsolvirati na sjednici u četvrtak, no zbog velike galame koju je podignuo HUP prijedlog je povučen. Trebao se usuglasiti na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak, no i ta je sjednica otkazana na zahtjev HUP-a, koji je tražio vrijeme za dodatne konzultacije, pa se nastavak pregovora očekuje do kraja tjedna. Zanimljivo je da je Vlada tek sada, nekoliko mjeseci prije izbora, shvatila da u Hrvatskoj ima i ljudi koji rade, a ne primaju plaću, budući da je gotovo identične SDP-ove izmjene Kaznenog zakona iz travnja 2009. godine, prema kojima bi za neplaćeni rad poslodavac završio u zatvoru od šest mjeseci do tri godine, HDZ-ova većina u Saboru glatko odbila. U pokušaju da se prije izlaska pred biračke kutije dodvori svim društvenim skupinama, Vlada se našla u škripcu, jer je u sređivanje stanja u radnim odnosima krenula na intervenciju i pritisak sindikata, što ju je sukobilo s poslodavcima čiji su interesi potpuno suprotni. Vlada koja grčevito pokušava dobiti još jedan mandat ne može sebi priuštiti svađu sa sindikatima, koji unatoč svojim brojnim nedostacima i propustima ipak iza sebe imaju brojno članstvo, ali ni s poslodavcima, čiju financijsku moć ne ignorira ni jedna stranka. Ovaj će tjedan za Vladu stoga biti težak, jer, osim što joj predstoji da odredi datum izbora, mora izbalansirati i dogovor između potpuno suprotstavljenih socijalnih interesa, a da pritom sama najviše politički profitira.

SVE DO PRIJE dva mjeseca u Hrvatskoj se baratalo brojkom od 70 do 80 tisuća zaposlenih koji rade, a ne primaju plaću, i to na temelju podataka Fine, HNB-a i HOK-a o broju blokiranih tvrtki i procjeni broja zaposlenih u njima, no podaci Porezne uprave taj su broj sveli na 18 do 25 tisuća onih koji rade bez plaće. O tom broju slažu se sva tri socijalna partnera, jer precizne i pedantne evidencije o broju onih koji rade bez plaće i o kojim je tvrtkama riječ nema ni u sindikatima, ni pri HUP-u, i to je manje-više jedina točka suglasja među suprotstavljenim stranama. Poslodavcima je nepojmljiva zatvorska kazna za one koji ne mogu isplatiti plaće, a kako je ocijenio čelnik HUP-a Ivan Ergović, “bio je to sulud prijedlog”. Takvo rješenje kao društvo bi nas dovelo u još nepovoljniji položaj, jer imamo rigidni Zakon o radu, i umjesto da se on mijenja, sada se još preko Kaznenog zakona hoće goniti poslodavce kao da su oni najveći kriminalci, ogorčen je Ergović. Nećemo to prihvatiti, a nekoliko ministara mi je potvrdilo i da Vlada nije sklona takvim rješenjima, kaže, dodajući kako je na tri nedavna sastanka ministar Dražen Bošnjaković pokazao sluh i spremnost na razgovor u kojem bi mijenjali takve neprihvatljive odredbe. Analize su pokazale da u krizi nije rastao broj tvrtki koje ne isplaćuju plaće, što znači da su poslodavci i u krizi pokazali da žele podmiriti sve svoje obaveze, ustaje u obranu svog članstva Ergović, ali ako netko ne može isplatiti plaću, treba najprije vidjeti uzrok.

“Mi u HUP-u predlažemo da se najprije uvede red u plaćanju računa, pa će onda biti puno manje problema i u drugim isplatama”, zaključuje Ergović. Njegov bliski suradnik Bernard Jakelić objašnjava kako je hupovcima prihvatljivo da se koriste postojeće odredbe i mehanizmi u svim ostalim zakonima, poput poreznog, zakonima o radu, mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, u kojima postoje mehanizmi da se sankcionira, i što je još važnije - prevenira neisplata plaća. “Kazneno bi gonjenje u trenutku dok radimo na programu gospodarskog oporavka bilo samo dodatni teret i otežavajuća okolnost, a nije pripremljena ni procjena učinaka takve zakonske odredbe”, upozorava Jakelić. Takav prijedlog je preuranjen i ishitren i nužno je prethodno provesti ozbiljnu analizu učinaka takvog rješenja. Da sve postojeće službe rade svoj posao ažurno i učinkovito, neisplate plaća bilo bi mnogo manje, ističe. Na primjedbu da po postojećim propisima za neisplatu plaća još nitko dosad nije kažnjen, Jakelić kaže da u Zakonu o radu postoji mogućnost naplate potraživanja, odnosno neisplaćene plaće od poslodavaca. Poslodavcima posebno smetaju i najavljene odredbe o zatvorskoj kazni zbog mobbinga ili sprečavanja štrajka, i smatraju kako se ovime neće gospodarstvu dati potpora nego će polučiti kontraefekte, poput izostanka investicija i ugrožavanja likvidnosti. S druge strane, čelnik NHS-a Krešimir Sever ističe da je sindikatima neprihvatljivo da neisplaćivanje plaća ostane bez sankcija. Ne slaže se ni s vrlo rastezljivom i nedefiniranom formulacijom da poslodavac neće potpasti pod kaznenu sankciju ako ne može isplatiti plaću iz opravdanih razloga, te zahtijeva da se preciziraju opravdani razlozi i koliko oni mogu trajati.

OPRAVDANI RAZLOG može biti blokirani račun, kaže, a ako poslodavac ne uspijeva naplatiti potraživanja, onda je to razlog za stečaj. Sever ne misli da bi trebalo imati nekog posebnog razumijevanja za poslodavce, jer ih prema radnicima koji ne primaju plaće nemaju banke kod kojih su kreditno zaduženi ili komunalna poduzeća koja im mjesečno ispostavljaju račune i pokreću ovrhe ako ih ne podmire. I predsjednik HUS-a Ozren Matijašević navodi kako treba precizirati koji su to opravdani razlozi za neisplatu plaća, dodajući kako takvo zakonsko rješenje sasvim sigurno neće biti smetnja investicijama, kao što radno zakonodavstvo to ni dosad nije bilo. Razlog izostanka investicija je pravna nesigurnost, a ne rigidost Zakona o radu, jer je ionako većina novozaposlenih na ugovoru o radu na određeno vrijeme, a otpremnine su minimalne, tako da se ne može govoriti o rigidnom zakonu. Pravna nesigurnost ogleda se u čestom mijenjanju zakona, neriješenim imovinskopravnim zakonima, neodrživoj poreznoj presiji, i to su smetnje za investicije, smatra Ozren Matijašević.