Objavljeno u Nacionalu br. 472, 2004-11-30

Autor: Berislav Jelinić

Gradonačelnik Moskve u posjeti hrvatskoj metropoli

'Zagreb je moja prva mladenačka zaljubljenost'

Jurij Mihajlovič Lužkov, glavni čovjek Moskve s pet gradonačelničkih mandata, posjetio je Hrvatsku zbog obnavljanja poslovnih suradnje dviju država: za Nacional govori o emotivnoj vezanosti za Zagreb koji je prvi put posjetio 1967., novom doživljaju grada, izbornoj krizi u Ukrajini i opasnosti od terorizma u Ruskoj Federaciji

Lužkov je došao na inicijativu zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić, zajedno s brojnim izaslanstvom Središnje Oblasti Ruske Federacije, koja se u Zagrebu susrela s predstavnicima vodećih hrvatskih tvrtki, ali i čelnim ljudima države, premijeromLužkov je došao na inicijativu zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić, zajedno s brojnim izaslanstvom Središnje Oblasti Ruske Federacije, koja se u Zagrebu susrela s predstavnicima vodećih hrvatskih tvrtki, ali i čelnim ljudima države, premijeromSredinom prošlog tjedna u Zagrebu je boravio Jurij Mihajlovič Lužkov, gradonačelnik Moskve. Lužkov je došao na inicijativu zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić, zajedno s brojnim izaslanstvom Središnje Oblasti Ruske Federacije, koja se u Zagrebu susrela s predstavnicima vodećih hrvatskih tvrtki, ali i čelnim ljudima države, premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Stjepanom Mesićem. Za dvodnevna boravka rusko se izaslanstvo upoznalo s perspektivama hrvatskih tvrtki te izrazilo interes za obnavljanje čvrstih gospodarskih veza s Hrvatskom.

Lužkov je kao mladi poslovni čovjek proveo nekoliko dana s jednom obitelji u Vinkovićevoj ulici i trajno se zaljubio u Zagreb 'Nećemo se miješati u događaje u Ukrajini jer je to pitanje njihove unutarnje politike'Lužkov rado dolazi u Zagreb i zato što je to prvi grad koji je 1967., kao mladi poslovni čovjek, posjetio izvan granica tadašnjeg SSSR-a. Kao sudionik stručne konferencije, nekoliko dana stanovao je kod jedne obitelji u Vinkovićevoj ulici i trajno se zaljubio u hrvatsku metropolu.

Na čelu Moskve Lužkov je više od deset godina. Moskovljani su mu povjerenje ukazali pet puta, posljednji put koncem prošle godine na izvanrednim izborima, kad je dobio više od 70 posto glasova. Krajem prošlog desetljeća spominjali su ga čak kao nasljednika Borisa Jeljcina na čelu Ruske Federacije. Mediji su ga često napadali zbog neodmjerenih političkih izjava i nepotizma, pomaganja poslovnom carstvu njegove supruge čiju je vrijednost Forbes procijenio na 1,2 milijarde USD.

U razgovoru za Nacional Lužkov je iznio svoje viđenje budućnosti hrvatsko-ruske gospodarske suradnje, komentirao neke političke poteze ruskog predsjednika Putina i njegova prethodnika Jeljcina te se osvrnuo se na svoj gradonačelnički mandat.

NACIONAL: Kako se osjećate u Zagrebu i kakva je perspektiva suradnje Zagreba i Moskve? – Jako mi je drago što sam pri vrhu velikog izaslanstva koje je posjetilo Zagreb. Naš interes ovdje nije samo formalne već doista i stvarne naravi. S iskrenim zanimanjem i veseljem primijetili smo da Hrvatska s Moskvom i Rusijom želi surađivati, diskutirati i rješavati otvorena gospodarska pitanja. Moj dolazak u Zagreb ima i jednu posebnu, nostalgičnu crtu, jer to je prvo inozemno odredište koje sam posjetio i uz koje sam od tada emotivno vezan. Bio sam ovdje u travnju 1967., na konferenciji za automatizaciju u kemijskoj industriji, u kojoj sam tada bio zaposlen. Zagreb je već tada bio ugodan hrvatski grad. Stanovao sam u privatnoj kući kod jedne obitelji u Vinkovićevoj ulici. Današnji Zagreb je mnogo veći, suvremeniji, mnogo je novih građevina, ali nije izgubio na svojoj posebnosti koje se otprije sjećam. Danas u Hrvatskoj dobivamo ono što svatko može poželjeti: pažnju i želju za suradnjom.

NACIONAL: A što je sa suradnjom Hrvatske i Rusije? – Riječ je o dvostranom procesu. Kad iz današnje perspektive govorimo o suradnji koja datira još iz vremena bivše Jugoslavije i bivšeg SSSR-a, a nastavila se i tijekom prošlog desetljeća, možemo reći da je Hrvatska izgubila rusko tržište. Više je za to objektivnih i subjektivnih razloga. Objektivni razlozi proizlaze iz preokupacije dviju zemalja vlastitim državnim preustrojem i uvođenjem principa tržišne ekonomije u domaća gospodarstva. Subjektivni razlozi leže u njihovoj orijentaciji prema Zapadu i zanemarivanju svega onoga na čemu se gradila naša gospodarska suradnja u prošlosti. Vodeći političari naših zemalja, ali i cijele regije, uključujući Bugarsku, Češku, Slovačku i druge zemlje, govorili su da će Zapad riješiti sve naše probleme. Orijentacija prema Zapadu ima i svoje pozitivne aspekte. Zapad podržava sve pozitivne demokratske preobrazbe u našim zemljama, no istodobno računa i na proširenje tržišta za svoje proizvode. Ima razvijeniju industriju i tržište robe i usluga, te zapravo nije prihvatio sve ono što smo mi učinili na području transformacije naših političkih i gospodarskih struktura. Iz svega što se dogodilo moramo izvući mirne zaključke. Nama i našim odnosima treba upravljati logika, a ne politika. Ruska politička orijentacija danas je slobodna od bilo kakvih vanjskih utjecaja, a gospodarstvo mora djelovati istodobno na više razina i prije svega se usmjeriti u pravcu koji će jamčiti najveću dobit. Svoje gospodarstvo Rusija mora razvijati kao brod s više različitih odjeljaka i mora trgovati svugdje gdje može imati koristi. Što se tiče naših odnosa s Hrvatskom, držimo da je korisno rekonstruirati one gospodarske veze koje su bile pozitivne u prošlosti. Riječ je o tradicionalnim vezama, posebice vezanima uz farmaceutsku industriju. Bivša Jugoslavija specijalizirala se za izvoz lijekova u SSSR. Danas perspektive postoje na području prehrambene industrije, ali postoje i ozbiljne razvojne mogućnosti na području turizma. Rusija je nakon raspada SSSR-a postala prava sjeverna zemlja. Hrvatska ima prekrasne mogućnosti za prihvat ruskih turista.

NACIONAL: Kako gledate na ambicije aktualnog ruskog predsjednika Putina za jačom centralizacijom političkih, ali i gospodarskih procesa u Rusiji? – Riječ je o normalnim ambicijama. Vrlo je važno povući jasne granice između procesa stvaranja i jačanja države, s jedne, i uspostave i očuvanja demokracije s druge strane. Za Rusiju je ne samo korisno već i nužno učvršćivati državnu vlast onako kako to čini Putin. To ne znači da ćemo zanemarivati demokratske institucije, slobodu govora, izbora, višestranačje ili slobodu vjeroispovijesti.

NACIONAL: Svojedobno ste davali dvosmislene izjave vezane uz navodno rusko pravo na neke ukrajinske teritorije. Kako danas komentirate rastuću političku nestabilnost u Ukrajini nakon tamošnjih predsjedničkih izbora koje su obilježile nepravilnosti, ali najavljuju ukrajinsko približavanje Rusiji jer je jedan predsjednički kandidat naglašeno proruski orijentiran? – Zašto ne bismo spomenuli proameričke snage u Ukrajini i pričali o njihovu utjecaju? Zašto smatrate da bi proruske snage u Ukrajini bile neprirodne i opasne? Ukrajina je zemlja koja je 300 godina bila u sastavu Rusije, razvijala se u sastavu Rusije i još se danas jako puno ljudi u toj zemlji smatra Rusima, po podrijetlu i po mentalitetu. Utjecaj Rusije u Ukrajini postoji, ali to je sasvim prirodno. Isto tako postoji i utjecaj Ukrajine na Rusiju, što je za Rusiju jednako prirodno. Naše dvije zemlje nisu samo susjedi nego je riječ o bratskim i vrlo bliskim narodima. No utjecaj i miješanje dvije su sasvim različite kategorije u odnosima dviju zemalja.

NACIONAL: Znači li to da će Rusija posve po strani promatrati aktualnu političku krizu u Ukrajini? – Kao moskovski gradonačelnik ne mogu razgovarati o tome kako će se postaviti ruska vlast prema tom pitanju. Mogu tek, s prilično velikim stupnjem sigurnosti, pretpostaviti da se Rusija neće miješati u ono što se trenutačno događa u Ukrajini jer to je pitanje njezine unutarnje politike.

NACIONAL: Vaš dugi gradonačelnički mandat obilježili su brojni, posve različiti razvojni procesi. Moskva se za vašeg mandata razvila, na pojavnoj, arhitektonskoj razini gotovo zasjala, ali i postala nesigurnija nego ikad. Kako iz tih perspektiva ocjenjujete svoju dosadašnju vladavinu Moskvom i koji su vam najveći izazovi? – Kriminal i terorizam trenutačno su najveće opasnosti s kojima se Moskovljani suočavaju. No terorizam nije nešto što je nastalo kao neželjena posljedica nekih procesa u Moskvi. Posljednjih godina u Moskvi se dogodilo 11 teških terorističkih napada: eksplozije poslovnih zgrada, detonacije u metrou, trolejbusima? Od pojave čečenskog problema prije 12 godina pretrpjeli smo mnoge neugodne posljedice terorističkih napada. Terorizam nije problem Moskve nego problem ruske države, ali ponajprije svjetske zajednice. Što se tiče kriminaliteta, Moskva je prije 15 godina bila sasvim miran grad. Danas to za Moskvu ne mogu tvrditi, iako se razina kriminaliteta, zbog oštre borbe koju s njim vodimo, smanjuje. Kriminal je djelomično bio uzrokovan temeljitom gospodarskom preobrazbom društva, otvorenošću grada za pridošlice, demokratizacijom i drugim okolnostima. Zanimljivo je da iza 60 posto kriminalnih radnji u Moskvi ne stoje Moskovljani, već ljudi koji su u Moskvu doselili.

NACIONAL: Koncem prošlog desetljeća nerijetko su vas spominjali kao mogućeg nasljednika Borisa Jeljcina na mjestu ruskog predsjednika. Imate li danas političkih ambicija na nacionalnoj političkoj razini? – Nikad nisam imao takvih političkih ambicija. Počeli su me spominjati kao mogućeg nasljednika Borisa Jeljcina, predsjednika koji je diskreditirao Rusiju. Protiv njega sam se doista borio jer on je posljednjih godina svoje vlasti prestao raditi dobro i izgubio autoritet. Imam ambicije isključivo raditi u mom voljenom gradu. Moskovljani su me već pet puta izabirali za gradonačelnika. Posljednji put to se dogodilo u prosincu 2003., na izvanrednim izborima. Među pet kandidata dobio sam više od 70 posto glasova. Zahvalan sam Moskovljanima što me trpe tako dugo.

NACIONAL: U čemu je tajna vašeg uspjeha na lokalnoj političkoj razini? – Gradonačelnik mora raditi, ne upravljati, mora služiti i pomagati građanima u teškim razdobljima njihova života. Trudim se to činiti i vjerujem da su to Moskovljani prepoznali.

NACIONAL: Mediji vas kritiziraju zbog nepotizma, dodvoravanja gospodarskoj eliti i neodmjerenih izjava. S druge strane, sve češće strani mediji upozoravaju kako ruske vlasti na nacionalnoj razini žele kontrolirati medije. Kako komentirate te kritike, kao i slobodu medija u Rusiji? – Mediji su me često kritizirali i to čine i dalje. Ljude oko Putina nazivaju “grupirovkom”, interesnom grupacijom, ali tu takvih interesa nema, kako ni posebnih problema sa slobodom medija.

NACIONAL: Kako provodite slobodno vrijeme i kako obitelj podnosi vaš posao? – Nemam slobodnog vremena. Moja obitelj veoma je specifična. Supruga mi je uspješna poslovna žena, s doista velikim opsegom aktivnosti. Forbes je vrijednost njene tvrtke procijenio na 1,2 milijarde USD. Sve svoje vrijeme posvećuje poslu i našoj djeci. Ja svoje vrijeme posvećujem Moskovljanima. Kad se uspijemo sresti, jako nam je lijepo. Uživamo u obiteljskom druženju.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika