Objavljeno u Nacionalu br. 816, 2011-07-05

Autor: Iva Krtalić

Njemačka ima radnih mjesta, ali nema stručnjaka, a treba ih hitno

NJEMAČKA DRŽAVA planira
useliti 300.000 inženjera,
liječnika i drugih
visokoobrazovanihNJEMAČKA DRŽAVA planira useliti 300.000 inženjera, liječnika i drugih visokoobrazovanihSTATISTIKA NEZAPOSLENOSTI, kakva se u Njemačkoj objavljujue svaki mjesec, u lipnju je pokazala da tržište rada i dalje profitira od dobre ekonomske situacije u zemlji – broj registriranih na burzi rada pao je na manje od 2,9 milijuna. Ali iako nezaposlenost kontinuirano pada, privrednici smatraju da nema velikog razloga za slavlje, pogotovo ako se pobliže razmotri struktura zaposlenih: neka se radna mjesta uopće ne mogu popuniti, a već dugo u Njemačkoj se govori o nestašici kvalificirane radne snage. Prošlog tjedna i vlada se pozabavila tim pitanjem i izradila koncept koji bi trebao pomoći njegovu rješavanju, među ostalim i olakšavanjem dolaska strane kvalificirane radne snage. „Ne nedostaje nam posla, nego ljudi koji stručno rade, i to ne tko zna kad, nego vrlo skoro“, rekla je ministrica rada Ursula von der Leyen na sastanku kancelarke Angele Merkel i osmero ministara s predstavnicima sindikata i stručnjacima za tržište rada u Mesebergu, gdje je izrađen 30 stranica dugačak koncept mjera koje bi trebale zaustaviti sudbinu koja Njemačku očekuje sljedećih godina.


Stanovništvo se smanjuje, pa premda se brojni mladi ljudi profesionalno obrazuju, a 86 posto zaposlenih ima neki stupanj stručne spreme, u određenim branšama potreba za stručnjacima je tolika da, kako procjenjuje ministrica, „postoji opasnost da će nestašica tih ljudi zakočiti motor zapošljavanja“. Nedavno provedena anketa tvrtke LAB & Company među 500 njemačkih menadžera kao treću veliku opasnost gospodarskom razvoju, nakon nestabilnih financijskih tržišta i energetske nesigurnosti, navodi nedostatak stručne radne snage. Udruga poslodavaca u skoroj budućnosti predviđa nedostatak čak 150.000 stručnjaka, ali samo u određenim branšama: traže se inženjeri u tehničkim zanimanjima, ponajviše elektrotehnici, strojarstvu i računalstvu, te kvalificirana radna snaga u zdravstvu – liječnici i njegovatelji.

OD 1. SVIBNJA OVE GODINE u Njemačkoj je završen i sedmogodišnji prijelazni rok nakon predzadnjeg proširenja Europske unije, čime su i državljanima „novih članica“, osim Rumunjske i Bugarske, otvorena vrata njemačkog tržišta rada. No ni dosad iz EU nije dolazilo dovoljno radne snage u deficitarnim zanimanjima, iako brojne zemlje EU muči velika nezaposlenost mladih, a Španjolska vodi s oko 44 posto. Državljani starih članica u Njemačkoj su i dosad odmah mogli dobiti posao, no većini Njemačka jednostavno nije bila dovoljno atraktivna, pa su se radije odlučivali za SAD, Britaniju ili Australiju. Ni sada Njemačka ne računa na jak val useljavanja iz novih članica EU, nakon što je on već zapljusnuo zemlje koje su odmah otvorile tržište rada, poput Britanije ili Irske. Njemačka je zbog visoke nezposlenosti strancima dugo ograničavala slobodan pristup tržištu rada. Jedan pokušaj da se kompjutorske stručnjake dovede putem Zelene karte, koji je lansirala vlada Gerharda Schrödera, nije uspio. Ni zakon o useljavanju koji je stupio na snagu 2005. nije popravio stanje, jer je i u njegovoj izradi u prvom planu bilo pitanje reguliranja, a ne liberaliziranja useljeništva. Tako su dosad na snazi bile dvije odredbe koje su u većini slučajeva onemogućavale zapošljavanje stranih stručnjaka. Prva je nalagala da se prije zapošljavanja stranca treba provjeriti postoji li za određeno radno mjesto negdje u Njemačkoj njemački kandidat. Druga je prepreka bila minimalna plaća koju bi kandidat morao zarađivati da dobije dozvolu dolaska – dosad je iznosila 66.000 eura godišnje. Obje su odredbe „zaslužne“ za to da se, primjerice, prošle godine u zemlju doselilo tek 700 stručnjaka iz zemalja izvan EU. „Dugo smo signalizirali da nam nitko ne treba. Sada je važno pokazati da su strani stručnjaci dobrodošli“, rezimira minsitrica von der Leyen.

IAKO SE RAČUNA DA BI STRANCI mogli pokriti tek deset posto potreba za radnom snagom, vlada im želi olakšati dolazak, pa je na sastanku u Mesebergu ukinuta odredba o prednosti Nijemaca za inženjere i liječnike. Ipak, još je na snazi minimalna granica prihoda. Liberali u vladi traže da se ona snizi na 1,5 prosječne godišnje brutto plaće u njemačkoj, odnosno na oko 40.000 eura. „Ni uz tu granicu ne moramo se bojati useljavanja u sektoru niskih plaća“, kaže ministar gospodarstva Philipp Rössler. U vladinu konceptu još se ne navodi konkretna brojka, budući da se koalicijski partneri oko nje ne slažu. Ni kancelarka Angela Merkel ne želi privredi učiniti uslugu liberalizacijom dolaska stranih stručnjaka dok pred njemačkom javnošću treba riješiti domaće probleme. „Diskusija se drukčije vodi iz perspektive političara nego privrednika. Još uvijek imamo velik broj dugoročno nezaposlenih koje treba uvesti u rad, iako, naravno, znam da ni uz dokvalificiranje većina neće postati vrhunski inženjeri“, kaže kancelarka. Vlada tako u konceptu iz Meseberga kao prioritet navodi mjere poput dokvalifikacija, olakšavanja ulaska u rad ženama, naročito samohranim majkama, kao i starijim zaposlenicima. „Koliko god pozdravljamo odluke, radi se tek o prvim koracima, koji su apsolutno nedovoljni u kontekstu demografske transformacije zemlje“, kaže predsjednik udruge poslodavaca Dieter Hundt i upozorava da Njemačka već sada nedovoljno iskorištava potencijale, prije svega strane apsolvente njemačkih sveučilišta, kojima treba omogućiti lakši ostanak nakon studija. Uz to, procjenjuje se da u Njemačkoj već sada živi oko 300.000 ljudi koji su stekli kvalifikacije u inozemstvu, ali zahvaljujući deficitarnoj regulativi priznavanja stranih diploma ne mogu raditi u vlastitim zanimanjima. Govori se o razbacivanju vrijednim ljudskim kapitalom, navodi se da je to pravi „brain waste“. Primjerice, bonnska Zaklada Otta Benickea, koja pomaže strancima u nostrifikaciji diploma, navodi kako čak 400 različitih instucija na nivoima od saveznog do lokalnog odlučuju o stranim kvalifikacijama. „Liječnici moraju ponovo apsolvirati opće ispite, učitelji koji predaju jedan predmet moraju studirati drugi, veterinari položiti i do 15 ispita razlike“, navodi Dagmar Maur iz Zaklade. Ubuduće bi i to trebalo ići lakše, stoji u nacrtu, koji predviđa transparentne strukture koje bi kvalifikacije i radno iskustvo, a ne državljanstvo, pretvorili u odlučujuće faktore pri zapošljavanju. Ukratko, iako je koncept iz Meseberga još uvijek prilično nebulozan, barem dio njemačke vlade priznaje da Njemačka nije sama na svijetu. „Cijeli se industrijalizirani svijet bori za vrhunske stručnjake, jer samo u tom području se događa napredak, inovacije“, kaže ministrica von der Leyen. Druge europske zemlje u borbi za stručnjake pozicionirale su se ipak ranije – Njemačkoj taj korak tek predstoji.

Vezane vijesti

'Njemačka ucjena'

'Njemačka ucjena'

Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika