Točno 7125 stanovnika. To je brojka zbog koje vlasti i građani Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Krapin sko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije mogu proklinjati Grad Zagreb i novu metodologiju Državnog zavoda za statistiku pri popisu stanovništva. Zbog nje će ostati bez milijardi eura pomoći Europske unije.

Iako je u Zagrebu popisano čak 828 tisuća osoba, službeno Zagreb zbog metodologije koja rigoroznije eliminira one koji su izvan grada - ima 792.875 stanovnika. Njih 7125 nedostaje do 800 tisuća stanovnika, što znači da se gospodarski snažni Zagreb ne može izdvojiti iz statističke regije Sjeverozapadna Hrvatska, te će i dalje dizati prosjek razvijenosti svog okruženja. Zagreb i ostale županije Sjeverozapadne Hrvatske zbog toga nakon ulaska Hrvatske u EU neće moći koristiti milijarde eura koji se svake godine daju kroz Kohezijski fond EU. Cilj tog novca je postizanje da svaka statistička regija dostigne prosječno 75 posto BDP-a po glavi stanovnika od onih koji imaju članice EU.

Procjena je da će sadašnja regija Sjeverozapadna Hrvatska dostići taj prosjek upravo zbog Zagreba već 2013. godine. Primjera radi, sadašnje regije Panonska Hrvatska i Primorska Hrvatska taj prosjek dostižu tek 2074. i 2031. godine i dotad će moći koristiti novac. Kohezijski fond je povoljniji od strukturnih fondova jer EU kroz njega financira projekte u iznosu i do 85 posto, dok se kroz strukturne sufinanciraju u iznosu od 45 do 75 posto. Procjene su da bi Hrvatskoj na raspolaganju iz Kohezijskog fonda nakon 2014. godine trebalo biti više od dvije milijarde eura godišnje.

Iinače, sve je bilo spremno za pravedniju statističku podjelu. U pregovorima s EU smo dogovorili da možemo napraviti novu statističku podjelu nakon popisa stanovništva - nitko nije dovodio u pitanje da Zagreb neće prebaciti 800 tisuća stanovnika, što je minimum koji mora imati jedna regija. Krajem svibnja je prekrajanje najavio i potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić. Hrvatska se trebala podijeliti u četiri regije i Grad Zagreb, što bi omogućilo bolju koordinaciju i povlačenje više novca iz Kohezijskih fondova. Sjeverozapadne županije bez Zagreba bi mogle dobivati novac do 2031. godine. Ali tih 7125 koji se ne vode kao stanovnici Zagreba pomrsili su planove.

"BIT ĆE ZNATNO teže napraviti statističke regije, ali smatram da se to još može učiniti. Samo će se trebati puno više potruditi. Vjerujem da se Zagrebu može pridružiti neko od okolnih naselja kako bi imao više od 800 tisuća stanovnika. Moramo napraviti podjelu koja će omogućiti bolje povlačenje novca", kaže Vesna Pusić (HNS), predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Argument je da Hrvatska ima po novom popisu 4,29 milijuna stanovnika, što bi trebalo biti dovoljno za pet regija po 800 tisuća. Međutim, treba podsjetiti da se od 2001. godine kada smo preuzeli obvezu podjele Hrvatske na statističke regije već predlagalo da Hrvatska ima četiri ili pet regija. Ukupni broj stanovnika je tada bio veći od 150 tisuća. I svaki put je Zagreb smetao i statistički ured EU - Eurostat je takve podjele odbio. Tek 2007. kao konačno rješenje koje je zadovoljilo Eurostat je predložena sadašnja podjela na tri regije iako one nisu najlogičnije. Međutim, jedine zadovoljavaju kriterij broja stanovnika - moraju imati između 800 tisuća i tri milijuna stanovnika. Smatralo se da će novi popis elegantno riješiti taj problem, ali nije. Rok za prijedlog novih regija je početak 2013. godine, pod uvjetom da ih prihvati Eurostat. U godinu i pol treba napraviti ono što ni vlade Ivice Račana, ni Ive Sanadera nisu uspjele u šest godina.